{"id":27529,"date":"2019-04-12T12:33:36","date_gmt":"2019-04-12T11:33:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27529"},"modified":"2021-02-25T10:35:31","modified_gmt":"2021-02-25T09:35:31","slug":"energetska-tranzicija-kao-socijalno-pitanje-nitko-nece-biti-ostavljen-na-cjedilu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27529","title":{"rendered":"Energetska tranzicija: “nitko ne\u0107e biti ostavljen na cjedilu”"},"content":{"rendered":"\n

Pri postavljanju energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu Europska unija “previdjela” je socijalnu dimenziju zelene tranzicije, smatra direktor Poljskog ekonomskog instituta, javnog think-tank-a sa sjedi\u0161tem u Var\u0161avi Piotr Arak, te nagla\u0161ava da se to mora ispraviti. Poljaci predla\u017eu da se osnuje “pravedni tranzicijski fond” koji \u0107e pomo\u0107i zemljama poput Poljske da zaista ostave iza sebe ugljen kao energent pro\u0161losti. <\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 vi\u0161e puta pisali na Biltenu, pozicija EU prema Poljskoj je izrazito nepo\u0161tena. Od svih zemalja ova ogromna rudarska sila u najgoroj je poziciji. S jedne strane EU optu\u017euje upravo Poljsku zbog zastajkivanja politike potpunog izbacivanja ugljena iz upotrebe, dok s druge strane ne nudi ovoj zemlji nikakve druge mogu\u0107nosti, ostavljaju\u0107i je da se sna\u0111e sama. \u0160tovi\u0161e, osim manjka adekvatne pomo\u0107i Poljskoj, EU nije osudila ni poku\u0161aje zapadnih, primarno njema\u010dkih, fosilnih kompanija da gradnjom plinovoda Sjeverni tok 2 ovu zemlju ostave u jo\u0161 ve\u0107em energetskom rasulu oduzimaju\u0107i im tako milijarde eura u tranzitnim porezima. No, ni\u0161ta ovo nije novo, osim da Sjeverni tok propada, pa Poljska ipak ne\u0107e postati energetski najsiroma\u0161nija industrijska sila na svijetu. <\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, 80 posto struje proizvedene u Poljskoj dolazi iz ugljena, to zna\u010di da su financijski tro\u0161kovi poljske energetske tranzicije procijenjeni na otprilike 60 milijardi eura do 2030. godine. Istovremeno, za cijelu EU cijena tranzicije procjenjuje se na 379 milijardi eura. Iznos je to koji pokriva ulaganja u energetsku u\u010dinkovitost, obnovljive izvore te infrastrukturu. U taj iznos nije uklju\u010dena socijalna cijena, odnosno prekvalificiranje i socijalno zbrinjavanje rudara. Kada se Poljska pridru\u017eila EU, 2004. godine, u sektoru rudarstva radilo je oko 100.000 ljudi, dok je danas taj broj smanjen na otprilike jednu tre\u0107inu, pi\u0161e Euractiv<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Janek Skarzynski \/ Poljski rudari na kraju no\u0107ne smjene <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Dok Poljaci smatraju da je cijena energetske tranzicije koju je izra\u010dunala Europska komisija preniska i da ne uklju\u010duje socijalnu cijenu, EK nije\u010de taj svoj nedostatak. Voditeljica odjela za energetiku Europske komisije Catharina Sikow-Magny, kazala je za Euractiv kako Komisija ne planira “nikoga ostaviti na cjedilu”. To je mo\u017eda lijepo \u010duti, ali te rije\u010di jednostavno nisu podr\u017eane praksom, a upravo ono \u0161to EK smatra najve\u0107im svojim instrumentom spre\u010davanja klimatskih promjena, zapravo je kozmeti\u010dko rje\u0161enje \u2013 tr\u017ei\u0161te Europske unije za trgovanje emisijama stakleni\u010dkih plinova (EU ETS), odnosno trgovina ugljikovim bodovima<\/a>. Nakon dosta problema s EU ETS shemom tr\u017ei\u0161te ugljikovih bodova reformirano je 2017. \u010dime je cijena tone emisije ugljika porasla sa sramotnih 5 eura na 20 eura. Me\u0111utim, ovo nije stvarna tr\u017ei\u0161na cijena, tim vi\u0161e jer u te izra\u010dune nisu ura\u010dunate socijalne cijene. Umjesto toga, ovo je zapravo subvencionirana cijena. To zna\u010di da EU subvencionira cijenu emisije stakleni\u010dkih plinova, odnosno dr\u017eavnim intervencijama umjetno pojeftinjuje cijenu zaga\u0111enja. Radi se to uz obja\u0161njenje industrijskih potreba, koje su o\u010dito razli\u010dite na listi va\u017enosti ovisno o tome da li se radi o poljskim ili njema\u010dkim potrebama. <\/p>\n\n\n\n

Dok se EU pravda kako ova shema osigurava neka sredstva za razvoj tehnologija OIE, nejasno je za\u0161to EU ne bi uvela punu cijenu zaga\u0111enja na ovo tr\u017ei\u0161te, odnosno za\u0161to ne bi prestala poticati zaga\u0111ivanje zraka, te time ostvarila dodatne prihode za pravedni tranzicijski fond. Ili \u010dak klimatsku banku koju su pod utjecajem \u017dutih prsluka, i u kampanji za EU izbore, po\u010deli zagovarati francuski politi\u010dari. Procjena Komisije je ionako da Uniji nedostaje tisu\u0107u milijardi eura za sanaciju klimatskih promjena koje “nikog ne\u0107e ostaviti na cjedilu”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pri postavljanju energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu Europska unija “previdjela” je socijalnu dimenziju zelene tranzicije, smatra direktor Poljskog ekonomskog instituta, javnog think-tank-a sa sjedi\u0161tem u Var\u0161avi Piotr Arak, te nagla\u0161ava da se to mora ispraviti. Poljaci predla\u017eu da se osnuje “pravedni tranzicijski fond” koji \u0107e pomo\u0107i zemljama poput Poljske da zaista ostave iza […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27530,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[541,540,286,537,539],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-emisije-staklenickih-plinova","tag-euets","tag-poljska","tag-ugljen","tag-ugljikovi-bodovi","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27529"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27529\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30434,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27529\/revisions\/30434"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27529"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27529"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27529"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27529"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}