{"id":27409,"date":"2019-04-04T13:12:22","date_gmt":"2019-04-04T12:12:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27409"},"modified":"2021-02-25T10:37:22","modified_gmt":"2021-02-25T09:37:22","slug":"milijarde-eura-stete-od-posljedica-klimatskih-promjena-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27409","title":{"rendered":"Milijarde eura \u0161tete od klimatskih promjena u EU"},"content":{"rendered":"\n<p>Vremenske neprilike \u2013 su\u0161e, poplave, po\u017eari i drugi ekstremi uzrokovani klimatskim promjenama \u2013 prouzro\u010dile su u periodu od 1980. do 2017. godine u Europskoj uniji ekonomske gubitke u iznosu od 453 milijarde eura, a odnijele su i 115.000 \u017eivota diljem Europe. Podaci su to <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Europske agencije za za\u0161titu okoli\u0161a (EEA) (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.eea.europa.eu\/data-and-maps\/indicators\/direct-losses-from-weather-disasters-3\/assessment-2\" target=\"_blank\">Europske agencije za za\u0161titu okoli\u0161a (EEA)<\/a>. Agencija za okoli\u0161 pribrojala je podatke 33 zemlje koje su \u010dlanice Europskog ekonomskog podru\u010dja te do\u0161la do zaklju\u010dka da su one kolektivno gubile 13 milijardi eura godi\u0161nje od po\u010detka ove dekade. <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.eea.europa.eu\/data-and-maps\/daviz\/impacts-of-extreme-weather-and-1#tab-chart_2\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Distribucija posljedica  (opens in a new tab)\">Distribucija posljedica <\/a>vremenskih neprilika i klimatskih promjena u Europskom ekonomskom podru\u010dju nije ravnomjerna. Njema\u010dka, Italija, Francuska i Velika Britanija nalaze se u samom vrhu ljestvice najsna\u017enije pogo\u0111enih zemalja (promatrano u apsolutnim vrijednostima). Najvi\u0161e ljudskih \u017ertava bilo je u Francuskoj \u2013 \u010dak 23.415 ljudi izgubilo je \u017eivot u vremenskim ekstremima od 1980. do 2017. godine. Najve\u0107i broj tih \u017ertava, njih 66 posto podleglo je posljedicama toplinskih udara koji spadaju u &#8220;klimatolo\u0161ke doga\u0111aje&#8221;, dok je 22 posto izgubljenih \u017eivota nestalo u &#8220;geofizi\u010dkim doga\u0111ajima&#8221; poput potresa i klizi\u0161ta. Najve\u0107i gubici po glavi stanovnika zabilje\u017eeni su u \u0160vicarskoj, Danskoj i Austriji. Ako bi se \u0161teta mjerila po kvadratnom kilometru, najvi\u0161e su pogo\u0111ene \u0160vicarska, Luxembourg i Njema\u010dka. \u0160tete su imale najve\u0107i utjecaj na BDP Hrvatske, \u010ce\u0161ke i Ma\u0111arske. Tri najmanje pogo\u0111ene zemlje, promatrano u apsolutnim vrijednostima su Lihten\u0161tajn, Malta i Island. U relativnim omjerima, po glavi stanovnika najmanje su pogo\u0111ene Turska, Malta i Estonija. U kontekstu gubitka u BDP-u najmanje su izlo\u017eeni bili Estonija, Island i Lihten\u0161tajn.<\/p>\n\n\n\n<p>Kumulativni gubici u analiziranom periodu iznose gotovo 3% BDP-a svih zemalja \u010dlanica EEA za 2017. godinu. Me\u0111u ukupnim gubicima, osigurano je tek oko 35%, no, problem tako\u0111er proizlazi i iz neravnomjernih osiguranja. Ne \u010dudi da je u bogatoj Velikoj Britaniji premijama bilo pokriveno \u010dak 70 posto o\u0161te\u0107ene imovine, dok je istovremeno u Rumunjskoj i Litvi osigurano bilo tek 1 posto imovine. Prijavljena ekonomska \u0161teta odraz je tek izravnih \u0161teta koje je bilo mogu\u0107e monetizirati, no u statistike nisu ubrojani izgubljeni \u017eivoti, uni\u0161tena kulturna ba\u0161tina ili upropa\u0161teni ekosustavi. Tako\u0111er treba napomenuti da je tek 39 doga\u0111aja uzrokovalo gotovo polovicu zabilje\u017eenih gubitaka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Opasnost dugoro\u010dnog osiroma\u0161enja<\/h2>\n\n\n\n<p>Problem