{"id":27357,"date":"2019-04-04T07:00:18","date_gmt":"2019-04-04T06:00:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27357"},"modified":"2021-02-25T10:37:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:37:42","slug":"kuda-plovi-beogradska-gondola-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27357","title":{"rendered":"Kuda plovi beogradska Gondola?"},"content":{"rendered":"\n

Usprkos vi\u0161estrukim porukama gra\u0111ana Beograda kako \u017eele grad ugodan za \u017eivot, odaslanima u sve \u010de\u0161\u0107im okupljanjima u javne inicijative, lokalna vlast cilja ka dobro poznatom kapitalisti\u010dkom modelu razvoja posttranzicijskih gradova. Jeftine atrakcije za skupe karte. \u010cak i onda kada je gradu prije svega prijeko potreban sveobuhvatna i sustavna rekonstrukcija infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Beogradske gradske vlasti nedavno su po\u010dele s radovima na “Gondoli”, novoj beogradskoj atrakciji. Radi se o \u017ei\u010dari koja bi trebala povezati Kalemegdan i Novi Beograd preko rijeke Save. No, po\u010detak pripremnih radova na novoj turisti\u010dkoj atrakciji, pobudio je veliko nezadovoljstvo gra\u0111ana. Uni\u0161tavanje zelenih povr\u0161ina i vulgarizacija Beogradske tvr\u0111ave izazvala je gra\u0111anski otpor u vidu razli\u010ditih akcija koje su se odvile netom nakon po\u010detka radova.
<\/p>\n\n\n\n

Stanovnike Beograda prvo je neugodno iznenadila sje\u010da emblemati\u010dnog stabla platane, simboli\u010dki \u0161iroko prepoznatog kao punkt susreta na Kalemegdanu. Slavna platana<\/a>, zbog svoje specifi\u010dne estetike i lokacije u nekim drugim okolnostima, u kojima se potrebe gra\u0111ana uva\u017eavaju prilikom dono\u0161enja odluka o urbanisti\u010dkoj budu\u0107nosti grada, vjerovatno bi bila za\u0161ti\u0107ena kao gradski simbol, no ne i u Beogradu. Da se ne radi o sasvim obi\u010dnom stablu, pokazuje akcija<\/a> koju su izveli predstavnici op\u0107ine Stari Grad u kojoj su to stablo donijeli ispred gradske Skup\u0161tine. No, nije samo navedeno stablo platilo \u017eivotom. Radnici Javno komunalnog poduze\u0107a (JKP) “Zelenilo Beograd” posjekli su na desetine stabala uzdu\u017e \u0161etali\u0161ta na Beogradskoj tvr\u0111avi i na novobeogradskom dijelu, gdje bi se trebala nalaziti zavr\u0161na to\u010dka Gondole. Plan je da se ukupno odstrani oko 150 stabala na tom potezu kako bi se oslobodio prostor za izgradnju Gondole. Inicijativa “Ne Davimo Beograd” na \u010din sje\u010de stabala odgovorila je gra\u0111anskom akcijom “Oni seku, mi sadimo” tokom koje su gra\u0111ani posadili desetak novih stabala blizu mjesta gdje su stabla posje\u010dena, a u planu je i nastavak daljnje sadnje kao vid otpora nasilnom uni\u0161tavanju zelenih povr\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n


Istovremeno s pilanjem drvoreda, zapo\u010dela je i rekonstrukcija kalemegdanskih stepenica<\/a> koja je zainteresiranim gra\u0111anima vi\u0161e nalikovala na nestru\u010dno demoliranje nego na precizan restauratorski rad provo\u0111en nad povijesnom ba\u0161tinom. Gra\u0111ani su stoga po dru\u0161tvenim mre\u017eama po\u010deli nagla\u0161avati nestru\u010dan pristup toj resturaciji dijele\u0107i memove i fotografije drevnih rimskih restauratora koje prikazuju radnike koji sitnim alatom u maniri forenzi\u010dara, obnavljaju \u0160panjolske stepenice, ina\u010de jednom od rimskih gradskih simbola. <\/p>\n\n\n\n

Sje\u010da stabala i “bager” restauracija stepenica tek su najnoviji povod opiranju Beogra\u0111ana metodama kojima se gradske vlasti slu\u017ee prilikom izvo\u0111enja velikih javnih radova, a koje su \u010desto okarakterizirane kao nemilosrdne prema gradskoj povijesnoj i kulturnoj ba\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n

