Kad borba protiv korupcije postane sama svojim sadr\u017eajem, na vidjelo izlaze brojna njezina proturje\u010dja. Posebne razmjere to je poprimilo u Rumunjskoj kada je glavna dr\u017eavna odvjetnica optu\u017eena za kr\u0161enje trodiobe vlasti.<\/p>\n\n\n\n
Dok se ostatak svijeta iz dana u dan bavi svojim poslom, Rumunjska je, \u010dini se, zapela u Svi\u0161\u010devom danu. Politi\u010dki \u017eivot, a posebno njegova refleksija u medijima okre\u0107e se oko uvijek iste teme: antikorupcije. Beskrajna je to pri\u010da oko koje \u0107e se vrtjeti i skori izbori za Europski parlament, ali i nadolaze\u0107i predsjedni\u010dki izbori. Intenzitet je na vrhuncu, strane su ukopanije u svoje pozicije vi\u0161e nego ikad, dok smisao svega toga pada u pozadinu jo\u0161 vi\u0161e. Kao u slu\u010daju poslovi\u010dnog Stogodi\u0161njeg rata, nitko se zapravo ne sje\u0107a za\u0161to je i kako sve po\u010delo, te \u0161to je sve na kocki. No, to stalno ponavljanje ne zna\u010di da se tapka u mjestu. \u010cesto uvo\u0111enje novih elemenata poja\u010dava sukob, zbog \u010dega ostaje dojam da se ne\u0161to zapravo doga\u0111a. Adresirat \u0107u u ovom tekstu dva takva trenutka koja su se dogodila u proteklih mjesec dana, budu\u0107i da su povezani i otkrivaju nove aspekte sukoba.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107a televizijska ku\u0107a u zemlji objavila je prije nekoliko tjedana kako je Augustin Laz\u0103r, aktualni glavni tu\u017eitelj koji se planira kandidirati za jo\u0161 jedan mandat, a posljednjih nekoliko godina predstavlja i va\u017eno upori\u0161te antikorupcijskog narativa, tokom osamdesetih godina dok je bio mladi tu\u017eitelj odbio na slobodu pustiti antikomunisti\u010dkog disidenta poznatog po kritici Ceau\u0219escua. Disidenta, obi\u010dnog radnika, zato\u010dila je i mu\u010dila biv\u0161a tajna policija, Securitate, a zbog kriti\u010dnog obra\u0107anja Ceau\u0219escuu u otvorenom pismu. Nakon godina pritvora, disident je zatra\u017eio prijevremeno pu\u0161tanje na slobodu, no \u010dini se da je Laz\u0103r to odbio \u2013 on je naime bio osoba koja je potpisala izvje\u0161\u0107e povjerenstva u kojem se savjetovalo protiv pu\u0161tanja disidenta na slobodu. <\/p>\n\n\n\n
U po\u010detku, Laz\u0103r je tvrdio kako se ne sje\u0107a tog slu\u010daja, a branio se argumentima da je cijela afera la\u017ena vijest koju proizvodi televizijska ku\u0107a poznata po predanoj borbi protiv antikorupcijskog establi\u0161menta. Tu televiziju financira nekada\u0161nji pripadnik tajne policije, ujedno osu\u0111en u korupcijskoj aferi na 10 godina zatvora. Premda nema sumnje da je postaja pristrana, u dosada\u0161njim slu\u010dajevima njihove istrage zlouporaba antikorupcijske kampanje na kraju su se pokazivala ispravnima. No, ovaj je slu\u010daj poprili\u010dno jednozna\u010dan: televizijska ku\u0107a objavila je dokument koji je 2007. godine izdao CNSAS (komisija zadu\u017eena za prou\u010davanje i objavljivanje dokumenata biv\u0161e tajne policije). Taj dokument sam po sebi nije ni\u0161ta drugo do kopija tajnog policijskog dosjea.