Danas \u0107e Dan proboja logora\u0161a u Jasenovcu obilje\u017eiti svi oni koji Vladi Republike Hrvatske ne vjeruju kad izra\u017eava pijetet \u017ertvama. A itekako joj imaju razloga ne vjerovati.<\/p>\n\n\n\n
Posljednjih nekoliko godina svjedo\u010dimo kulminaciji nevjerojatnih napora da se usta\u0161ki koncentracijski logor Jasenovac i njegove \u017ertve relativiziraju ili potpuno negiraju. Dio je to ve\u0107 uobi\u010dajenih poku\u0161aja da se pod pla\u0161tom hrvatskog nacionalizma rehabilitira tzv. Nezavisna dr\u017eava Hrvatska. Kvalitativni iskorak u odnosu na prija\u0161nje napore jest \u010dinjenica da su tijekom mandata ve\u0107 zaboravljenog Tihomira Ore\u0161kovi\u0107eva odnosno pod patronatom Tomislava Karamarka i Zlatka Hasanbegovi\u0107eva, revizionisti i poglavito negacionisti preselili s dru\u0161tvene margine u mejnstrim. U tome im je pomogao izda\u0161niji anga\u017eman dr\u017eave i njenih institucija u namjeri da ih politi\u010dki i financijski podr\u017ee. Takva dru\u0161tvena \u0161tetna dinamika zabilje\u017eena je i u izvje\u0161taju<\/a> pu\u010dke pravobraniteljice s kraja 2018. godine. <\/p>\n\n\n\n Posljedica takvih dinamika jest cirkus u koji se pretvorio na\u0161 suvremeni javni prostor u kojem se va\u017eno dru\u0161tveno i politi\u010dko pitanje Jasenovca raspravlja. Suo\u010deni smo s nevjerojatnim konstrukcijama koje idu od revizionizma i poku\u0161aja izjedna\u010davanja antifa\u0161izma i fa\u0161izma pa sve do otvorenog negacionizma u kojem se poku\u0161ava dokazati kako su \u017ertve Jasenovca zapravo \u017ertve komunisti\u010dkog re\u017eima u pora\u0107u. U takvoj zaglu\u0161uju\u0107oj kakofoniji kojoj pridonose i Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj i javni servis Hrvatske radiotelevizije, ne ostavlja se nikakav prostor da se ovoj raspravi pristupi s nu\u017enom dozom skrupuloznosti. Dana\u0161nja rasprava o Jasenovcu ne poznaje granice i gotovo svaki stav je legitiman. <\/p>\n\n\n\n U takvim uvjetima Jasenovac, njegove \u017ertve kao i po\u010dinitelji te njihova fa\u0161isti\u010dka ideologija postaju neuhvatljivi i nejasni obi\u010dnom gra\u0111aninu. I ne radi se ovdje o potrebnom revizionizmu putem kojeg bismo se novim pristupima i perspektivama kriti\u010dki osvrtali na politike povijesti i kulturu sje\u0107anja u Jugoslaviji. Uostalom, proma\u0161aji politike povijesti u Jugoslaviji su posebno vidljivi po pitanju tretmana Jasenovca. Ovdje se jednim dijelom radi i o nastojanjima potpune promjene paradigmi na kojima je po\u010divala historiografska znanost nakon Drugog svjetskog rata. Nakon poku\u0161aja da se zara\u0107ene strane izjedna\u010de pod sintagmom “dva totalitarizma” sada svjedo\u010dimo i otvorenim naporima negacije karaktera Jasenovca i posljedi\u010dno tome tzv. NDH. Jer kako druga\u010dije protuma\u010diti rije\u010di Igora Vuki\u0107a, tajnika Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logora Jasenovac koji, u jeku Karamarkovog i Hasanbegovi\u0107eva mandata, vjeruje kako \u0107e “smirena rasprava i daljnja istra\u017eivanja pokazati da NDH i ZAVNOH u izvori\u0161nim osnovama Ustava trebaju zamijeniti mjesto.”