Rizik po status kulturne ba\u0161tine
<\/h2>\n\n\n\n

Prema arhitektonskom rje\u0161enju, stanica Gondole trebala bi da bude ukopana u same zidine Kalemegdana, dok \u0107e potporni stupovi \u017ei\u010dare biti visoki 45 metara. Takva instalacija promijenila bi kompletnu vizuru Kalemegdana, odnosno pogled na tvr\u0111avu sa Save i Brankovog mosta koji je jedan od najautenti\u010dnijih prizora i simbola samog Beograda. Nadalje, projekt izvodi firma “Skijali\u0161ta Srbije” \u010diji je direktor Dejan \u010citka, \u010dovjek protiv kojeg je podnesena krivi\u010dna prijava za umije\u0161anost u izgradnju kafane na Pan\u010di\u0107evom vrhu<\/a>, slu\u010daju koji ve\u0107 poprili\u010dno dugo uspje\u0161no zaobilazi sve instance srpskih legislativnih okvira.
<\/p>\n\n\n\n

Po istoj \u0161abloni ugra\u0111ivanja interesa lokalnih mo\u0107nika u javne radove, takav slu\u010daj se odvio i ovdje. Na mjestu tro\u0161nog objekta starog preko 100 godina, otvorilo se gradili\u0161te ogra\u0111eno ogradom i ceradom. Grupa gra\u0111ana je shvativ\u0161i o \u010demu se radi, sru\u0161ila ulaznu vrata i dio ograde koja je zakrivala mjesto kako bi pokazala da se zapravo pored predvi\u0111enog mjesta gondole gradi i kafana<\/a>. Nedugo nakon toga, u okrilju no\u0107i pojavljuje
se nekoliko mu\u0161karaca koji upadaju na Kalemegdan sa kamionom u fantomskom stilu i skidaju izvjesnu tablu sa gradili\u0161ta. Cijela situacija je zabilje\u017eena kamerama gra\u0111ana koji su de\u017eurali na Kalemegdanu i dostupna je na Youtube-u<\/a>.
<\/p>\n\n\n\n

Beogradska tvr\u0111ava je 1979.godine progla\u0161ena za kulturno dobro od izuzetnog zna\u010daja, a od 2015. godine nalazi na tentativnoj listi kao lokacija nominirana za uvr\u0161tenje u UNSECO listu za\u0161ti\u0107ene svjetske ba\u0161tine. Tu inicijativu je pokrenula sama Vlada Republike Srbije u okviru projekta “Rimske granice<\/a>“, koji obuhva\u0107a jo\u0161 60-ak drugih mjesta u Srbiji \u0161to su se nalazili na mapi Rimskog carstva kao zna\u010dajni lokaliteti. Budu\u0107i da bi Gondola prema slu\u017ebenom projektu znatno izmijenila postoje\u0107e stanje Beogradske tvr\u0111ave, postoji veliki rizik da Unesco odbaci nominaciju Beogradske tvr\u0111ave za uvr\u0161tenje na listu svjetske ba\u0161tine. Samim time bi pao u vodu i cijeli projekt “Rimske granice” koji bi svim ostalim lokacijama na listi zatvorio vrata za ulazak u UNESCO.
<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja Gondole je svrstana me\u0111u gradske kapitalne investicije i trebala bi po\u010deti do kraja godine. Tro\u0161kovi nove beogradske turisti\u010dke atrakcije ko\u0161tat \u0107e oko 15 miliona eura \u2013 od kojih \u0107e dvije tre\u0107ine sredstava biti namireni iz dr\u017eavne kase, a ostatak \u0107e ulo\u017eiti Grad Beograd. Gradske vlasti pola\u017eu velike nade u turizam kao jedan od generatora ekonomskog razvoja. U tom smislu, razvoj turisti\u010dkih potencijala podrazumijeva i svojevrsno ulaganje u brendiranje grada putem novih projekata.
<\/p>\n\n\n\n

