Nakon nekoliko nedavnih sudskih presuda, \u010dini se da se ipak pribli\u017eava pravda za du\u017enike kredita s valutnom klauzulom. Duga borba za povrat prepla\u0107enih kredita morala je uklju\u010divati i razotkrivanje bankovnih praksi koje su godinama nazivane “legitimnim tr\u017ei\u0161nim pona\u0161anjem”.<\/p>\n\n\n\n
Posljednjih\nmjesec dana izuzetno je uzbudljivo razdoblje za nas “\u0161vicarce”.\nZapravo, uzbudljivo nam je ve\u0107 otprilike 15 godina, koliko je pro\u0161lo\notkako su toksi\u010dni krediti s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim\nfrancima plasirani (i) na hrvatsko tr\u017ei\u0161te, ali doga\u0111aji se\npovremeno, kao ovog prolje\u0107a, dodatno zgu\u0161njavaju. Jer Vrhovni je\nsud napokon donio dugoo\u010dekivanu odluku \u2013 zauzeo je stav da i oko\n55.000 gra\u0111ana koji su izvr\u0161ili konverziju kredita u \u0161vicarskim\nfrancima ima pravo na sudsko obe\u0161te\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n
Najprije\nje sredinom o\u017eujka objavljena presuda Suda Europske unije kojom je\nutvr\u0111eno da valutna klauzula \u010dini glavni predmet ugovora, a znamo\nda ukoliko je glavni predmet ugovora ni\u0161tetan, kao \u0161to je to\nvalutna klauzula u \u0161vicarskom franku, onda je ni\u0161tetan i cijeli\nugovor. Presudom je tako\u0111er utvr\u0111eno da je klju\u010dan interes\npotro\u0161a\u010da, koji je iznad interesa nepo\u0161tenog trgovca odnosno\nbanke, i to na na\u010din da potro\u0161a\u010d ima pravo birati \u017eeli li ostanak\nu ugovoru ili \u017eeli da ugovor bude ni\u0161tetan. Dodajmo da u ugovorima\nkoje su banke sklapale u Hrvatskoj nije ni\u0161tetan samo glavni\npredmet, nego i cijena kredita, odnosno kamatne stope koje su banke\njednostrano mijenjale. Ukratko, Sud EU-a je zauzeo stav da konverzija\nkredita u \u0161vicarskim francima nije prepreka utvr\u0111enju ni\u0161tetnosti\ni punom obe\u0161te\u0107enju potro\u0161a\u010da.<\/p>\n\n\n\n
A\nonda je po\u010detkom travnja i Vrhovni sud RH napokon donio presudu\nkojom je utvrdio da zadu\u017eeni u \u0161vicarskim francima, koji su svoje\nkredite prema Zakonu o potro\u0161a\u010dkom kreditiranju iz 2015., tzv.\nLalov\u010devom zakonu, konvertirali u euro, imaju pravo na tu\u017ebe protiv\nbanaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele,\n\u0161to \u0107e se dokazati vje\u0161ta\u010denjem na op\u0107inskim sudovima. Sud je\nzauzeo stav da svi oni koji su imali ugovorene kredite u \u0161vicarskim\nfrancima i koji su ih sukladno tzv. Zakonu o konverziji konvertirali\nu eurske kredite, bez obzira na to jesu li ti krediti jo\u0161 u otplati\nili su zatvoreni, imaju pravo tra\u017eiti sudsko utvr\u0111enje ni\u0161tetnosti\nkako bi na temelju toga tra\u017eili povrat novca.<\/p>\n\n\n\n
Kako\nje u povodu ove va\u017ene presude istaknula Udruga Franak\n\u2013\nkoja je stalno dokazivala da su konverzijom potro\u0161a\u010di dobili svega\noko 50 posto onoga \u0161to bi dobili presudom za ni\u0161tetne ugovorne\nodredbe\n\u2013\nona je “rezultat\nustrajnog rada i niza aktivnosti koje je Udruga poduzela kako bi\ndokazala da ba\u0161 svi korisnici kredita u \u0161vicarskim francima,\notpla\u0107eni, neotpla\u0107eni, konvertirani, imaju pravo na sudsko\nobe\u0161te\u0107enje i pravo na povrat svega nezakonito ste\u010denog novca od\nstrane banaka”.\nUjedno\nsu pozvani svi du\u017enici, njih oko 125.000, da hitno potra\u017ee\nodvjetnike i tu\u017ee banke jer zastara potra\u017eivanja za prepla\u0107ene\nkamate nastupa ve\u0107 13. lipnja, dok za potra\u017eivanje prepla\u0107enog\nte\u010daja nastupa tek 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n