<\/p>\n\n\n\n S obzirom na normalizaciju ovakve retorike u javnosti, Vuki\u0107 ide korak dalje te predla\u017ee i sasvim konkretne ustavne izmjene koje bi po njemu izgledale tako da “u re\u010denici koja bi mogla glasiti da se, me\u0111u ostalim, povijesno pravo hrvatskog naroda na punu dr\u017eavnu suverenost o\u010ditovalo: u razdoblju drugog svjetskog rata u progla\u0161enju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, nasuprot ZAVNOH-u”. Ore\u0161kovi\u0107eva vlada se raspala, a Vuki\u0107evo dru\u0161tvo je na javnom natje\u010daju Ministarstva branitelja objavljenom krajem 2017. godine primilo potporu za svoj istra\u017eiva\u010dki rad vezan uz Jasenovac u iznosu od 50.000 kuna. Na istom tom natje\u010daju je, prenose Novosti<\/a>, samo petina sredstava pripala radu udruga s antifa\u0161isti\u010dkim predznakom. Dru\u0161tvo i Vuki\u0107 su kasnije zavr\u0161ili na HRT-u gdje su promovirali svoje negacionisti\u010dke pozicije vezane uz Jasenovac. Krajnji cilj negacionista vidljiv je i iz Vuki\u0107eve izjave u kojoj tvrdi da “kad bi se prihvatilo da je u Jasenovcu stradalo daleko manje ljudi nego \u0161to se slu\u017ebeno tvrdi, to bi promijenilo i ocjenu o karakteru NDH”.<\/p>\n\n\n\n Razlog napada na Jasenovac kao logor smrti tzv. NDH le\u017ei upravo u njegovoj simboli\u010dkoj ulozi zbog koje predstavlja klju\u010dno mjesto rasprave o Drugom svjetskom ratu i karakterima zara\u0107enih strana. Razmjer stradanja u tom logoru nametnuo je takvu poziciju. To ga je \u010dinilo i prikladnim za eksploataciju u svrhu nacionalisti\u010dkih ciljeva. <\/p>\n\n\n\n Zato i prijepori oko Jasenovca nisu sasvim novi fenomen. U centru rasprava o Jasenovcu i njegovom karakteru je le\u017eao broj njegovih \u017ertava. Pobjedom u Drugom svjetskom ratu jugoslavenske su vlasti nastojale u svrhu ratnih reparacija istaknuti \u0161to ve\u0107i broj ljudskih gubitaka u ratu. S rastom sveukupnih \u017ertava rata rasle su i brojke ubijenih u samom Jasenovcu. Takvom dinamikom do\u0161lo se do brojke od 700.000 \u017ertava koja je u koja se onda u Jugoslaviji i ustalila. Ova brojka je \u010desto dovo\u0111ena u pitanje jer je po svima historiografskim i demografskim parametrima bila nerealna. U tom smislu bitno je istaknuti djela demografa Vladimira \u017derjavi\u0107a i Bogoljuba Ko\u010dovi\u0107a u kojima su zaklju\u010dili kako je u jasenova\u010dkom logorskom kompleksu, prema \u017derjavi\u0107u, ubijeno oko 80.000 do 90.000 ljudi odnosno 70.000 prema Ko\u010dovi\u0107u. \u017divotije \u0110or\u0111evi\u0107, tako\u0111er demograf i autor druga\u010dijeg izra\u010duna u odnosu na \u017derjavi\u0107a i Ko\u010dovi\u0107a, primje\u0107uje va\u017enost poimeni\u010dnog popisa za normalizaciju rasprava o Jasenovcu pa isti\u010de “da bi se prestalo s licitiranjem i \u2018igrom brojki\u2019, koja bi bila neprikladna, i kad se o mnogo manje va\u017enim prera\u010dunavanjima radilo, ipak je jedini na\u010din da se do ta\u010dnog broja jasenova\u010dkih \u017ertava do\u0111e je njihovo poimeni\u010dno popisivanje.”<\/p>\n\n\n\n Iako je odmah poslije rata Zemaljska komisija za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da prionula izradi poimeni\u010dnog popisa tek su se 1964. godine stekli uvjeti koji bi omogu\u0107ili sustavniji rad na izradi poimeni\u010dnog popisa \u017ertava iz Drugog svjetskog rata. Taj proces je vodila Komisija za \u017ertve rata pri Saveznom izvr\u0161nom vije\u0107u koja je pri tom registrirala sveukupno 597.323 identificiranih \u017ertava rata u Jugoslaviji od kojih se oko 59.000 odnosilo na \u017ertve Jasenovca. Kasnije je taj popis 1967. sistematizirao Savezni zavoda za statistiku. \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, kustos Javne ustanove spomen podru\u010dja (JUSP) Jasenovac i istra\u017eiva\u010d koji radi na poimeni\u010dnom popisu te institucije, u na\u0161em se razgovoru kriti\u010dki osvrnuo na sistematizaciju Zavoda za statistiku pa isti\u010de kako je “najve\u0107i problem predstavljalo to \u0161to je Savezni zavod kao kriterij obrade podataka uzeo isklju\u010divo mjesto ro\u0111enja \u017ertve. To je dovelo do niza pogre\u0161aka (svrstavanja \u017eenskih osoba s udanim prezimenom u mjesto ro\u0111enja, nerealne strukture \u017ertava pojedinih naselja i sl.), dok s druge strane originalne popisnice (one iz 1964. godine, op. J.J.) jasno razlikuju mjesto ro\u0111enja \u017ertve, mjesto njezina boravka u trenutku li\u0161avanja slobode i adresu davatelja podataka.”