{"id":27331,"date":"2019-03-29T14:29:14","date_gmt":"2019-03-29T13:29:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27331"},"modified":"2021-02-25T10:45:24","modified_gmt":"2021-02-25T09:45:24","slug":"hrvatski-integrirani-energetski-i-klimatski-sram","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27331","title":{"rendered":"Hrvatski integrirani energetski i klimatski sram"},"content":{"rendered":"\n

Na internetskim stranicama energetskog odsjeka pri Europskoj komisiji ranije ovog mjeseca (11. marta) objavljeni su Nacrti integriranih energetskih i klimatskih planova zemalja \u010dlanica za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Na istoj stranici i na hrvatskom jeziku dostupan je i “Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine<\/a>“. Osim \u0161to se ponovno radi o pravopisno neispravnom slu\u017ebenom dokumentu, va\u017enije je da se radi o jednom jako lo\u0161em dokumentu. Naime, prema odlukama EU posljednja od kojih je na snagu stupila 24. decembra 2018. godine, sve zemlje \u010dlanice EU bile su du\u017ene dostaviti klimatske akcijske planove i planove za upravljanje energetskom unijom. Za period do 2030. godine “s pogledom na 2050.” Zemlje su morale raditi na temelju zajedni\u010dkog predlo\u0161ka, no to nije dovoljan razlog za ovako lo\u0161 a politi\u010dki va\u017ean dokument. Izvje\u0161taj pokriva pet temeljnih dimenzija Europske energetske unije: energetsku sigurnost, unutarnje energetsko tr\u017ei\u0161te, energetsku u\u010dinkovitost, dekarbonizaciju te istra\u017eivanje, inovacije i konkurentnost.<\/p>\n\n\n\n

Nakon temeljitog i\u0161\u010ditavanja dokumenta, mo\u017ee se zaklju\u010diti kako se Hrvatski integrirani energetski i klimatski plan bazira na dva principa: jednostavnom popisu svih postoje\u0107ih dokumenata na ovu temu te na potpunom izbjegavanju adresiranja stvarnih problema. Pritom je tako\u0111er jasno da je hrvatskim administratorima bilo znatno lak\u0161e napisati energetski dio plana jer sre\u0107om, HEP je dovoljno velik i jo\u0161 uvijek u javnom vlasni\u0161tvu, pa kontinuirano znamo i kakvo je stanje i kakvi su na\u0161i energetski kapaciteti. U tom dijelu nema ni\u0161ta iznena\u0111uju\u0107e, znamo kakve su nam proizvodne mogu\u0107nosti i kakva nam je potra\u017enja, a imamo i plan za pove\u0107anje samodostatnosti kroz gradnju novih reverzibilnih elektrana. O tome da Balkanu ne treba vi\u0161e hidroelektrana bruji cijela Europa, a o HEP-ovom modelu razvoja hidroenergije ve\u0107 smo sve rekli na Biltenu. Problemati\u010dno je u ovome planu da se izneseni prigovori struke uop\u0107e ne uzimaju u obzir. Dok smo na takvo samovoljno pona\u0161anje i neuva\u017eavanje \u010dinjenica i argumenata struke navikli u programu javne televizije i u izjavama vladaju\u0107ih elita, u slu\u017ebenim dokumentima obi\u010dno se ipak nastoje prikriti nacionalni problemi u pojedinom sektoru. U ovome dokumentu, toga nema. Ako bismo ga promatrali vankontekstualno \u2013 uop\u0107e ne bi bilo jasno \u010demu slu\u017ei, za\u0161to je donesen i o \u010demu pri\u010da. Namjera dono\u0161enja dokumenta nije jasno obja\u0161njena, sve se unutra nekako podrazumijeva, no ni\u0161ta nije eksplicirano. Logika je sljede\u0107a: u prvom i preglednom dijelu dokumenta koji daje prikaz postoje\u0107ih politika, one se pobrajaju po prvi put. U drugom dijelu dokumente izneseni su ciljevi, koji su toliko nerazra\u0111eni da ih se vi\u0161e mo\u017ee nazvati popisom dobrih \u017eelja, da bi se u tre\u0107em dijelu dokumenta pozabavilo konkretnim politikama i mjerama. Me\u0111utim, osim fraza koje poznajete iz medija, i ve\u0107 postoje\u0107ih slobodnoplutaju\u0107ih vrijednosti, postoje\u0107e politike samo su prekopirane u tre\u0107i dio dokumenta kao budu\u0107a rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