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da su se kritike mno\u017eile, Laz\u0103r je bio prisiljen ponuditi zaka\u0161njelu ispriku \u2013 nazvao ju je “institucionalnom” \u2013 a svoju ulogu bezna\u010dajnog zup\u010danika mladog tu\u017eitelja opisao je u kontekstu \u0161ireg i slo\u017eenijeg sustava kojim upravljaju razli\u010diti zakoni. Potom je ponovno istaknuo svoje antikorupcijske reference i razloge zbog kojih \u017eeli jo\u0161 jedan mandat na funkciji glavnog tu\u017eitelja. Iako, pro\u0161le je godine ministar pravosu\u0111a pokrenuo njegovo razrje\u0161enje uslijed optu\u017ebe za nepravilno upravljanje i sumnje u kr\u0161enje zakona, me\u0111utim Predsjednik je odbio potpisati opoziv. Dok sam pisao ovaj tekst, ministar pravosu\u0111a odbio je Laz\u0103rovu kandidaturu za drugi mandat.<\/p>\n\n\n\n
Skandal s glavnim javnim tu\u017eiteljem dogodio se usred druge, jo\u0161 ve\u0107e sage: imenovanja Laure Codrute Kovesi, biv\u0161e \u0161efice rumunjske DNA, (ekvivalent hrvatskom USKOK-u) na mjesto glavnog Europskog javnog tu\u017eitelja. Dok pi\u0161em ovaj tekst (10. aprila), potvr\u0111eno je da \u0107e zavr\u0161ni krug pregovora biti odgo\u0111en do formiranja novog Europskog parlamenta nakon izbora od 23. do 26. svibnja. Do tada \u0107e Rumunjska predati predsjedavanje Europskim vije\u0107em Finskoj. Ukratko, u tome le\u017ei sr\u017e sukoba: Europski parlament podr\u017eao je Kovesi, dok je Europsko vije\u0107e na \u010delu s Rumunjskom podr\u017ealo francuskog kandidata. Rumunjska se otvoreno u Vije\u0107u usprotivila kandidaturi Kovesi budu\u0107i da je nedavno smijenjena kao \u0161efica DNA za lo\u0161e upravljanje i kr\u0161enje Ustava. Osim toga, ona je optu\u017eena u slu\u010daju korupcije i do nedavno, kada je mjera bila preina\u010dena, nije joj bilo dopu\u0161teno napustiti zemlju, razgovarati s medijima ili svojim sada\u0161njim \u0161efom i saveznikom Augustinom Laz\u0103rom. U tom kontekstu, naravno, smatrali su je politi\u010dkom \u017ertvom korumpirane vlade koja je organizirala njezinu smjenu jer je imala hrabrosti otvoreno se suo\u010diti s korupcijom, a posebno s korupcijom vladaju\u0107e koalicije. Uli\u010dnim prosvjedima organiziranima u podr\u0161ku Kovesi prethodile su sna\u017ene izjave europskih \u010delnika protiv postupanja prema njoj. Organizirana je bila i posebna sjednica Europskog parlamenta u vezi s njezinim predmetima, a zavr\u0161ila je podsjetnikom rumunjskoj vladi da riskira mogu\u0107nost aktivacije \u010dlanka 7. ako se zlostavljanje Kovesi nastavi.<\/p>\n\n\n\n
Ovdje treba napomenuti kako je stara figura “politi\u010dkog zatvorenika” u rumunjskom javnom \u017eivotu nedavno ponovno o\u017eivljena u paradoksalnoj jukstapoziciji. Prvo, Kovesi kao “politi\u010dki zatvorenik” korumpiranog re\u017eima koji nastoji ne samo blokirati njezino imenovanje, nego je i zatvoriti zbog antikorupcijske aktivnosti. Zatim je tu bio i slu\u010daj radnika disidenta kao “politi\u010dkog zatvorenika” komunisti\u010dkog re\u017eima kojeg je Laz\u0103r odbio pustiti na slobodu (ili je barem pridonio produljenju njegovog zatvora slijepim slije\u0111enjem zakona komunisti\u010dke dr\u017eave), \u010dime je produljio agoniju (i mu\u010denje) disidenta. I Laz\u0103r i Kovesi pohvaljeni su zbog svoje antikorupcijske aktivnosti protiv segmenta politi\u010dke klase koja se smatra ne samo korumpiranim, ve\u0107 i izravnim sljednicima starih komunista. Bilo je to o\u010dito tijekom prosvjeda za nastavak antikorupcijske kampanje \u010diji je glavni slogan bio usmjeren protiv “Crvene kuge” – \u010duvene nacisti\u010dke metafore za prista\u0161e komunizma.<\/p>\n\n\n\n