<\/p>\n\n\n\n No kontroverze oko slu\u017ebenog broja \u017ertava u Jasenovcu nisu prestale do samog sloma Jugoslavije te su se, o\u010dito, nastavile i u na\u0161 suvremeni kontekst. Kako se pribli\u017eavao slom Jugoslavije tako su javnim prostorom sve vi\u0161e po\u010dele dominirati perspektive hrvatskog i srpskog nacionalizma. Jedna strana je nastojala da se broj ubijenih u Jasenovcu prika\u017ee manjim ili da ga se potpuno negira jer je Jasenovac jasno svjedo\u010dio o \u0161tetnosti nacionalisti\u010dke ideologije dok je druga strana uporno inzistirala na evidentno preuveli\u010danoj brojci od 700.000 \u017ertava ne bi li je eksploatirala unutar svog \u017ertvoslovnog narativa, bitnog i sastavnog dijela svake nacionalisti\u010dke ideologije. <\/p>\n\n\n\n U nadi da pridonese raspravi o Jasenovcu i njegovim \u017ertvama JUSP Jasenovac je 2005. pokrenuo projekt izrade svog poimeni\u010dnog popisa \u017ertava. Prema Mihovilovi\u0107u na to ih je potakla i \u017eelja da “pri\u010du o brojevima zamijenimo konkretnim imenima i prezimenima osoba s obzirom na to da su \u017ertve usta\u0161kog koncentracijskog logora Jasenovac u desetlje\u0107ima nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata bile predstavljene isklju\u010divo kroz \u0161iri kontekst broj\u010danih pokazatelja o ukupnim \u017ertvama rata, bez pravog interesa da se svaka pojedina osoba sustavno dokumentira tj. nominalno i vizualno identificira.”<\/p>\n\n\n\n Zbog slo\u017eenih bilateralnih odnosa izme\u0111u Hrvatske i Srbije (kojih je i sam Jasenovac dio) nisu uspjeli ostvariti suradnju s Muzejom \u017ertava genocida iz Beograda koji tako\u0111er izra\u0111uje svoj popis. No uspjeli su dobiti “elektroni\u010dku verziju popisa obra\u0111enog od strane Saveznog zavoda za statistiku u kojoj su sadr\u017eani samo osnovni biografski podaci i podaci o stradanju \u017ertava. Tako izdvojena imena i svi ostali podaci uspore\u0111eni su s podacima iz nekoliko stotina drugih izvora (knjiga, dokumenata, fotografija, izjava rodbine i prijatelja jasenova\u010dkih \u017ertava, terenskih istra\u017eivanja i fotografija spomenika i spomen-obilje\u017eja \u017ertvama fa\u0161isti\u010dkog terora), \u0161to je imalo za posljedicu zna\u010dajne korekcije preuzetih podataka, uklanjanje oko 1.500 imena vi\u0161estruko navedenih, pre\u017eivjelih ili nepostoje\u0107ih osoba te dodavanje novih podataka o \u017ertvama koje nisu bile obuhva\u0107ene popisom iz 1964. godine (poglavito \u017ertava romskog porijekla, op. J.J.)” U ocjeni rada na poimeni\u010dnom popisu Mihovilovi\u0107 isti\u010de kako “smo danas negdje na kraju prve faze rada na popisu koja bi obuhvatila obradu podataka iz osnovnih, lak\u0161e dostupnih izvora, \u0161to ni u kom slu\u010daju ne \u010dini ovaj posao privedenim kraju. Naprotiv, mi smo se u hodu susretali s brojnim problemima i svjesni smo svih nedostataka i gre\u0161aka u tom Popisu.”