Crna Gora i Moldavija pridru\u017eile su se praksi popunjavanja svojih siroma\u0161nih javnih bud\u017eeta prodajom dr\u017eavljanstva, koja je i ina\u010de poznata u nekim drugim zemljama, jednako siroma\u0161nima. Dr\u017eavljanstva se prodaju u tropskim zemljama npr., za iznos od otprilike 100.000 dolara, ali umirovljenicima koji tamo planiraju provesti ostatke svojih \u017eivota. Radi se o penzionerima najrazvijenijih zemalja kojima je \u017eivot u domicilnim dr\u017eavama postao preskup, s obzirom na nesrazmjer \u017eivotnog standarda i mirovina. S ovim oblikom prodaje paso\u0161a, EU nema problema, jer se na taj na\u010din rje\u0161ava svog pasivnog stanovni\u0161tva te \u0161tedi na palijativnoj skrbi, pomla\u0111uje posjede nad nekretninama, itd\u2026 <\/p>\n\n\n\n
No, s prodajom paso\u0161a kakve provode brojne druge zemlje \u2013 primjerice Cipar, Malta, Turska, Bugarska pa \u010dak i Austrija, EU ima itekakvih problema, a ta je upozorenja izdala jo\u0161 jednom svim svojim \u010dlanicama. EU smatra da ove sheme ugro\u017eavaju, pogodit \u0107ete: sigurnost! Jer takve prakse olak\u0161avaju utaju poreza, pronevjeru i pranje novca te poti\u010du korupciju. <\/p>\n\n\n\n
Primjerice, Moldavija na nove potencijalne dr\u017eavljane cilja na bliskoisto\u010dne i dalekoisto\u010dne zemlje te Ujedinjene Arapske Emirate, koje je EU nedavno dodala na crnu listu poreznih oaza (iako iste postoje i unutar Europskog ekonomskog podru\u010dja), a koje se sumnji\u010di da su pomogli pri pranju 434 milijuna dolara izvu\u010denih iz Rusije. O razmjerima ovih procesa govori naziv operacije koja je nazvana “praonica”. Cijena moldavskog paso\u0161a raste, sa 100.000 eura dostigla je cijenu od 135.000 eura, plus dr\u017eavne takse, i uz investiciju od 250.000 eura. <\/p>\n\n\n\n
EU je primijetila “rupe” u pravilima Bugarske, Malte i Cipra, koja su omogu\u0107avala stranim investitorima da dobiju paso\u0161e ovih EU zemalja \u010dak i uz manjak evidentnih dokaza o povezanosti s dr\u017eavom. Ipak, Podgorica primjerice brani svoju odluku o prodaji paso\u0161a po cijeni od 250.000 eura kao “legitimni ekonomski instrument koji mo\u017ee dodatno ubrzati ekonomski razvoj Crne Gore te privu\u0107i investicije koje \u0107e pak osna\u017eiti turizam, poljoprivredne djelatnosti kao i stvoriti nove poslove te poja\u010dati kvalitetu \u017eivota i \u017eivotnog standarda crnogorskih gra\u0111ana”. Crnogorski premijer Du\u0161ko Markovi\u0107 kazao je prije nekoliko tjedana komentiraju\u0107i ovu politiku da \u0107e sredstva ovako prikupljena biti ulo\u017eena u prijeko potrebni razvoj Sjeverne Crne Gore, no to je o\u010dito argument dan kako bi bio sam sebi svrhom. Ovim se putem ne mo\u017ee prikupiti toliko sredstava koliko je nerazvijenom sjeveru Crne Gore potrebno. Tr\u017ei\u0161te kupoprodaje paso\u0161a ma koliko unosno bilo u pravilu je malo tr\u017ei\u0161te s visokim korelacijama s kriminalnim organizacijama. <\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je ovdje pripomenuti kako je, \u010dini se izrazito lako na\u0107i argumente u korist imigracija kad se radi o novcima. Jo\u0161 je zanimljivije kako ina\u010de nacionalno strogo odre\u0111enim zemljama, osvje\u017eenje genetskog bazena strancima lak\u0161e pada kad im je ulaz u zemlju napla\u0107en. Posebno ovo proturje\u010dje dolazi do izra\u017eaja u slu\u010daju Bugarske poznate po nacionalisti\u010dkim lovcima na imigrante. Bugarska ina\u010de ve\u0107 godinama (od 2005.) prodaje svoje vize strancima, pritom im ne smeta niti njihova potencijalno dubiozna povijest. Ta se zemlja ve\u0107 du\u017ei niz godina nalazi u ovom biznisu, a djelomi\u010dno i radi toga nije u\u0161la u \u0160engensku