Antikorupcija se u Rumunjskoj oduvijek nalazila u prvom planu, ne samo zbog izravnih oblika korupcije (mito, podmi\u0107ivanje, itd.) ve\u0107 i kao simbol borbe protiv moralne korupcije: one koja se godinama provodila kao naslje\u0111e komunizma. U Rumunjskoj je borba protiv korupcije prvenstveno usmjerena na moralno \u010di\u0161\u0107enje dru\u0161tvenog tkiva od koruptivnih elemenata radi kojih dru\u0161tvo funkcionira neadekvatno i po\u010diva na distorziranim praksama. Te elemente treba identificirati, uni\u0161titi i eliminirati jednom zauvijek, kako bi dru\u0161tveno tkivo moglo ponovno ispravno funkcionirati. Prema tome, \u010dlanovi sada\u0161nje vladaju\u0107e koalicije nisu “jednostavno” krivi po pitanju iskrivljavanja konkretnih \u010dinjenica, o \u010demu zapravo treba odlu\u010diti sudac, posebno ako prihvatimo maksimu da osoba nije kriva dok tako ne poka\u017ee kona\u010dna presuda. Oni su krivi na temelju povijesne odgovornosti, pri \u010demu je njihova stvarna korupcija tek njezina vidljiva manifestacija.<\/p>\n\n\n\n
U ovom slu\u010daju najzanimljivija je \u010dinjenica da takva politi\u010dko-ideolo\u0161ka i institucionalna struktura mo\u017ee funkcionirati i uz pomo\u0107 stvarnog biv\u0161eg komunisti\u010dkog tu\u017eitelja kao \u0161to je Laz\u0103r, za kojeg postoji osnovana sumnja da je, nehotice, sudjelovao je u gu\u0161enju istinskog antikomunisti\u010dkog ustanka u periodu do 1989. godine. U obratu logike i retorike kakvog bi malo tko uspio predvidjeti, branitelji Laz\u0103ra, ina\u010de nepokolebljivi antikomunisti i aktivni promicatelji etikete Crvene kuge kako su nazivali svoje protivnike, vrlo brzo su odbacili Laz\u0103revu komunisti\u010dku pro\u0161lost kao neva\u017enu, dokle god se njegova antikorupcijska uvjerenja smatraju besprijekornim. Nakon 30 godina u kojima je antikomunizam bio dominantna ideologija tranzicije, ona je kona\u010dno mutirala u sveobuhvatniju, paradoksalnu, elasti\u010dnu i “praznu” ideolo\u0161ku formaciju: antikorupciju.<\/p>\n\n\n\n
Za one koji se pitaju \u0161to o\u010dekivati od Kovesi u slu\u010daju imenovanja na poziciju glavnog Europskog javnog tu\u017eitelja: ne o\u010dekujte tehni\u010dku provedba zakona i propisa, ve\u0107 moralni kri\u017earski rat protiv “koruptivnih” i “korumpiraju\u0107ih” elemenata. Oni mogu imati onoliko oblika koliko to kontekst zahtijeva. Naravno, Kovesi nije “izmislila” ideolo\u0161ku konstrukciju antikorupcije, ali je njezin rad, najprije na funkciji Glavnog tu\u017eitelja, a zatim kao \u0161efice DNA, osigurao mehanizme njezine provedbe u praksu. Nema sumnje da je sada\u0161nja vlada odlu\u010dila dokraj\u010diti njezinu karijeru i definitivno bi je najradije zaklju\u010dala iza re\u0161etaka i bacila klju\u010d ako bi prona\u0161la ikakvu mogu\u0107nost da to u\u010dini. Nema mjesta sumnji niti u to da je u posljednjih nekoliko godina vladaju\u0107a koalicija vr\u0161ila ogroman pritisak na zakonodavni proces ne bi li do\u0161lo do promjene odre\u0111enih zakona koji bi omogu\u0107ili vo\u0111ama Socijaldemokrata i ostalim redovnim \u010dlanovima da rije\u0161e svoje probleme sa zakonom. No, priznaju\u0107i sve ovo, ne treba ni na trenutak poricati da je i sama Kovesi bila problem.