le\u017ei u tome \u0161to je ova ekonomska \u0161teta uzrokovana upravo klimatskim promjenama, a ne nekim drugim faktorima, navodi EEA, a sa njihovim ubrzavanjem ljudi postaju sve vi\u0161e izlo\u017eeni dugoro\u010dnim ekonomskim \u0161tetama. Tako\u0111er je dokazano da preventivne mjere npr. bolja infrastrukturna za\u0161tita nasipa mo\u017ee umanjiti rizik od dugoro\u010dnog osiroma\u0161enja krajeva u riziku od npr. poplava. U EU trenutno ne postoji mehanizam za prijavu ekonomskih gubitaka uzrokovanih vremenskim (ne)prilikama i klimatskim promjenama, no u suradnji s OECD-om radi se na tome da se takvo ne\u0161to izradi, a s ciljem bolje procjene \u0161tete po javne prora\u010dune. Istovremeno se ovim temama po\u010dinju baviti i centri za epidemiologiju, UN-ov ured za procjene rizika od prirodnih katastrofa, itd. <\/p>\n\n\n\n<p>\u010cini se da je EU ponovno lak\u0161e sanirati posljedice &#8220;na jeftino&#8221; (jer ne\u0107e svi pogo\u0111eni biti jednako obe\u0161te\u0107eni, kao \u0161to primjer osigurane imovine pokazuje) nego sprije\u010diti &#8220;na skupo&#8221; \u2013 provedbom adekvatnih mjera za spre\u010davanje klimatskih promjena. Umjesto toga, mi smo izgleda bolji u tome da organiziramo apokalipsu nego da je sprije\u010dimo. Pokazatelji pritom ukazuju na to da je cijela Europa ponegdje izlo\u017eena rizicima ogromnih su\u0161a, na drugim mjestima rizicima velikih poplava. \u0160tovi\u0161e, rezultati EEA pokazuju da postoji srednja razina opasnosti da \u0107e klimatske promjene u Europskoj uniji uzrokovati brojne sistemske kolapse mnogih zemalja \u010dlanica, dakle cijelih zemalja, ne pojedinih aspekata njihovih sustava. Politike za izgradnju otpornosti dru\u0161tva na nadolaze\u0107e promjene jo\u0161 nisu ni promi\u0161ljene a kamoli da su raspisane u strategije ili u zadnjoj etapi \u2013 implementirane u praksu. \u0160tovi\u0161e donosioci politika i dalje oklijevaju unijeti ove faktore u svoje ra\u010dunice. Jedino tako mogu\u0107e je i dalje vr\u0161iti kompromise prema kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvenom ure\u0111enju koji nas polako ali sigurno vodi prema kraju \u017eivota kakvog poznajemo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vremenske neprilike \u2013 su\u0161e, poplave, po\u017eari i drugi ekstremi uzrokovani klimatskim promjenama \u2013 prouzro\u010dile su u periodu od 1980. do 2017. godine u Europskoj uniji ekonomske gubitke u iznosu od 453 milijarde eura, a odnijele su i 115.000 \u017eivota diljem Europe. Podaci su to Europske agencije za za\u0161titu okoli\u0161a (EEA). Agencija za okoli\u0161 pribrojala je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27410,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[521,522,371,182,518,519,520],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27409","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomsko-siromastvo","tag-europska-agencija-za-okolis","tag-klima","tag-okolis","tag-poplave","tag-pozari","tag-suse","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27409","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27409"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27409\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36486,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27409\/revisions\/36486"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27409"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27409"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27409"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27409"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27409"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27409"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27409"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}