Uistinu, velika je to pobjeda svih koji su se, na razli\u010dite na\u010dine i u razli\u010ditim fazama borbe koja intenzivno traje jo\u0161 od 2011. godine, anga\u017eirali oko rje\u0161avanja slu\u010daja franak. A ona se vodila na tri fronte \u2013 aktivisti\u010dkoj, pravosudnoj i politi\u010dkoj (Goran Aleksi\u0107 kao zastupnik stranke Snaga u Saboru). Djelovanje na ta tri podru\u010dja \u2013 a ono, kako proizlazi iz onoga \u0161to se dalo vidjeti u medijima, nije uvijek bilo rezultat tako postavljene strategije, nego i nekih razila\u017eenje me\u0111u samim akterima, me\u0111u kojima su veliku ulogu imali i pojedini pravnici, i ekonomisti, i brojni aktivisti-frankeri poput Denisa Smaje i mnogih drugih \u2013 dovelo je do konkretnih rezultata. Ve\u0107ina “baze”, du\u017enika u \u0161vicarskim francima, postala je u me\u0111uvremenu pravi stru\u010dnjak za franak \u2013 ina\u010de, danas te\u0161ko mo\u017eete funkcionirati a da niste menad\u017eer, pravnik i financijski stru\u010dnjak u jednom \u2013 pa se tako na dru\u0161tvenim mre\u017eama vode upu\u0107ene rasprave o tome za \u0161to to\u010dno tu\u017eiti, kako najbolje napraviti izra\u010dun preplate, \u0161to se dalje mo\u017ee o\u010dekivati i jo\u0161 o hiljadu stvari koje su bitne za sve koji namjeravaju podi\u0107i ili su ve\u0107 podigli tu\u017ebe. Uglavnom, rije\u010d je o sna\u017eno povezanoj, vrlo motiviranoj, solidarnoj i u problematiku itekako upu\u0107enoj grupi.<\/p>\n\n\n\n
Premda se danas ovakav pravosudni ishod \u010dini gotovo o\u010dekivanim, valja podsjetiti da je borba Udruge Franak zapo\u010dela u atmosferi koju najbolje ilustrira izjava Vesne Pusi\u0107, tada\u0161nje saborske zastupnice i kandidatkinje Kukuriku koalicije za ministricu vanjskih poslova, iz listopada 2011., koju bi potpisao bilo koji od portala “za slobodne ljude i slobodno tr\u017ei\u0161te”: “\u0160to se ti\u010de \u0161tedi\u0161a, onima s kreditima u francima treba pomo\u0107i tako da im se krediti ve\u017eu uz euro. Me\u0111utim, ne\u0161to od \u010dinjenice da se na po\u010detku pla\u0107ali ni\u017ee kamate i tako profitirali danas treba nadoknaditi. To vas \u0161titi od neke mogu\u0107e budu\u0107e eksplozije te\u010daja franka, ali vas ne mo\u017ee potpuno osloboditi rizika koji ste imali kad ste uzeli tu vrstu kredita. Da zavr\u0161imo, dr\u017eava ne mo\u017ee biti va\u0161a mama i ne mo\u017ee preuzimati odgovornost za va\u0161e odluke.” <\/p>\n\n\n\n
U to vrijeme u javnosti su dominirali ovakvi i sli\u010dni stavovi: u takvom se ozra\u010dju trebalo upustiti u stvaranje legitimacijskog okvira za kolektivnu tu\u017ebu protiv banaka, u \u010demu su sudjelovali i pojedini autori iz akademske zajednice. Petra Rodik i Mislav \u017ditko tako pi\u0161u o trendu rasta zadu\u017eenosti ku\u0107anstava i nedora\u0111enoj stambenoj politici u postsocijalisti\u010dkim zemljama, o tome da su “ku\u0107anstva zadu\u017eena u \u0161vicarskom franku bila vo\u0111ena istim slo\u017eenim skupom dru\u0161tveno uvjetovanih dispozitiva kao i druga ku\u0107anstva koja su svoje stambeno pitanje rije\u0161ila ranije ili na drugi na\u010din. Klju\u010dnu razliku \u010dini samo historijska lociranost \u2013 u razdoblju izme\u0111u 2001. i 2008. konkurencija \u0107e navesti pojedine banke da u borbi za \u0161to ve\u0107i tr\u017ei\u0161ni udio plasiraju prividno povoljne, ali rizi\u010dne kredite u \u0161vicarskim francima”, skidaju\u0107i time stigmu s kreditnih du\u017enika kao pohlepnih \u0161pekulanata. <\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, krediti s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima bili su plasirani i u ostalim postsocijalisti\u010dkim zemljama, od kojih su Hrvatska i Poljska me\u0111u najpogo\u0111enijima. Zanimljivo je da u Srbiji, koja ima duplo vi\u0161e stanovnika od Hrvatske, ima samo 17.000 kredita u \u0161vicarcima i da tamo\u0161nja vlada sada najavljuje najskorije dono\u0161enje lex specialisa<\/em> uz mogu\u0107nost otpisa glavnice kredita do 40 posto. Velik dio odgovornosti za pogo\u0111enost gra\u0111ana Hrvatske snosi i Hrvatska narodna banka: Boris Vuj\u010di\u0107, kojeg je prije nekoliko mjeseci \u010dasopis “Bankar” proglasio najboljim svjetskim guvernerom u 2018., upozoravao je 2005. i 2006. kao viceguverner HNB-a na rizik porasta te\u010daja franka od deset do petnaest posto, da bi franak na kraju rastao i do 60 posto… O tome koliko je samo upozorenje bez povla\u010denja rizi\u010dnih kreditnih proizvoda bilo nedostatno svjedo\u010dila je svojedobno i jedna biv\u0161a zaposlenica Hypo banke, kasnije savjetnica u Udruzi Franak, koja je rekla: “To je kao da ministar zdravstva ka\u017ee da na tr\u017ei\u0161tu postoji lijek za trenuta\u010dno ubla\u017eavanje glavobolje, ali \u0107e dugoro\u010dno izazvati karcinom. I onda, nakon \u0161to je to rekao, proizvod ostavlja na tr\u017ei\u0161tu…”<\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom\n2012. godine Udruga Franak provela je istra\u017eivanje me\u0111u zadu\u017eenima\nu \u0161vicarcima koje je pokazalo da najve\u0107i dio ove du\u017eni\u010dke\npopulacije \u010dine mlade obitelji s pribli\u017eno prosje\u010dnim primanjima\nkoje su u razdoblju prividnog prosperiteta poku\u0161ale rije\u0161iti svoje\nstambeno pitanje.\nKoliko\nje prosperitet bio prividan, pokazat \u0107e se ubrzo: oko tre\u0107ine\nispitanika izdvajalo je tada izme\u0111u 50 i 75 posto mjese\u010dnih\nprimanja na kredite, a jedna tre\u0107ina njih i preko 75 posto mjese\u010dnih\nprimanja. Posebno je zabrinjavaju\u0107i bio podatak da se kod vi\u0161e od\ntre\u0107ine ispitanika dogodilo da im je iznos rate kredita bio ve\u0107i od\nmjese\u010dnih primanja. Dakle, ve\u0107ina korisnika tih kredita pogo\u0111ena\nje tzv. stambenim stresom, za koji se uzima da ga ku\u0107anstva\ndo\u017eivljavaju ako im na stambene tro\u0161kove \u2013 ratu kredita ili\npla\u0107anje najma plus osnovne re\u017eijske tro\u0161kove \u2013 otpada vi\u0161e od\n30 posto mjese\u010dnih primanja. \n<\/p>\n\n\n\n Krajem\niste godine Udruga je pak publicirala “Crnu\nknjigu”\nsa svjedo\u010danstvima kreditnih du\u017enika: statisti\u010dki podaci tako\nzadobivaju lica i formu ispovijedi o na\u010dinima na koji se ljudi nose\ns du\u017eni\u010dkim problemom i sramom koji osje\u0107aju zbog prevladavaju\u0107e\nslike da su “neodgovorni\ni financijski nepismeni”.\n(Usput, u argumentaciji Vesne Pusi\u0107 nejasno je za\u0161to bi ne\u010dija\nodluka da “pla\u0107a\nni\u017ee kamate i tako profitira”\nbila problemati\u010dna, zar to nije vrhunac racionalnog pona\u0161anja na\nslobodnom tr\u017ei\u0161tu?)