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je napomenuti, osim buke koja okru\u017euje ovaj slu\u010daj, da je antikorupcijska kampanja Kovesi i Laz\u0103ra bila utemeljena na tajnim protokolima s rumunjskim SRI (Rumunjska informacijska slu\u017eba, dr\u017eavna tajna slu\u017eba). Ova slu\u017eba nije imala samo operativnu ulogu (presretanje telefonskih poziva, itd.), Ve\u0107 je i aktivno sudjelovala u procesuiranju, \u0161to je nezakonito. \u0160tovi\u0161e, tijekom mandata na funkciji \u0161efice DNA, Kovesi bi izravno upu\u0107ivala tu\u017eitelje da procesuiraju odre\u0111ene politi\u010dke vo\u0111e, usmjeravala bi kolege da ubrzaju odre\u0111ene istrage i usporavaju druge. Jednostavnije re\u010deno, vr\u0161ila je pritisak. Neki od njezinih podre\u0111enih \u010dak su izmi\u0161ljali dokaze, prisiljavali svjedoke na la\u017ene iskaze, a muljalo se \u010dak i s audio-snimkama. Ljudi su bili pritvarani na temelju tako prikupljenih la\u017enih dokaza, a sve u ime borbe protiv korupcije. \u0160tovi\u0161e, tu\u017eitelji DNA, uz pomo\u0107 agenata tajnih slu\u017ebi, podnosili su tu\u017ebe protiv sudaca smatra kriti\u010dnima prema antikorupcijskoj ideologiji i njoj uro\u0111enoj militantnosti. Usprkos tome, kako se pove\u0107ao broj slu\u010dajeva koje je otvorio DNA, pove\u0107avao se i broj slu\u010dajeva koje bi suci odbacivali kao neosnovane ili na temelju manjka dokaza. U me\u0111uvremenu, osobe optu\u017eene u takvim slu\u010dajevima bile su privremeno osu\u0111ene na zatvor ili su im barem razorene karijere i ugled. <\/p>\n\n\n\n
Kona\u010dno, rumunjski Ustavni sud presudio je da u tri slu\u010daja koja je otvorila DNA postoji proturje\u010dje s Ustavom, a koji su rezultat aktivnosti agencije pod vodstvom Kovesi. Najzloglasniji slu\u010dajevi uklju\u010divali su poku\u0161aje podizanja optu\u017enice protiv \u010dlanova vlade zbog dono\u0161enja zakona za kojeg je Kovesi procijenila da slabi borbu protiv korupcije. Za nju je to bio dovoljan motiv da i sama prekr\u0161i odredbe Ustava koje garantiraju trodiobu vlasti. A i taj je primjer tek vrh ledenjaka. Ministar pravosu\u0111a ponudio je u izvje\u0161\u0107u na temelju kojeg je pro\u0161le godine Kovesi smijenjena detaljan popis spornih slu\u010dajeva. Izvje\u0161taj je me\u0111utim u javnosti odba\u010den kao ideolo\u0161ki pristran i politi\u010dki motiviran poku\u0161aj, pri \u010demu je aktivnost Kovesi, kao i institucije na \u010dijem se \u010delu nalazila, ostala nepropitana.