{"id":27672,"date":"2019-04-25T11:46:44","date_gmt":"2019-04-25T10:46:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27672"},"modified":"2019-12-26T11:52:05","modified_gmt":"2019-12-26T10:52:05","slug":"kad-se-kapital-osjeca-diskriminirano","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27672","title":{"rendered":"Kad se kapital osje\u0107a diskriminirano"},"content":{"rendered":"\n

Sukob izme\u0111u Njema\u010dke i Europske komisije oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2<\/a>, koji je trebao i\u0107i od Rusije po dnu Balti\u010dkog mora do Njema\u010dke, te zamijeniti plinovode od Rusije do Europe \u0161to vode preko Ukrajine, najilustrativniji je sukob odnosa mo\u0107i u Europskoj uniji u posljednjih nekoliko godina. Ovaj projekt svoj zavr\u0161etak vjerojatno ne\u0107e ugledati, no nikako zbog manjka agilnosti investitora. Posljednja vijest o Sjevernom toku 2 je ona s portala Politico koji je u posjedu pisma \u0161to ga je CEO Sjevernog toka 2 Matthias Warnig uputio predsjedniku Europske komisije Jeanu Claudeu Junckeru u kojem tonom nalik prijetnji “upozorava” EU da \u0107e podi\u0107i tu\u017ebu protiv njih ako njegovoj firmi ne bude bilo dozvoljeno zaobi\u0107i nova pravila jer su diskriminatorna prema investitoru te da ugro\u017eavaju milijarde eura ve\u0107 investiranih u projekt. <\/p>\n\n\n\n

Najzanimljiviji dio pisma je onaj u kojem Waring upozorava EK, ako ne dozvole izuzetak od pravila za Sjeverni tok 2 da \u0107e “EU mo\u017eda prekr\u0161iti me\u0111unarodne ugovore”. No, EU ne kr\u0161i nikakve me\u0111unarodne ugovore. Da bi Sjeverni tok 2 uop\u0107e bio mogu\u0107 prvo je bilo potrebno uvesti zaista za\u010du\u0111uju\u0107u iznimku da se pravila Zimskog paketa (o energetskim zakonima) ne primjenjuju van kopna, odnosno da se ne primjenjuju na moru i ispod mora. O suludosti ovog tuma\u010denja na kojeg je EU u po\u010detku bila pristala ne treba vi\u0161e posebno raspravljati. Stvar je bila od samog po\u010detka poprili\u010dno jasna: ovaj plinovod rezultat je ruskih veza biv\u0161eg njema\u010dkog kancelara Gerharda Schr\u00f6dera<\/a> a nevjerojatno dobro pla\u0107eni lobisti vi\u0161e europskih fosilnih kompanija koje su ulo\u017eile u ovaj projekt odradili su svoj posao. Korupcija na zapadu naime ima znatno druga\u010dije oblike od ovih na Balkanu. Tamo je sve legalno, npr. platiti skupe lobiste kao i ulagati milijune u predizoborne kampanje kandidata koji su onda vezani interesima i politikama svojih donatora. Stoga je usprkos svim upozorenjima ideja novog plinovoda ispod Baltika na neko vrijeme bila za\u017eivjela, pa se \u010dak i \u010dinilo da joj vi\u0161e ni\u0161ta ne stoji na putu.<\/p>\n\n\n\n

Tanka granica izme\u0111u lobiranja i korupcije<\/h2>\n\n\n\n

No, predsjednik komisije Juncker vi\u0161e je puta u javnosti upozoravao protiv Sjevernog toka 2. Taj \u010din svjedo\u010dio je zapravo njegovoj nemo\u0107i kao i nemo\u0107i izvr\u0161nih tijela Europske unije pred zapadnoeuropskim (OMV, Shell, Engie, Wintershall) kapitalom. No, Komisija se ipak ohrabrila i predlo\u017eila izmjenu plinske direktive<\/a> na na\u010din da se pravila koja se odnose na kopno tako\u0111er primjene i na off-shore plinovode. Naravno, mo\u0107ne zemlje jezgre EU kojima je projekt i\u0161ao na profit, a preko Vije\u0107a Europe, kao i Rusija koja je izazvala Komisiju pred Svjetskom trgovinskom organizacijom protivile su sve ovoj ideji argumentom da EU nema mo\u0107 primijeniti ova pravila van svoje jurisdikcije. No, primijeniti pravila van toga nije niti bio cilj ovog prijedloga, cilj je bio sprije\u010diti Sjeverni tok 2. <\/p>\n\n\n\n

No, i protivnici Sjevernog toka 2 nisu svi na istoj strani. Dok zemlje isto\u010dne Europe poput Ukrajine, Poljske, Rumunjske brine energetska ravnote\u017ea kao i gubitak milijardi eura tranzicijskih poreza, neke druge aktere, primjerice sve aktivnije uklju\u010dene Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, brine prevelika koncentracija ruskog plina u Europi, budu\u0107i da ta zemlja posljednjih godina ulo\u017ee velike napore ne bi li potisnula ruski plin a s ciljem uvoza svog ukapljenog plina u Europu. Pritom, ako treba birati, isto\u010dna Europa bi radije ruski nego ameri\u010dki plin. Pitanje gotovo teroristi\u010dkih praksi otimanja zemlji\u0161ta u Sjevernoj Americi te socijalne i ekolo\u0161ke \u0161tete koje SAD radi iskapanjem plina iz \u0161kriljca zapravo se u Europi uop\u0107e ne problematizira. Isti se problemi dakako propituju samo kad se radi o Rusiji. <\/p>\n\n\n\n

