Izi\u0161li su novi, redovni, godi\u0161nji podaci europskog zavoda za statistiku \u2013 Eurostata \u2013 koji pokazuju da se Hrvatska, zajedno s Italijom i Gr\u010dkom nalazi na samom dnu EU ljestvice uspje\u0161nog zapo\u0161ljavanja mladih visokoobrazovanih osoba. U nas, stopa njihove zaposlenosti iznosi svega 69.9 posto. Uzroke Jutarnji list, bez prikaza podataka koji bi poduprli tezu, pripisuje lo\u0161em obrazovnom sustavu i zastarjelim studijskim programima. Name\u0107e se pitanje kako je mogu\u0107e da nakon vi\u0161e od 20 godina kontinuiranog reformiranja visokog obrazovanja i dalje imamo lo\u0161e “studijske programe”. Tim vi\u0161e ako znamo da svi studijski programi u EU svakih pet godina prolaze kroz novi proces akreditiranja koje provode me\u0111unarodna EU tijela specijalizirana upravo za ovaj posao i bez kojih se ne mo\u017ee dobiti dopusnica za nastavak rada.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je kako se usprkos totalnoj reformi obrazovnog sustava koja se dogodila u posljednje tri dekade u ovoj zemlji neuspjeh ostvarenja “zemlje znanja” i dalje pripisuje visokoobrazovnim institucijama. Tako Jutarnji list, tko zna po koji put ponavlja svoje vlastite istine, a po logici, ako neku glupost ponovimo dovoljan broj puta, ona \u0107e sigurno jednoga dana postati va\u017ee\u0107a dru\u0161tvena istina: “Podaci za Hrvatsku su razo\u010daravaju\u0107i, budu\u0107i da pokazuju kako \u010dak ni s diplomom u ruci mnogi mladi ne uspijevaju na\u0107i posao. Razloge za to ekonomisti koji se bave tr\u017ei\u0161tem rada ponajprije vide u na\u0161em \u0161kolskom sustavu, kojeg ocjenjuju zastarjelim i neprilago\u0111enim zahtjevima tr\u017ei\u0161ta rada.”<\/p>\n\n\n\n
Nevjerojatno je kako Jutarnji list uvijek uspije prona\u0107i “ekonomiste koji se bave tr\u017ei\u0161tem rada” a \u010dije su izjave \u010desto bazirane na logi\u010dkoj gre\u0161ci zamjene teza, ili zamjeni uzroka i posljedice. Mora biti da ekonomski fakulteti koji obrazuju ekonomiste u Hrvatskoj imaju jako, jako zastario obrazovni program potpuno neprilago\u0111en potrebama suvremenog dru\u0161tva baziranoga na to\u010dnim i brzoproto\u010dnim informacijama. Nije stoga ni \u010dudno onda \u0161to u Hrvatskoj imamo toliko nezaposlenih ekonomista. A budu\u0107i da su nam studijski programi lo\u0161i, jo\u0161 je manje \u010dudno da nam je ekonomija u komi i da u zemlji nema svijetle budu\u0107nosti za mlade i ambiciozne ljude. <\/p>\n\n\n\n
\u010cudo, da uop\u0107e imamo jo\u0161 lije\u010dnika i profesora, s obzirom na to koliko su nam zastarjeli studijski programi. I pravni fakulteti mora da su se potpuno raspali s obzirom na sulude presude u hrvatskom pravosu\u0111u, npr. mu\u017e ubije \u017eenu pa dobije 3 godine zatvora jer je otac i dijete netko treba odgajati, makar i ubojica; ali \u017eena izbode mu\u017ea (vjerojatno u samoobrani koja se ne priznaje) pa dobije min. 10 godina jer je ubila djetetu oca. U tom slu\u010daju logika je hrvatskog pravosu\u0111a bolje za dijete da ga ne odgaja majka ubojica. Zaista, sude\u0107i po aktualnom sastavu Hrvatskog sabora, mo\u017eda bi i bolje bilo ukinuti pravo pa uvoziti pravnike, jer ve\u0107ina zastupnika dolazi upravo iz te struke, a ipak dr\u017eava je u sramotnom stanju. No, gdje su politolozi koji bi se politologijom trebali baviti? Ah, da\u2026 nezaposleni, kao i ve\u0107ina dru\u0161tvenjaka i humanista, jer u ovom dru\u0161tvu za njih nema radnih mjesta. I ekonomisti, i fizi\u010dari, i kemi\u010dari, i biolozi bolje razumiju dru\u0161tvenu dijalektiku nego visokoobrazovane osobe DH podru\u010dja. Problem je naime, prema njihovom stru\u010dnom mi\u0161ljenju, u zaostalom mentalitetu naroda, u kvarnoj ljudskoj naravi i u op\u0107oj lijenosti hrvatskog dru\u0161tva, nikako u manjku investicija u obrazovanje. Isti problemi u drugim zemljama, kazat \u0107e vam u javnosti sveprisutni STEMi\u010dari, tako\u0111er su rezultati psiholo\u0161kih karakteristika drugih naroda, nipo\u0161to uzro\u010dnoposljedi\u010dnih veza ekonomije, politike, geografije i povijesti. A svakako, ukinuti treba i fakultet novinarstva u Hrvatskoj, jer hrvatski su mediji toliko lo\u0161i da problem mora le\u017eati u lo\u0161em studijskom programu novinarstva. Ni\u0161ta drugo stanju u medijima ne mo\u017ee biti uzrok nego studij novinarstva i lo\u0161 kadar koji s tog fakulteta izlazi. Zato ih je, naime, toliko nezaposleno. Ne zbog toga \u0161to mediji propadaju i \u0161to radnih mjesta prosto nema. <\/p>\n\n\n\n
Jutarnji list potom nisku hrvatsku zaposlenost uspore\u0111uje s onom visokom njema\u010dkom zaposlenosti. Ni\u0161ta pritom \u0161to je Njema\u010dka najrazvijenija ekonomija u Europi, a Hrvatska, jedna od najnerazvijenijih. Ni\u0161ta zato \u0161to se njema\u010dka ekonomija bazira na informacijama i visokoj tehnologiji, a hrvatska na uslu\u017enim djelatnostima, turizmu, manualnim i jeftinim poslovima. Ni\u0161ta zato \u0161to se u Hrvatskoj, zbog gotovo potpunog stranog vlasni\u0161tva nad bankama, ne mo\u017ee dobiti kredit za visokotehnolo\u0161ke industrijske pogone \u2013 osim ako su investitori strani, kao i vlasnici kapitala.