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, Kovesi je tijekom svog mandata na \u010delu DNA provodila oblik borbe protiv korupcije neovisno o slovu zakona, a ponekad i protiv zakona \u2013 to jest, oblik antikorupcije u kojem zadatak tu\u017eitelja nije tek primjena zakona i provedba pravde, ve\u0107 da istra\u017ei i podigne optu\u017enicu za korupciju (osobito protiv korumpiranih politi\u010dara, jer rumunjska antikorupcija nikada nije rje\u0161avala pitanje korupcije u privatnom sektoru). U ovom slu\u010daju zakon se \u010dak znao na\u0107i na suprotnoj strani spram rada antikorupcijskih tu\u017eitelja, \u0161to je validirano logikom da zakone donose vrlo korumpirani politi\u010dari koje antikorupcijsko tijelo poku\u0161ava kazniti. Zbog toga je tijekom mandata Kovesi do\u0161lo do u\u010destalih prosvjeda tu\u017eitelja protiv zakona koje je donosio parlament. To je jo\u0161 jedan o\u010digledan slu\u010daj kr\u0161enja ustavnih odredbi o trodiobi vlasti. Dakle, antikorupcijska kampanja nije utemeljena u zakonu i ne te\u017ei uspostavi vladavine prava \u2013 u \u0161to nas poku\u0161avaju uvjeriti njezini branitelji. Ona je primarno utemeljena u ideologiji, i to u vrlo konkretnom obliku borbe za mo\u0107 nad politi\u010dkom kontrolom dr\u017eave izme\u0111u dijelova etablirane politi\u010dke klase i dijelova autonomne birokracije koja svim sredstvima nastoji za\u0161tititi svoj status. Stoga se \u010dak i minimalni politi\u010dki nadzor nad sudstvom (i tajnom slu\u017ebom) odmah odbacuje kao povreda ovlasti i korumpiranost.<\/p>\n\n\n\n
Iz ove<\/em> perspektive Kovesi je svakako kriva. Kada je otvorena istraga nad njom te potom podignuta optu\u017enica, dobila je dozu vlastitog lijeka i nije joj se to svidjelo. No, sama je aktivno doprinijela pravosudnom sustavu u kojem su mogu\u0107i takvi razvoji doga\u0111aja. Umjesto razumijevanja vlastite suodgovornosti, ispala je mu\u010denicom, ne samo u zemlji gdje je to ve\u0107 bila, ve\u0107 i na europskoj razini. S obzirom na to, ima velike \u0161anse postati glavnim europskim javnim tu\u017eiteljem i implementirati svoju strategiju borbe protiv korupcije na razini Europske unije. Njezino razumijevanje antikorupcije zasigurno \u0107e dobro rezonirati u novom sastavu Europskog parlamenta, u kojem se o\u010dekuje da \u0107e radikalna desnica zauzeti \u010dak \u010detvrtinu zastupni\u010dkih mjesta.<\/p>\n\n\n\n S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad borba protiv korupcije postane sama svojim sadr\u017eajem, na vidjelo izlaze brojna njezina proturje\u010dja. Posebne razmjere to je poprimilo u Rumunjskoj kada je glavna dr\u017eavna odvjetnica optu\u017eena za kr\u0161enje trodiobe vlasti. Dok se ostatak svijeta iz dana u dan bavi svojim poslom, Rumunjska je, \u010dini se, zapela u Svi\u0161\u010devom danu. Politi\u010dki \u017eivot, a posebno njegova […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27678,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-27676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27676"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27686,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27676\/revisions\/27686"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27676"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27676"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27676"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27676"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}