Iz \u0161upljeg u prazno<\/h2>\n\n\n\n

Najekstremniji primjer je vjerojatno sljede\u0107e obja\u0161njenje:” Pitanje klimatskih promjena na globalnom planu rje\u0161ava se Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Republika Hrvatska postala je stranka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime 1996. godine, dono\u0161enjem Zakona o njezinom potvr\u0111ivanju u Hrvatskom saboru. […] Republika Hrvatska kao Stranka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) svake \u010detiri godine izra\u0111uje i dostavlja nacionalno izvje\u0161\u0107e o promjeni klime kojim izvje\u0161tava o provedbi obveza Konvencije. Najnovije izvje\u0161\u0107e je Sedmo nacionalno izvje\u0161\u0107e i tre\u0107e dvogodi\u0161nje izvje\u0161\u0107e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih Naroda o promjeni klime.” U tre\u0107em dijelu dokumenta (Politike i mjere) nema nikakve razrade implementacije mjera. Tek cijeli niz osnivanja novih povjerenstava i odbora. Problemati\u010dno je s ovim pristupom \u0161to se Hrvatska pona\u0161a kao da se ovaj problem tek sada dogodio, prije maksimalno dvije godine. Stoga se rje\u0161avanju problema pristupa putem navodnog “skeniranja stanja”, “dubinskog uvida” i drugih taktika kojima se priska\u010de onda kada se problem zapravo ne zna ili ne \u017eeli rije\u0161iti. Planira se npr. osnivanje “Povjerenstva za me\u0111usektorsku koordinaciju za politiku i mjera za ubla\u017eivanje i prilagodbu klimatskim promjenama” ili se klimatski problem planira rije\u0161iti “Promicanjem kori\u0161tenja inovativnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) radi smanjenja emisija stakleni\u010dkih plinova”. Ovo je posebno \u010dak smije\u0161no budu\u0107i da hla\u0111enje servera postaje sve ve\u0107i uteg na pove\u0107anje globalnih energetskih potreba pa najve\u0107e globalne tehnolo\u0161ke kompanije primjerice planiraju \u010duvati servere u moru ili na Mjesecu, kako bi se smanjila potro\u0161nja energije na Zemlji. Ipak, usprkos Jadranskom moru kao potencijalnom resursu, u Hrvatskoj nikom nije jo\u0161 palo napamet po\u010deti razvijati ovakve planove. Ali se zato planira u\u0161teda energije informatizacijom. Pritom su informatizacija i digitalizacija “d\u017eoker zovi” za sve probleme u Hrvatskoj \u2013 od obrazovanja do medija, a sad i za klimu.
<\/p>\n\n\n\n

