{"id":27481,"date":"2019-04-10T13:10:59","date_gmt":"2019-04-10T12:10:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27481"},"modified":"2021-02-25T10:35:44","modified_gmt":"2021-02-25T09:35:44","slug":"ujedinjeno-energetsko-trziste-ili-klasicni-europski-dilentatizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27481","title":{"rendered":"Ujedinjeno energetsko tr\u017ei\u0161te ili politi\u010dki diletantizam"},"content":{"rendered":"\n

Europska unija vlastite uspjehe i neuspjehe procjenjuje s obzirom na to da li je neku ideju uspje\u0161no zamislila, a ne koliko je uspje\u0161no tu ideju implementirala u stvarnost. \u010citate li neupu\u0107eni tako \u010cetvrti izvje\u0161taj Europske komisije o stanju energetske unije<\/a>, mo\u017eete zaklju\u010diti samo kako je u EU po pitanju energetike sve toliko ba\u0161 ru\u017ei\u010dasto da nema puno prostora za pobolj\u0161anje politika, tek treba zapravo pobolj\u0161ati narod. Pritom Komisija Uniji pristupa kao da je zajednica sna\u017ena onoliko koliko je \u010dvrsta najja\u010da karika u lancu, umjesto obratno. Izvje\u0161\u0107e komisije ima nekoliko fokalnih to\u010daka: plin, struja, mre\u017ea, obnovljivi izvori energije, emisije stakleni\u010dkih plinova<\/a>, klima<\/a>, te baterije<\/a> i op\u0107enito znanost i inovacije.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detna premisa glasi kako je “energetska unija osmi\u0161ljena kako bi potro\u0161a\u010dima iz EU osigurala odr\u017eivu, odr\u017eivu, konkurentnu i pristupa\u010dnu energiju, uz preispitivanje europske energetske i klimatske politike.” Ve\u0107 sam termin ‘potro\u0161a\u010di’ zna\u010di da se energetska politika EU odnosi na klijente koji pla\u0107aju uslugu, a ne na gra\u0111ane koji bi \u2013 u najrazvijenijoj zajednici zemalja na planeti \u2013 trebali imati pravo na energiju kao temeljno ljudsko pravo. Dalje se nagla\u0161ava kako se “Komisija obvezala da \u0107e EU postati svjetski lider na podru\u010dju obnovljivih izvora energije, postaviti energetsku u\u010dinkovitost na prvo mjesto i nastaviti voditi globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena.” Ipak, solarna energija jeftinija je u ve\u0107ini drugih suncem bogatih zemalja na svijetu, nego na jugu Europe<\/a>, dok su globalni primat nad solarima definitivno preuzele Kina i arapske zemlje. No, ne radi se o tome da EU nije mogla o\u010dekivati ovakav razvoj doga\u0111aja. Npr, proizvo\u0111a\u010di solarnih panela u Europi godinama su upozoravali<\/a> Komisiju priop\u0107enjima, apelima i prosvjedima, kako antidampin\u0161ke carine na kineske panele \u0161tete EU proizvodnji, no naravno, pogodovale su onom jednom, njema\u010dkom, najve\u0107em proizvo\u0111a\u010du solarnih panela u EU. <\/p>\n\n\n\n

Ni\u0161ta druga\u010dije stanje nije ni sa ostalim to\u010dkama koje se navode u Komisijinom izvje\u0161taju na 30 stranica. Gdje se spominju plinski izvori, nema napomene da se u slu\u010daju plinovoda Sjeverni tok 2<\/a> Komisija, koja se projektu protivila, pokazala potpuno nemo\u0107na pred njema\u010dkim, britanskim i drugim fosilnim kompanijama koje su projekt planirale. Kompanije su naime uspjele izlobirati tuma\u010denje da se pravila iz Tre\u0107eg energetskog paketa odnose samo na europsko kopno, ne i na podmorje, stoga samo umalo dobili novi cjevovod ruskog plina preko gotovo isklju\u010divo Njema\u010dke, za cijelu Europu. Poljska, i druge isto\u010dne zemlje ovime bi izgubile milijarde eura u tranzitnim porezima, a Njema\u010dka bi time postala jo\u0161 bogatija. Sre\u0107om, Sjeverni tok 2 sada pada na razini pojedinih zemalja poput Danske, kroz \u010dije je podru\u010dje trebao prolaziti. Podsjetimo, nakon \u0161to je EU minirala Ju\u017eni tok, koji je trebao spajati ruski plin za jugoisto\u010dnu i isto\u010dnu Europu, ovaj \u0107e se dio Unije i kontinenta spojiti na alternativni cjevovod koji \u0107e i\u0107i preko Turske i Gr\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