Kvaliteta \u017eivota u gradu<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111utim, brendiranje grada ili odre\u0111ene lokacije zatijeva delikatno uskla\u0111ivanje i o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine zajedno sa izgradnjom novih gradskih toponima koji bi trebali biti dodatni mamci za privla\u010denje turista. Projekt Gondole je ve\u0107 prekr\u0161io temeljni princip, odnosno, o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine kroz vidno naru\u0161avanje postoje\u0107eg stanja. Drugo, nitko nije pitao gra\u0111ane Beograda \u017eele li da gradske vlasti utro\u0161e 15 milijuna eura njihovih para na neku \u017ei\u010daru koju si ve\u0107ina gra\u0111ana ne\u0107e mo\u0107i priu\u0161titi kartu, budu\u0107i da je najavljena cijena karte od 400 dinara. No, kako to ve\u0107 ina\u010de biva u regionu, privla\u010denje turista podrazumijeva gradnju kakve velike, a \u010desto i neukusne atrakcije koja bi trebala pozicionirati grad na mapi atraktivnih turisti\u010dkih destinacija. Jer, sama rije\u010d atrakcija podrazumijeva da se ne mo\u017ee raditi o ne\u010demu malenome visoke dodatne vrijednosti, poput na primjer preko potrebnog pro\u0161irivanja zelenih povr\u0161ina ili sre\u0111ivanja rasturenih gradskih plo\u010dnika.

Pri\u010da o Gondoli otvara pitanje kvalitete \u017eivota gra\u0111ana u Beogradu u kontekstu gradske infrastrukture i potrebnih investicija. Pitanje kvalitete \u017eivota u gradu je kompleksna i vi\u0161edimenzionalna problematika planiranja, vo\u0111enja, odr\u017eavanja i razvijanja grada u skladu s potrebama njegovih stanovnika. Beograd kao grad ne ispunjava puno uslova po tom pitanju. Sje\u010da stabala zbog Gondole nije samo problem sje\u010de stotinjak stabala. Taj \u010din je ogledalo jedne razvojne vizije gradskih vlasti koja nema doticaj s realno\u0161\u0107u i potrebama gra\u0111ana u gradu koji u infrastrukturnom smislu doslovno puca pod \u0161avovima. Umjesto ulaganja u infrastrukturu koja bi podigla kvalitetu \u017eivota u Beogradu, poput npr. ozeljenjavanja javnih povr\u0161ina, gradska vlast ula\u017ee ozbiljna sredstva u kozmeti\u010dke projekte poput Gondole koja prema svim realnim parametrima ne trebaju ni gra\u0111anima, a ni turistima.
<\/p>\n\n\n\n

Danas u 21. vijeku, u Beogradu, hodati zami\u0161ljen po gradu, pogleda uperenog u nebo, predstavlja stanoviti rizik. Mo\u017eete uganuti nogu na mnogobrojnim rupama na plo\u010dniku, ili se spotaknuti na iskrivljenu plo\u010du koja str\u0161i iz betona, mo\u017ee vam pasti na glavu komad fasade sa zgrade ili mo\u017eete upasti u \u0161ahtu, i tako dalje. Lo\u0161a infrastrukturna i komunalna politika svoj odraz ima u gra\u0111anskim akcijama poput sadnje novih stabala koji je organizirala incijativa “Ne Davimo Beograd”. Ovakve akcije odnosno velik odaziv na njih pokazatelj su toga da je gra\u0111anima Beograda stalo do estetike i funkcije grada te da im je stalo do toga koji i kakvi ljudi upravljaju gradom. Beogradu ne treba space shuttle<\/em> Gondola, ve\u0107 \u010di\u0161\u0107enje korumpiranih struktura gradske vlasti te predstavnici gradske uprave \u010dije \u0107e uho biti okrenuto ka gra\u0111anima koji u gradu \u017eive i njihovim \u017eivotnim potrebama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Usprkos vi\u0161estrukim porukama gra\u0111ana Beograda kako \u017eele grad ugodan za \u017eivot, odaslanima u sve \u010de\u0161\u0107im okupljanjima u javne inicijative, lokalna vlast cilja ka dobro poznatom kapitalisti\u010dkom modelu razvoja posttranzicijskih gradova. Jeftine atrakcije za skupe karte. \u010cak i onda kada je gradu prije svega prijeko potreban sveobuhvatna i sustavna rekonstrukcija infrastrukture. Beogradske gradske vlasti nedavno su […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27380,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[136],"theme":[458],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-27357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-infrastruktura","theme-drustvo","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27357"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27397,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27357\/revisions\/27397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27357"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27357"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27357"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27357"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}