U neke od drugih mjera koje je Hrvatska valjda prepisala sa stranica EU, primjerice spada i “Europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama” odnosno trgovina ugljikovim bodovima o kojima u EU tako\u0111er postoje veliki prijepori jer je njihov u\u010dinak izmje\u0161tanje prljave europske industrije u Afriku i sl. U Hrvatskoj to pak nije sporno. Negdje su administratori naletjeli i na ideju poreza na emisiju CO2 koju su zamislili tek na na\u010din da se zadr\u017eava dobit od tog poreza (jer kamo ina\u010de idu prihodi od poreza?). Ima tu jo\u0161 i drugih popisa dobrih \u017eelja, od kojih bismo izdvojili prije svega na\u010delo “Unaprje\u0111enja odr\u017eivosti urbanih sredina”. Ovo toliko dobro ide da se Zagreb gu\u0161i u sme\u0107u jer \u0107e gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107 radije platiti kaznu Komisiji nego implementirati okoli\u0161no minimalno \u0161tetan plan raspolaganja otpadom. Nejasno je i kako \u0107e se to\u010dno implementirati ova mjera ako su energetske obnove i dalje preskupe za hrvatski standard kao i uz \u010dinjenicu manijakalnog gubljenja \u0161umskih povr\u0161ina u Hrvatskoj posljednjih godina.
<\/p>\n\n\n\n

No, ni tu jo\u0161 nije kraj. Najlo\u0161ije je razra\u0111en probelm dekarbonizacije. To nije slu\u010dajno, radi se o najskupljem problemu. Ovaj problem le\u017ei u temeljima europskog neuspjeha u tranziciji na zelenu ekonomiju. Budu\u0107i da se radi o sveobuhvatnom dru\u0161tvenom procesu koji uklju\u010duje promjene u \u017eivotnim stilovima pojedinaca, u druga\u010dijoj organizaciji industrijske proizvodnje u Europi, o sukobu u kojeg \u0107e politika morati u\u0107i da bi srezala pohlepu kapitala, ovo je zapravo najva\u017eniji aspekt nacionalnih planova. Stoga nam mjere rje\u0161avanja problema dekarbonizacije svjedo\u010de i o politi\u010dkoj volji, a neke od njih smo ve\u0107 naveli gore. One se uglavnom svode na ideju provedbe ve\u0107 donesenih strategija i mjera, na ve\u0107 postoje\u0107im jeftinim \u2013 administrativnim \u2013 rje\u0161enjima koja ne predvi\u0111aju pritom nikakve sugestije drakonskih kazni za nepo\u0161tivanje nu\u017enosti hitnog prelaska na zelenu ekonomiju, ma \u0161to to sve to\u010dno zna\u010dilo. Mjere dekarbonizacije potpuno ignoriraju krucijalan europski problem \u2013 a to je da se tranzicija na zelenu ekonomiju doga\u0111a sve vi\u0161e na na\u010din da \u0107e pritisak i odgovornost za klimatske promjene padati na le\u0111a gra\u0111ana \u2013 ali ne i na le\u0111a kapitala. Prijedlog implementacije postoje\u0107e sheme trgovine ugljikovim bodovima to samo potvr\u0111uje i ne ostavlja mjesta osnovanoj sumnji. Razlog tome je poprili\u010dno jednostavan: jednostavnije je natjerati gra\u0111ane da se tu\u0161iraju po tri minute dnevno, da obnove svoje fasade, da kupe energetski u\u010dinkovite automobile i ku\u0107anske aparate, da pedantno razdvajaju otpad, da ne jedu meso i da se osje\u0107aju odgovorno radi svog \u017eivotnog stila, nego \u0161to je natjerati kapital da se odrekne svojih profitnih margina. No, trgovina emisijama ne smanjuje zapravo stakleni\u010dke plinove globalno, samo ih seli iz Europe u ne-EU zemlje, zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da je Zemlja sustav povezanih posuda i da se ova mjera ne va\u017ei, iako generira ogromne profite.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na internetskim stranicama energetskog odsjeka pri Europskoj komisiji ranije ovog mjeseca (11. marta) objavljeni su Nacrti integriranih energetskih i klimatskih planova zemalja \u010dlanica za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Na istoj stranici i na hrvatskom jeziku dostupan je i “Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine“. Osim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27332,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,621,371],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27331","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-integrirani-nacionalni-plan","tag-klima","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27331"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27331\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27338,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27331\/revisions\/27338"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27331"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27331"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27331"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27331"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}