<\/p>\n\n\n\n Prva velika pravosudna pobjeda dogodila se kada je Udruga Franak inicirala a udruga Potro\u0161a\u010d podigla kolektivnu tu\u017ebu pred Trgova\u010dkim sudom u Zagrebu protiv osam najve\u0107ih poslovnih banaka u Hrvatskoj, pa je sudac Radovan Dobroni\u0107 u srpnju 2013. godine donio prvostupanjsku presudu da je svih osam tu\u017eenih banaka ugovaralo nepo\u0161tenu i zbog toga ni\u0161tetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli u \u0161vicarskom franku te nepo\u0161tenu i zbog toga ni\u0161tetnu odredbu o promjeni kamatne stope. Njegovu je presudu u ta dva bitna elementa, nakon niza pravosudnih peripetija, napokon 2018. potvrdio Visoki trgova\u010dki sud.<\/p>\n\n\n\n U drugoj polovici lipnja znat \u0107e se koliko je to\u010dno du\u017enika zaista pokrenulo tu\u017ebe protiv banaka, o \u010demu \u0107e ovisiti i njihova reakcija. U ovoj fazi borbe mogli bismo re\u0107i da je za\u0161tita prava potro\u0161a\u010da, koja je du\u017enicima otvorila mogu\u0107nost sudskog obe\u0161te\u0107enja, usko\u010dila na mjesto oslabljene druge generacije ljudskih prava, tj. gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, kod kojih se ina\u010de o\u010dekuje za\u0161tita dr\u017eave. No ona se, kako su nam izvoljeli pojasniti, vi\u0161e ne postavlja “kao mama”, izuzev povremenih vatrogasnih mjera, kao \u0161to su u slu\u010dajevima izrazitog rasta te\u010daja franka bile zakonske intervencije dvojice ministara financija, Slavka Lini\u0107a i Borisa Lalovca, kojima je zakratko pobolj\u0161an polo\u017eaj kreditnih du\u017enika. Stoga nam preostaje sudska borba. Moja porodica, samo jedna od onih \u010dije se iskustvo mo\u017ee upisati u neko budu\u0107e pro\u0161ireno izdanje “Crne knjige”, i koja je po sili \u0161vicarskog franka i ostalih \u017eivotnih okolnosti \u2013 vi\u0161egodi\u0161njeg rasta rata kredita i istovremenog pada prihoda od rada u medijima \u2013 u me\u0111uvremenu iz nuklearne prerasla u zadru\u017eni tip obitelji, nestrpljivo o\u010dekuje prvo ro\u010di\u0161te.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon nekoliko nedavnih sudskih presuda, \u010dini se da se ipak pribli\u017eava pravda za du\u017enike kredita s valutnom klauzulom. Duga borba za povrat prepla\u0107enih kredita morala je uklju\u010divati i razotkrivanje bankovnih praksi koje su godinama nazivane “legitimnim tr\u017ei\u0161nim pona\u0161anjem”. Posljednjih mjesec dana izuzetno je uzbudljivo razdoblje za nas “\u0161vicarce”. Zapravo, uzbudljivo nam je ve\u0107 otprilike 15 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":27558,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[546,549,547,548,545],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-27557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-banke","tag-duznici","tag-hrvatska","tag-kredit","tag-svicarski-franak","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27557"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27557\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27586,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27557\/revisions\/27586"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27557"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27557"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27557"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27557"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Prema\npravdi?<\/h2>\n\n\n\n