{"id":27714,"date":"2019-04-30T10:00:16","date_gmt":"2019-04-30T09:00:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27714"},"modified":"2019-04-30T10:00:36","modified_gmt":"2019-04-30T09:00:36","slug":"potrosnja-na-vojsku-dosegla-posthladnoratovski-vrhunac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27714","title":{"rendered":"Potro\u0161nja na vojsku dosegla posthladnoratovski vrhunac"},"content":{"rendered":"\n

Ukupna svjetska potro\u0161nja za vojsku u 2018. godini dosegla je iznos od 1,8 bilijuna (1822 milijardi) dolara, \u0161to je pove\u0107anje od 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pro\u0161le su godine svjetske vlade investirale iznos kakav je bio pri kraju hladnog rata, to\u010dnije 1988. godine, pokazuju podaci \u0161vedskog instituta SIPRI (Stockholm Peace Research Institute<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Radi se o institutu koji kontinuirano prikuplja podatke o svjetskoj vojnoj potro\u0161nji od 1949. Izvje\u0161\u0107e objavljeno u ponedjeljak (29. aprila) redovna je godi\u0161nja objava prikupljenih podataka, a na godi\u0161njoj se razini tako\u0111er osvje\u017eavaju podaci za prethodne godine, ovisno o novodostupnim informacijama (npr. informacije o potro\u0161nji Sovjetskog Saveza koje nisu uvijek javno dostupne). Podaci se prikupljaju isklju\u010divo iz izvora otvorenih javnosti, poput slu\u017ebenih dr\u017eavnih dokumenata o ulaganjima u nacionalne obrane (155 zemalja), ili NATO i UN statistika.<\/p>\n\n\n\n

Direktorica instituta Aude Fleurant kazala je za Euractiv<\/a> da je pove\u0107anje posljedica sve sna\u017enije percepcije sigurnosnih prijetnji i svjetskih \u017eari\u0161ta, dodav\u0161i kako trenutno veliki broj zemalja provodi modernizaciju svojih arsenala s ogromnim prora\u010dunima za nabavku oru\u017eja.<\/p>\n\n\n\n

Blage promjene na vrhu<\/h2>\n\n\n\n

Najve\u0107i globalni potro\u0161a\u010d na naoru\u017eanje i dalje su Sjedinjene Ameri\u010dke dr\u017eave koje bilje\u017ee pove\u0107anje izdavanja za 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu te su u 2018. izdvojile 649 milijardi ameri\u010dkih dolara. Fleurant je za Euractiv naglasila kako je SAD i dalje daleko ispred drugih po izdavanjima za vojsku, no isti\u010de da se ne radi tek o “Trump-efektu” ve\u0107 da se sada implementiraju i neke odluke donesene u prethodnoj, Obaminoj administraciji, \u0161to ne zna\u010di da se posljedice nekih odluka aktualnog predsjednika Donalda Trumpa ve\u0107 ne vide. <\/p>\n\n\n\n

Na drugom mjestu nalazi se Kina s pove\u0107anjem od 5 posto, te njihov vojni prora\u010dun sada iznosi 250 milijardi dolara. Prema podacima, ova zemlja bilje\u017ei kontinuitet pove\u0107anja u naoru\u017eanje ve\u0107 24 godine, a u posljednjih deset godina to pove\u0107anje iznosi 83 posto. No, Kina je vezala svoj vojni bud\u017eet za BDP, te kontinuirano izdvaja 1,1 posto, a budu\u0107i da BDP kontinuirano raste, s njim rastu i ulaganja u vojsku. Struktura ulaganja se dijelom odnosi na naoru\u017eavanje u obranu od prijetnji ameri\u010dkih strategija u toj regiji, no tako\u0111er se pove\u0107avaju izdavanja za razvoj tehnologija novih oru\u017eja. Za razliku od ove dvije velike sile, tre\u0107a, Rusija, pala je u 2018. godini sa 4. na 8. mjesto najve\u0107ih svjetskih potro\u0161a\u010da na oru\u017eje. Bud\u017eet im se smanjio za 2.5 posto, no ova se zemlja upravo nalazi izme\u0111u dvije velike vojne modernizacije. Uzrok ovakvim statistikama mo\u017ee biti i odgoda isplata ruskoj industriji naoru\u017eanja koje je umjetno iskrivilo podatke, no istra\u017eiva\u010di upozoravaju da se mo\u017ee raditi i o devalvaciji rublja. <\/p>\n\n\n\n

Saudijska Arabija je usprkos pove\u0107anju izdavanja za vojni bud\u017eet od 6.5 posto u pro\u0161loj godini, ostala na mjestu tre\u0107eg najve\u0107eg potro\u0161a\u010da s procijenjenim iznosom od 67.6 milijardi ameri\u010dkih dolara, a njoj za petama su Indija i Francuska. U Europi se tako\u0111er bilje\u017ei rast ulaganja, od 1.4 posto, s posebnim naglaskom na rast izdvajanja u sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Europi kao rezultatom straha od ruske prijetnje, i to usprkos \u010dinjenici da rusko izdvajanje za vojsku pada posljednje dvije godine. Najsna\u017enija pojedina\u010dna \u010dlanica EU \u2013 Njema\u010dka \u2013 pove\u0107ala je vojni prora\u010dun za 9 posto u periodu od 2009. do 2018., no ipak se na\u0161la pod pritiskom SAD-a zbog ulaganja od tek 1.2 posto (49.5 milijardi dolara) javnog prora\u010duna, \u0161to je ispod NATO obaveze od 2 posto. Pove\u0107anje je zabilje\u017eilo i 29 \u010dlanica NATO saveza koje su pro\u0161le godine za naoru\u017eanje ukupno izdvojile 963 milijarde, \u0161to je 53 posto ukupne svjetske potro\u0161nje. Pad ulaganja od 8.4 posto zabilje\u017een je u Africi. To je \u010detvrti uzastopni godi\u0161nji pad, nakon vrhunca 2014. godine. Pad od 1.9 posto zabilje\u017een je u zemljama Bliskog istoka. <\/p>\n\n\n\n

Iz instituta zaklju\u010duju kako treba o\u010dekivati nastavak globalnog pove\u0107anja ulaganja u naoru\u017eanje ako se nastave modernizacija i konflikti u aktualnim \u017eari\u0161tima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ukupna svjetska potro\u0161nja za vojsku u 2018. godini dosegla je iznos od 1,8 bilijuna (1822 milijardi) dolara, \u0161to je pove\u0107anje od 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pro\u0161le su godine svjetske vlade investirale iznos kakav je bio pri kraju hladnog rata, to\u010dnije 1988. godine, pokazuju podaci \u0161vedskog instituta SIPRI (Stockholm Peace Research Institute). Radi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27715,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[78,449],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nato","tag-vojska","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27714"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27717,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27714\/revisions\/27717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27714"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27714"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27714"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27714"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}