<\/p>\n\n\n\n Taj poimeni\u010dni popis na kojem radi JUSP Jasenovac je 2018. godine sadr\u017eavao 83.811 imena (48.217 Srba, 16.164 Roma, 13.143 \u017didova, 4.281 Hrvata, 1143 Bo\u0161njaka). Od samog po\u010detka rada na poimeni\u010dnom popisu na tom poslu nije nikad radilo vi\u0161e od dva istra\u017eiva\u010da. \u0160tovi\u0161e, Mihovilovi\u0107 isti\u010de kako od kraja 2008. godine jedino on radi na tom projektu. Takav podatak zvu\u010di \u0161okantno kad se uzme u obzir da se radi o jednom od najzahtjevnijih istra\u017eiva\u010dkih zadataka koji podrazumijeva komparativne analize razli\u010ditih vrsta povijesnih izvora ne bi li se provjerila vjerodostojnost i poku\u0161ala rekonstruirati biografija tragi\u010dno stradalih pojedinaca u usta\u0161kom logorskom kompleksu Jasenovac. Za usporedbu spomenimo samo da je na izradi<\/a> poimeni\u010dnog popisa stradalih u nacisti\u010dkom koncentracijskom logoru Buchenwald koji je u 2010. godini sadr\u017eavao preko 38.000 imena, radilo 15 (slovima petnaest) istra\u017eiva\u010da punih deset godina. Imaju\u0107i ovo na umu poprili\u010dno groteskno zvu\u010de<\/a> rije\u010di Arsena Bauka, ministra uprave u tada\u0161njoj socijaldemokratskoj vladi Zorana Milanovi\u0107a, koji je registraciju Vuki\u0107eva Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logora Jasenovac opravdao nedostatnim istra\u017eivanjem izjaviv\u0161i kako “sve dok postoji makar i jedna osoba koja se na\u0161la na slu\u017ebenom popisu \u017ertava logora, a nije tamo pogubljena, ili dok na tom popisu mo\u017eda nije 20 tisu\u0107a drugih ljudi koji su ubijeni u logoru, ne smije se zabranjivati istra\u017eivanje”.<\/p>\n\n\n\n Samo ova komparacija vrlo jasno ilustrira koliko dr\u017eava, kao glavni financijer, zaista \u017eeli pridonijeti normalizaciji rasprava o Jasenovcu. Stanje u kojem se nalaze prostori logorskog sustava Jasenovac, a koji nisu dio u\u017eeg i ure\u0111enog spomen podru\u010dja Jasenovac, poput kaznionice u Staroj Gradi\u0161ki, dodatno potvr\u0111uje tezu o dr\u017eavnom zanemarivanju rada JUSP Jasenovac i op\u0107enito memorijalizacije jasenova\u010dke tragedije. Razmjeri nemara i neinteresa dr\u017eave da pridonese normalizaciji jednog od, htjeli mi to sebi priznati ili ne, klju\u010dnih i sveprisutnih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih pitanja, su razvidni i iz financiranja rada JUSP Jasenovac. U 2018. godini JUSP Jasenovac je za svoju redovnu djelatnost financiran od dr\u017eave u iznosu<\/a> od 2.886,695 kuna. U istoj toj godini za svoju redovnu djelatnost, sli\u010dna institucija, Memorijalni centar Domovinskog rata u Vukovaru je financirana od dr\u017eave u iznosu<\/a> od 22.446.765 kuna. Radi se o skoro osmerostruko ve\u0107em iznosu.<\/p>\n\n\n\n U tim uvjetima JUSP Jasenovac, institucija koja se, uz rad muzealizacije, bavi i istra\u017eiva\u010dkim radom na podru\u010dju Drugog svjetskog rata i institucija koja bi u svrhu javnog interesa trebala pridonijeti normalizaciji rasprave o Jasenovcu svedena je na ravnatelja i dva do \u010detiri kustosa. Uz to \u0161to je kroni\u010dno potkapacitirana ona je i podfinancirana. Taj problem provincijalizacije i marginalizacije svoje institucije primje\u0107uje i Mihovilovi\u0107 koji isti\u010de da se “posljednjih godina susre\u0107emo s najezdom povijesnog revizionizma koji postupno \u0161iri svoj utjecaj i po\u010dinje predstavljati sve ve\u0107i problem. \u010cini se da se u toj situaciji ne snalazimo najbolje i da su nam potrebne odre\u0111ene reforme koje bi podrazumijevale podizanje memorijala na razinu ‘samoodr\u017eivosti’ tj. njegovo preoblikovanje u neku vrstu muzejsko-dokumentacijskog centra s puno ve\u0107im brojem djelatnika i jasno profiliranim istra\u017eiva\u010dkim, edukacijskim i drugim odjelima.”