zonu. Ipak, sagledav\u0161i posljedice (\u010dini se da je pripadnost pravoj bescarinskoj uniji ipak ne\u0161to unosnije od kupoprodaje paso\u0161a dubioznim likovima), Bugarska navodno razmatra odustajanje od ove sheme. Slu\u017ebeno obja\u0161njenje je da ova shema nije rezultirala “o\u010dekivanim ekonomskim rastom i razvojem”. Prema podacima Europske komisije, pi\u0161e BIRN<\/a>, Bugarska je u periodu od 2012. do 2017. izdala 363 produ\u017eena boravka ili “zlatne vize” od \u010dega je uprihodila 162.5 milijuna eura. Osobe kojima su odobreni boravci morali su ulo\u017eiti u Bugarsku od 500.000 do 1 milijuna eura. Zlatne vize postajale su paso\u0161ima ako su investitori imali stalno prebivali\u0161te u Bugarskoj du\u017ee od 5 godina, ali nisu bili du\u017eni nalaziti se u zemlji u tom periodu, niti znati jezik. Primjerice, jedan od takvih bugarskih gra\u0111ana bio je Sergej Adoniev \u2013 ruski milioner koji je u SAD-u optu\u017een za prevaru. Dakako, kako to obi\u010dno biva, osoba nadle\u017ena za izdavanje bugarskih dokumenata u ovoj shemi u jesen pro\u0161le godine optu\u017eena je za korupciju. Istra\u017eiva\u010dkim radom bugarskih novinara zaklju\u010deno je da se me\u0111u osobama koje su dobile bugarske paso\u0161e u ovoj shemi nalaze \u010dak 114 osobe s Interpolove tjeralice. Zanimljivo, ova kontradikcija u usporedbi s bugarskim imigracijskim obvezama dosad jo\u0161 nije problematizirana.<\/p>\n\n\n\n Austrija je pak jo\u0161 skuplja od Bugarske, pi\u0161e BIRN. Da bi dobili austrijski paso\u0161 morat \u0107ete platiti \u010dak 3 milijuna ameri\u010dkih dolara, ili imati investiciju u zemlju ve\u0107u od 10 milijuna dolara. Zanimljivo i u Austriji su na vlasti nacionalisti kojima ovo nije sporno, ali izbjeglice jesu. Ciparski paso\u0161 ko\u0161ta 2,5 milijuna dolara, a malte\u0161ki 1,4 milijuna. Kandidati moraju \u017eivjeti u zemlji makar godinu dana. Turska je ne\u0161to jeftinija te cijena ovog paso\u0161a iznosi milijun dolara investicija u nekretnine, 2 milijuna dolara u poduzetni\u0161tvo ili 3 milijuna dolara u dr\u017eavnim obveznicama. “Konzultantske” firme koje se bave ovim tr\u017ei\u0161tem locirane su u Austriji i SAD-u, no djeluju u svim spomenutim zemljama<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora i Moldavija pridru\u017eile su se praksi popunjavanja svojih siroma\u0161nih javnih bud\u017eeta prodajom dr\u017eavljanstva, koja je i ina\u010de poznata u nekim drugim zemljama, jednako siroma\u0161nima. Dr\u017eavljanstva se prodaju u tropskim zemljama npr., za iznos od otprilike 100.000 dolara, ali umirovljenicima koji tamo planiraju provesti ostatke svojih \u017eivota. Radi se o penzionerima najrazvijenijih zemalja kojima […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27468,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[299,525,524,46,526,527,234],"theme":[458],"country":[48,77,495,459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-austrija","tag-cipar","tag-malta","tag-migracije","tag-pasosi","tag-putovnice","tag-turska","theme-drustvo","country-bugarska","country-crna-gora","country-europska-unija","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27467"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27467\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36485,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27467\/revisions\/36485"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27468"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27467"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27467"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27467"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27467"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}