No, isto\u010dna Europa sita je takvih narativa. Stoga je Rumunjska ranije ove godine iskoristila svoje predsjedavanje Europskom unijom da u rekordno kratkom roku od dva tjedna izglasa izmjene i dopune Direktive o plinu. Po novoj direktivi, iako se plinovod prote\u017ee na 1200 kilometara od Rusije do Njema\u010dke, EU pravila odnose se na samo 54 km koja se nalaze na njema\u010dkom, odnosno teritoriju EU. Ipak, i to je dovoljno da se cijeli projekt zaustavi. Tim vi\u0161e \u0161to je i Danska preko \u010dijeg je podru\u010dja cjevovod tako\u0111er trebao prolaziti nedavno otkazala podr\u0161ku projektu, dodatno smanjiv\u0161i time mogu\u0107nost njegova uspje\u0161nog dovr\u0161etka.<\/p>\n\n\n\n

Tko snosi rizik?<\/h2>\n\n\n\n

Osnova za pismo Matthiasa Warniga le\u017ei u odredbi da su svi postoje\u0107i (zavr\u0161eni) cjevovodi EU izuzeti iz novih pravila. Waring stoga tra\u017ei sada, uz prijetnju tu\u017ebe, da se i Sjeverni tok 2 izuzme iz pravila kao zavr\u0161eni projekt, iako se plinovod tek gradi. Logika je da \u0107e Sjeverni tok 2 biti gotov (sumnjamo) do ljeta kada izmjena Direktive o plinu stupa na snagu. Stoga se sada, kao i obi\u010dno kad se radi o lobistima (sjetimo se samo Pari\u0161kog sporazuma o klimi) vodi rasprava o semantici. Glavno je stoga pitanje trenutno \u0161to zna\u010di “zavr\u0161eno”. Da li je to cjevovod spreman za komercijalnu upotrebu, ili je to ne\u0161to drugo. Da li je “poludovr\u0161en” “gotovo dovr\u0161en” i “dovr\u0161en” pitanje “semanti\u010dkih nijansi” ili tek lobisti\u010dkih spinova. Iz kompanije priznaju da plinovod ne\u0107e biti spreman za komercijalnu upotrebu do ljeta, ali ipak tra\u017ee da ih se uvrsti u derogacijski re\u017eim (koji dozvoljava iznimke), jer se u suprotnome “radi o nerazumnosti, arbitrarnosti i diskriminaciji”. <\/p>\n\n\n\n

Logika iza toga je Sporazum o Energiji \u2013 me\u0111unarodni dokument koji odre\u0111uje pravila za prekograni\u010dnu suradnju u energetici, a koji sadr\u017ei i odredbe o za\u0161titi investicija. Budu\u0107i da je EU potpisnica sporazuma, kao i \u0160vicarska gdje se nalazi sjedi\u0161te firme Sjeverni tok 2, firma prijeti tu\u017ebom na temelju tog dokumenta. Prema tuma\u010denju kompanije, Njema\u010dka je ta koja navodno ima kona\u010dnu rije\u010d o sudbini projekta, dok prema tuma\u010denju Komisije ta kompanija mora tra\u017eiti izuzetak od njema\u010dkog regulatornog tijela, koje pak treba potom potvrditi, odbiti ili prilagoditi slu\u017ebeni Brisel. <\/p>\n\n\n\n

Kompanija je objavila da je u ovaj projekt ve\u0107 ulo\u017eeno 5,8 milijardi eura (od planiranja do gradnje), od ukupno potrebnih 10 milijardi eura. No, investitori su sami preuzeli rizik pokretanjem gradnje (ve\u0107 su polo\u017eene cijevi u duljini od 1000 kilometara), iako nisu ishodili sve dozvole. Tako primjerice uop\u0107e ne\u0107e dobiti dansku dozvolu za prolaz preko njihovog teritorija. Nije li temeljna odlika kapitalista preuzimanje rizika? Ali ne bi li onda nu\u017ena posljedica toga trebala biti i sno\u0161enje tih rizika? Umjesto plakanja dr\u017eavi da ih spasi nakon niza ishitrenih (?) poteza.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sukob izme\u0111u Njema\u010dke i Europske komisije oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, koji je trebao i\u0107i od Rusije po dnu Balti\u010dkog mora do Njema\u010dke, te zamijeniti plinovode od Rusije do Europe \u0161to vode preko Ukrajine, najilustrativniji je sukob odnosa mo\u0107i u Europskoj uniji u posljednjih nekoliko godina. Ovaj projekt svoj zavr\u0161etak vjerojatno ne\u0107e ugledati, no […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27673,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,532,531],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27672","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-plin","tag-sjeverni-tok-2","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27672"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27672\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27675,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27672\/revisions\/27675"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27672"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27672"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27672"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27672"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}