<\/p>\n\n\n\n Na\u0161e sje\u0107anje na pro\u0161le doga\u0111aje ne proizlazi iz njih samih. Na\u0161a sje\u0107anja na Jasenovac ili Vukovar su velikim dijelom dru\u0161tveno konstruirana i posredovana. Institucije, poput JUSP Jasenovac ili Memorijalnog centra, koje su zadu\u017eene za memorijalizaciju pojedinih povijesnih fenomena su zapravo posrednici putem kojih se sje\u0107anje konstruira u \u0161irem javnom prostoru. Njihova dru\u0161tvena uloga je da taj javni prostor u kojem se dru\u0161tveno sje\u0107anje konstruira jednim dijelom i normaliziraju u smislu znanstvenog doprinosa i posljedi\u010dnog odre\u0111ivanja granica rasprave. Danas smo suo\u010deni s poplavom revizionizma i negacionizma kad su u pitanju tzv. NDH i njene genocidne politike. Sam poimeni\u010dni popis ne\u0107e prekinuti napade na Jasenovac kao mjesta masovnog nasilja i realizacije genocidnih politika NDH. I Ivo Goldstein je u pravu kad u svojoj monumentalnoj knjizi “Jasenovac” tvrdi da se je poimeni\u010dni popis \u017ertava prakti\u010dki zgotovljen (ili \u0107e to biti narednih godina) jer je na njemu zabilje\u017eeno 90-95% pretpostavljenih \u017ertava. <\/p>\n\n\n\n U kumulativnom smislu, s obzirom na demografska istra\u017eivanja i poimeni\u010dne popise, te brojke ne bi trebale biti upitne. No ono \u0161to je od velike dru\u0161tvene va\u017enosti, a \u0161to Goldstein tako\u0111er u svojoj knjizi posti\u017ee, jest da se \u017ertve jasenova\u010dkog logora smrti individualiziraju i humaniziraju odnosno da postanu, ono \u0161to je i sam Mihovilovi\u0107 naveo kao primarnu motivaciju JUSP Jasenovac prilikom izrade poimeni\u010dnog popisa, stvarni ljudi s imenom i prezimenom koji su nekad \u017eivjeli svoje \u017eivote koji su bili prekinuti politikom usta\u0161kog re\u017eima samo zato \u0161to su bili prepoznati ili kao etni\u010dki drugog porijekla ili kao politi\u010dki oponenti re\u017eima. Stoga pri\u010da o Jasenovcu je i pri\u010da o nacionalisti\u010dkoj ideologiji izvedenoj do njenih krajnih granica.<\/p>\n\n\n\n Uspostavljanjem takvih okvira prostor negacionizmu i revizionizmu bi bio uvelike sku\u010den. No s obzirom na dr\u017eavni tretman JUSP Jasenovac, koji je nakon desetlje\u0107a sustavne marginalizacije i provincijalizacije sveden na operativni minimum te dr\u017eavno poticanje revizionizma i negacionizma, \u010dini se da to nije dio slu\u017ebene politike povijesti. Stoga nas ne trebaju \u010duditi sada ve\u0107 tradicionalne dvije kolone sje\u0107anja na jasenova\u010dke \u017ertve.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas \u0107e Dan proboja logora\u0161a u Jasenovcu obilje\u017eiti svi oni koji Vladi Republike Hrvatske ne vjeruju kad izra\u017eava pijetet \u017ertvama. A itekako joj imaju razloga ne vjerovati. Posljednjih nekoliko godina svjedo\u010dimo kulminaciji nevjerojatnih napora da se usta\u0161ki koncentracijski logor Jasenovac i njegove \u017ertve relativiziraju ili potpuno negiraju. Dio je to ve\u0107 uobi\u010dajenih poku\u0161aja da se […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":27525,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275,25,144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[145],"class_list":["post-27510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","tag-nacionalizam","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27510"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27510\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27556,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27510\/revisions\/27556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27525"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27510"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27510"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27510"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27510"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Rat brojkama<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Popis \u017ertava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Financijska pozadina<\/strong><\/h2>\n\n\n\n