sa\u017eetak je Reportera bez granica<\/a> o medijskim slobodama u Hrvatskoj objavljen u \u010detvrtak (18. aprila) Ipak, usprkos tome, indeks sloboda u ovoj zemlji narastao je za pet bodova, no razlog tome je bolja organizacija novinara u borbi za svoja prava i novi val otpora pritiscima. Na ljestvici 180 zemalja, Hrvatska se smjestila na 64. mjestu, odmah iznad Gr\u010dke, a ispod Bosne i Hercegovine. Slovenija se nalazi na 34. mjestu, dok je Srbija pala na 90., a Makedonija se popela na 95. mjesto.<\/p>\n\n\n\nU Bosni i Hercegovini koja se usprkos izrazito nekvalitetnom medijskom sadr\u017eaju nekim \u010dudom iznad svojih susjednih zemalja, kao najve\u0107i problem prepoznata je “polarizirana politi\u010dka klima, obilje\u017eena stalnim verbalnim napadima i nacionalisti\u010dkom retorikom.” Prema mi\u0161ljenju Reportera bez granica, to je stvorilo neprijateljsko okru\u017eenje prema medijskim slobodama. Uredni\u010dke politike u pravilu odra\u017eavaju etni\u010dke podjele i govor mr\u017enje, i to sve o\u010ditije. “Novinari su napadni zbog svog etni\u010dkog podrijetla, kao i zbog onoga \u0161to pi\u0161u. Tu\u017ebe za klevetu politi\u010dara \u010desto slu\u017ee zastra\u0161ivanju novinara i odvra\u0107aju ih od obavljanja posla. Koncentracija vlasni\u0161tva nad medijima je izvor sve ve\u0107e zabrinutosti, posebno zbog manjka transparentnosti nad medijskim vlasni\u0161tvom. Uvjeti za zapo\u0161ljavanje novinara su neizvjesni: zaposleni su na kratke ugovore i prenisko su pla\u0107eni. Izvje\u0161\u0107ivanje je nedavno opstruirano u gradu Banja Luci u svezi s prosvjedima zbog neobja\u0161njive smrti mladi\u0107a Davida Dragi\u010devi\u0107a, koji traje ve\u0107 mjesecima. Vlasti su ograni\u010davale i slobodu demonstracije i izvje\u0161tavanje o demonstracijama”, zaklju\u010duju Reporteri bez granica. <\/p>\n\n\n\n
Ignoriranje kaznenih djela nad novinarima<\/h2>\n\n\n\n
Srbija je pak ozna\u010dena kao zemlja nesigurna za novinare. U posljednjih 5 godina otkad zemljom na ovoj ili onoj poziciji vlada trenutni predsjednik Aleksandar Vu\u010di\u0107, Srbija je postala dr\u017eavom u kojoj baviti se novinarstvom nije sigurno zanimanje. Vidi se to i u izostanku dr\u017eavne potpore za novinarstvo, smatraju Reporteri bez granica. Broj napada na medije raste, a uklju\u010duje i prijetnje smr\u0107u kao i zapaljivu retoriku koja sve \u010de\u0161\u0107e dolazi iz ustiju vladinih du\u017enosnika. <\/p>\n\n\n\n
Mnogi napadi na integritete novinara nisu istra\u017eeni, rije\u0161eni a kamoli sankcionirani. Istovremeno, \u010dini se da su agresivne kampanje provladinih medija protiv istra\u017eiva\u010dkih novinara u punom zamahu. Iako je istra\u017eiva\u010dko novinarstvo u Srbiji i dalje va\u017ean aspekt medijskog krajolika u toj zemlji, novinari istra\u017eivanja provode uz rizik po vlastiti \u017eivot. Tako\u0111er, zbog koncentracije medijskog vlasni\u0161tva, istra\u017eiva\u010dke pri\u010de obi\u010dno su ograni\u010dene na doseg neprofitnih medija. “Sukob izme\u0111u politi\u010dara i medija, \u0161iroko rasprostranjene la\u017ene vijesti koje vlada tolerira, i nedostatak pluralizma u tiskovnim i elektronskim medijima tako\u0111er su svi izvori velike zabrinutosti”, zaklju\u010duju Reporteri.<\/p>\n\n\n\n
Osvje\u017eenje me\u0111u na\u0161im biv\u0161im jugoslavenskim zemljama je Makedonija, koja je prodisala nakon pada Nikole Gruevskog, te se na ljestvici zemalja po medijskim slobodama popela za \u010dak 14 bodova. Ipak, pred socijaldemokratskom vladom jo\u0161 je mnogo posla, me\u0111u kojima je promjena (demokratizacija) Zakona o medijima, posebno onoga o javnoj radioteleviziji, \u0161to vlada jo\u0161 nije provela iako je najavila tu reformu kao prioritet nakon osvajanja izbora (2017.). Posljedica toga je da je javni RTS i dalje u slu\u017ebi konzervativne VMRO-DPMNE stranke. Ipak, broj fizi\u010dkih napada na novinare smanjio se u 2018. na 1\/3 od broja napada od godine prije. Veliki problem i dalje ostaje \u010dinjenica da je posljednjih godina prijavljeno 59 napada od \u010dega su samo dva istra\u017eena i rije\u0161ena. <\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dak Reportera bez granica je da mr\u017enja prema novinarima degradira u nasilje \u0161to pove\u0107ava razinu straha. Broj zemalja ozna\u010denih kao sigurne za novinare opada, dok autoritarni re\u017eimi diljem svijeta pove\u0107avaju svoj stisak nad medijima, no i u demokratskim zemljama, prezir politi\u010dara prema novinarima postaje sve vidljiviji. Stoga sada govorimo o globalno nesigurnoj klimi prema novinarima.<\/p>\n\n\n\n