Komisijina odvojena stvarnost<\/h2>\n\n\n\n

Komisija sada pak zaklju\u010duje kako je “\u010detiri godine kasnije Energetska unija postala stvarnost. Uz sna\u017enu potporu Europskog parlamenta, dr\u017eava \u010dlanica i dionika, energetska unija u\u010dinila je Europu otpornijom i temeljitije moderniziranom europskom politikom o energiji i klimi na brojne bitne na\u010dine.” Me\u0111utim, ni\u0161ta od ovoga zapravo nije istina. \u010citaju\u0107i dalje to\u010dku po to\u010dku izvje\u0161taja postaje jasno na \u0161to EU misli \u2013 pravila za sve ove to\u010dke su donesena, me\u0111utim, njihova implementacija na terenu nailazi na brojne probleme. Od modela industrijskog razvoja koji funkcioniraju u zapadnim zemljama ali ne i u isto\u010dnima, npr. feed-in tarife<\/a> a koji su razra\u0111eni na na\u010din da i dalje podr\u017eavaju ekonomski kolonijalizam \u2013 tako \u0161to zapadna europa proizvodi dok isto\u010dna tek uvozi. Zbog brojnih socioekonomskih nejednakosti koje eu politike i dalje dosljedno proizvode, kao i zbog logike da je EU jaka onoliko koliko je \u010dvrsta najsna\u017enija karika, socijalni antagonizam u Europi raste, kako gra\u0111ana prema vlastima, tako i razlike izme\u0111u gra\u0111ana isto\u010dnih i zapadnih zemalja. Ignoriranje tih socioekonomskih problema postaje europski politi\u010dki problem a sva dosada\u0161anja “zakonski obvezuju\u0107a pravila” koje EU donosi pokazala su se lako kvarljiva na terenu, odnosno pri transponiranju u pojedine nacionalne politike. Najeklatantnije oprimjerenje ovih proturje\u010dja je svakako Bugarska koja je zbog poku\u0161aja ukidanja socijalne cijene struje a s ciljem “integracije europskog energetskog tr\u017ei\u0161ta” jo\u0161 prije pet godina do\u017eivjela impresivne socijalne mobilizacije protiv poskupljenja struje. Sofija, glavni grad ove zemlje tako\u0111er se zimus gu\u0161ila u zaga\u0111enom zraku. Istovremeno EU \u010dija je i Bugarska \u010dlanica progla\u0161ava svoju vode\u0107u globalnu poziciju u borbi za sanaciju klimatskih promjena. <\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno je i sa gotovo svim politikama vezanima uz obnovljive izvore energije. Oni svakako jesu prioritet, ne mo\u017ee se tvrditi suprotno, no ipak, tek drugi prioritet na listi jer je prvi i dalje o\u010duvanje profitnih margina velikih kompanija. Primjer pak ovome je sukob izme\u0111u gra\u0111ana Berlina sa lokalnom samoupravom koja nije dozvolila osnivanje energetske zadruge koja bi pak potpuno transformirala postoje\u0107u dominantnu energetsku kompaniju u\u010diniv\u0161i je izli\u0161nom. Berlinska energetska zadruga bila je zaista revolucionarno zami\u0161ljena. Dok bi elektro-kompanija ostala zadu\u017eena za odr\u017eavanje mre\u017ee, i za to primala naknadu gra\u0111ani su zapravo ti koji bi bili po\u0161teno honorirani proizvo\u0111a\u010di elektri\u010dne energije. Ovaj model ima pote\u0161ko\u0107a, primarno s \u010dinjenicom da je potrebno izgraditi decentraliziranu mre\u017eu niskog napona na malenim relacijama, kao i osigurati baterije za skladi\u0161tenje struje, a kako bi se model uop\u0107e mogao realizirati. Me\u0111utim, sama ideja da bi se tim modelom dekonstruirala tamo\u0161nja elektroenergetska kompanija izazvala je paniku i projekt je obustavljen. Istaknimo jo\u0161 jednom, radi se o modelu koji bi svakako i zna\u010dajno doprinio obustavi klimatskih promjena i osigurao ve\u0107ini gra\u0111ana ogromne u\u0161tede na ra\u010dunima za struju. Dakle, ovaj model rje\u0161ava tri problema koja se \u010desto spominju u europskim energetskim dokumentima \u2013 energetsko siroma\u0161tvo, socijalno nezadovoljstvo energetskim politikama koje ima visoku mogu\u0107nost dru\u0161tvene mobilizacije te prelazak na OIE. <\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da se svi modeli EU energetske budu\u0107nosti svode na \u0161to vi\u0161e regulacije kako bi sve ostalo isto, ne \u010dudi da resorni mediji nisu prihvatili izvje\u0161\u0107e komisije, ono je u kona\u010dnici jo\u0161 jedan PR-ovski diletantski dokument koji prije svega svjedo\u010di brojnim strukturnim rupama u EU, zatim nema\u0161tovitosti i bezidejnosti politi\u010dkog vodstva te krucijalnom manjku demokracije u EU. Jer, ina\u010de, kako je mogu\u0107e da se od svih socijalnih prigovora na europsku energetsku politiku iz Komisijinog izvje\u0161taja ne vidi nijedan? Pritom treba u kona\u010dnici spomenuti da u EU \u010dak i srednjo\u0161kolci \u0161trajkaju podsje\u0107aju\u0107i Uniju da ubrza svoje korake.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska unija vlastite uspjehe i neuspjehe procjenjuje s obzirom na to da li je neku ideju uspje\u0161no zamislila, a ne koliko je uspje\u0161no tu ideju implementirala u stvarnost. \u010citate li neupu\u0107eni tako \u010cetvrti izvje\u0161taj Europske komisije o stanju energetske unije, mo\u017eete zaklju\u010diti samo kako je u EU po pitanju energetike sve toliko ba\u0161 ru\u017ei\u010dasto da […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27482,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[534,533,528,529,532,531,515,535],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetska-unija","tag-energetsko-siromastvo","tag-europsko-izvjsce-o-stanju-energetske-unije","tag-obnovljivi-izvori-energije","tag-plin","tag-sjeverni-tok-2","tag-struja","tag-ujedinjeno-trziste","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27481"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36484,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27481\/revisions\/36484"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27481"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27481"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27481"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27481"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}