<\/p>\n\n\n\n
Ako se li\u0161imo cinizma, ostaju tri izrazito bitna sistemska faktora lo\u0161e zaposlenosti visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj: ekonomija bazirana na uslugama (jeftino), a ne na tehnologijama i informacijama (skupo). Za ekonomiju baziranu na tehnologiji i informacijama potrebna su ogromna, za Hrvatsku \u010dak basnoslovna, ulaganja u temeljne znanosti, kao i dugoro\u010dno strpljenje da \u0107e ta temeljna znanost dati neke rezultate. Me\u0111utim, u Hrvatskoj se, umjesto kao u ostatku svijeta, inovacije tuma\u010de kao obi\u010dno tehnolo\u0161ko unapre\u0111enje. Na primjer, inovacija u Europi bila bi osmisliti ekolo\u0161ki traktor. Inovacija u Hrvatskoj je umjesto freze kupiti traktor \u2013 i inovirali ste. Umjesto razvoja visokotehnolo\u0161ke ekonomije, razvija se uslu\u017ena, stoga se kreiraju radna mjesta u uslu\u017enom sektoru, a tu u pravilu vi\u0161e odavno ve\u0107 ne treba neka pretjerana razina visoke stru\u010dne spreme. Kako bi to\u010dno izgledao obrazovni sektor u Hrvatskoj da se potpuno prilagodi tr\u017ei\u0161tu rada, a po \u017eelji Jutarnjeg lista? Ugasili bismo sve gore navedene struke i proizvodili konobare, sobarice i kuhare? Kakvu to\u010dno to poruku \u0161alje javnosti?<\/p>\n\n\n\n
Drugi sistemski faktor je \u010dinjenica da se obrazovanje tretira kao usluga. Definirano je to tzv. GATS sporazumom Svjetske trgovinske organizacije. Obrazovanje se tretira kao prekograni\u010dna usluga koja se mo\u017ee za nov\u010danu naknadu (koju pla\u0107a pojedinac ili dr\u017eava) pru\u017eati u inozemstvu ili tuzemno. Globalno obrazovno tr\u017ei\u0161te ure\u0111eno je dosta kolonijalno, ono podr\u017eava “odlijev mozgova” s istoka na zapad. Visokoborazovane osobe s europskog istoka, dovoljno su dobro obrazovane da rade pri presti\u017enim europskim institucijama, za pla\u0107u znatno ve\u0107u od one koju mogu dobiti u domicilnim zemljama, ali opet ne\u0161to ni\u017eu od cijene rada kadrova iz Njema\u010dke, Engleske, Danske, ili Francuske. Suprotno ideologiji o tome da je javno obrazovanje nu\u017eno lo\u0161e, a koju Jutarnji list kao predvodnik te ideje u Hrvatskoj, gura ve\u0107 dugi niz godina, za zapadne firme, kao i za zapadne znanstvene i obrazovne institucije, visokoobrazovane osobe iz Hrvatske, dovoljno su dobre da ih se zaposli. Pa kako to onda? Kako je onda na\u0161e lo\u0161e obrazovanje dovoljno dobro za prona\u0107i posao u Europi ali ne i u Hrvatskoj?<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i sistemski faktor je tako\u0111er ve\u0107 spomenuto strano vlasni\u0161tvo nad financijskim kapitalom u Hrvatskoj koje je izrazito skepti\u010dno prema doma\u0107im inovatorima i poduzetnicima, i koje zapravo kontrolira investicije u Hrvatskoj. Tako hrvatski poduzetnici imaju vi\u0161e \u0161anse otvoriti kompanije van Hrvatske te u drugim zemljama od istih vlasnika financijskog kapitala lako dobiti kredite nego posti\u0107i isto to u Hrvatskoj. <\/p>\n\n\n\n
U kona\u010dnici, u Hrvatskoj radnih mjesta za visokoobrazovane ljude jednostavno nema. A udarom na obrazovni sustav umjesto na promjenu ekonomskog ni na koji na\u010din se ne doprinosi rje\u0161avanju ovog problema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Izi\u0161li su novi, redovni, godi\u0161nji podaci europskog zavoda za statistiku \u2013 Eurostata \u2013 koji pokazuju da se Hrvatska, zajedno s Italijom i Gr\u010dkom nalazi na samom dnu EU ljestvice uspje\u0161nog zapo\u0161ljavanja mladih visokoobrazovanih osoba. U nas, stopa njihove zaposlenosti iznosi svega 69.9 posto. Uzroke Jutarnji list, bez prikaza podataka koji bi poduprli tezu, pripisuje lo\u0161em […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1189,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27497","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27497","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27497"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27497\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27509,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27497\/revisions\/27509"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27497"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27497"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27497"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27497"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}