Javnim financiranjem do ve\u0107e slobode medija<\/h2>\n\n\n\n
Zanimljivo je primijetiti kako su na vrhu ljestvice zemalja sa najve\u0107im stupnjem medijskih sloboda, ili, po novome, zemalja najsigurnijih za novinare, sve skandinavske zemlje ina\u010de poznate kao zemlje sa \u0161iroko razgranatim javnim potporama za novinarski rad, dok zemlje u kojima je novinarstvo potpuno tr\u017ei\u0161na stvar imaju sve ni\u017ei indeks medijskih sloboda. Milan F. \u017divkovi\u0107, SDP-ov medijski teoreti\u010dar i nekada\u0161nji savjetnik Andree Zlatar Violi\u0107, biv\u0161e hrvatske ministrice kulture, a koji je svoju, nikad za\u017eivjelu medijsku strategiju uvelike temeljio na skandinavskom modelu, ovu \u010dinjenicu komentira protupitanjem: “Je li novinarstvo bolje ako su uvjeti rada u redakciji kvalitetniji, mediji financijski stabilniji, a novinarske pla\u0107e sigurnije i ve\u0107e? Ako solidno javno sufinanciranje novinarstva doprinosi svemu tome, ne treba nas \u010duditi visoka procjena medijskih sloboda u zemljama koje, poput nordijskih, vode aktivnu medijsku politiku, oslonjenu na direktne potpore novinarskom radu. Daniel S. Hallin, vjerojatno najcjenjeniji komparativni istra\u017eiva\u010d medijskih sustava primijetio je da je do porasta kriti\u010dkog odnosa skandinavskih medija prema politi\u010dkim strankama do\u0161lo upravo u vrijeme uvo\u0111enja direktnih potpora, zaklju\u010duju\u0107i da je to veoma sna\u017ean dokaz da one ne \u010dine novinare \u201cpitomima\u201d, upravo suprotno.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, usprkos sve ve\u0107em broju dokaza da novinarstvo jeste javno dobro koje kao takvo treba i za\u0161tititi (javnim ulaganjem u novinarski rad), u ovo jo\u0161 treba uvjeriti kako politi\u010dke elite u Europskoj uniji, tako i na Balkanu. Posebno se to odnosi na liberalne snage koje usprkos svom zalaganju za ljudska prava i javna dobra i dalje novinarstvo smatraju tr\u017ei\u0161nom djelatno\u0161\u0107u u koju se dr\u017eava ne treba ba\u0161 petljati\u2026<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
“Hrvatski novinari koji istra\u017euju korupciju, organizirani kriminal i ratne zlo\u010dine, \u010desto su \u017ertve zastra\u0161iva\u010dkih kampanja. Kriminalizacija difamacije i vrije\u0111anja dr\u017eave, grba, zastave ili nacionalne himne ka\u017enjava se s do tri godine zatvora. Poni\u017eavaju\u0107i medijski sadr\u017eaj kriminaliziran je od 2013. godine. Mije\u0161anje vlade RH u rad javnog radiotelevizijskog servisa HRT-a i dalje predstavlja veliki problem \u010dije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27615,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[28,561,562,563],"theme":[458],"country":[35,38,24,11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27614","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mediji","tag-milan-f-zivkovic","tag-reporteri-bez-granica","tag-sloboda-medija","theme-drustvo","country-bih","country-hrvatska","country-makedonija","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27614"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27617,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27614\/revisions\/27617"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27614"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27614"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27614"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27614"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}