{"id":27308,"date":"2019-03-28T14:28:45","date_gmt":"2019-03-28T13:28:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27308"},"modified":"2021-02-25T10:46:17","modified_gmt":"2021-02-25T09:46:17","slug":"kome-i-zasto-opet-poskupljuje-struja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27308","title":{"rendered":"Kome i za\u0161to opet poskupljuje struja?"},"content":{"rendered":"\n<p>Mejnstrim medijima u Hrvatskoj u srijedu (27. marta) po metodi kopi-pejsta pro\u0161irila se lo\u0161e napisana vijest o pove\u0107anju struje od 1.4. 2019. godine \u010dime su otvorena brojna pitanja, koja su pored potrebe za dizanjem panike (\u0161to ne zna\u010di da ljutnji nema mjesta) ostala neodgovorena. Van nekoliko lo\u0161e slo\u017eenih paragrafa, koji prakti\u010dki spadaju u kategoriju dezinformacija, gotovo ni u jednom mediju nije bilo obja\u0161njenja \u0161to se to\u010dno doga\u0111a, kako se doga\u0111a, tko provodi te promjene, za\u0161to se uop\u0107e doga\u0111aju. Stoga smo u Biltenu pitali HEP da nam pojasni medijsku kakofoniju.<\/p>\n\n\n\n<p>HEP-ov je odgovor prije svega operativan, ne ulazi u dru\u0161tveno politi\u010dka obja\u0161njenja za\u0161to se i \u0161to doga\u0111a, tek se konstatira da se ne\u0161to doga\u0111a. Cijene naime rastu &#8220;za kupce kategorije poduzetni\u0161tvo koji se opskrbljuju u okviru zajam\u010dene opskrbe. Od 1. travnja 2019. godine primjenjuju se <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"nove tarifne stavke (opens in a new tab)\" href=\"http:\/\/ http:\/\/www.hep.hr\/elektra\/poduzetnistvo\/tarifne-stavke-cijene-1578\/1578\" target=\"_blank\">nove tarifne stavke<\/a>, sukladno odluci <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Hrvatske energetske regulatorne agencije (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.hera.hr\/hr\/docs\/2019\/Priopcenje_2019-03-11_01.pdf\" target=\"_blank\">Hrvatske energetske regulatorne agencije<\/a>. Tarifne stavke jednake su za sve kupce istog tarifnog modela na podru\u010dju cijele Republike Hrvatske, a du\u017ena ih je primjenjivati HEP Elektra, kao zakonom odre\u0111en pru\u017eatelj usluge zajam\u010dene opskrbe (opskrbe krajnjih kupaca koji pod odre\u0111enim okolnostima ostanu bez opskrbljiva\u010da, odnosno koji nemaju opskrbljiva\u010da).&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;<a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Zajam\u010dena opskrba (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.zakon.hr\/z\/377\/Zakon-o-tr%C5%BEi%C5%A1tu-elektri%C4%8Dne-energije\" target=\"_blank\">Zajam\u010dena opskrba<\/a>&#8221; je pravna definicija iz Zakona o tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije posebno razra\u0111ena u \u010dlanku 49. a odnosi se na javnu uslugu opskrbe energijom. Ona se razlikuje od &#8220;univerzalne usluge&#8221; koja obuhva\u0107a sve subjekte privatne i poslovne kojima se struja mo\u017ee prodati.  Zajam\u010dena opskrba naspram tome, odnosi se samo na poslovne subjekte u situacijama kada njihov primarni opskrbljiva\u010d nestaje sa tr\u017ei\u0161ta. Kako obja\u0161njava HERA: &#8220;Za\u0161titni mehanizam zajam\u010dene opskrbe aktivira se kada odre\u0111eni opskrbljiva\u010d elektri\u010dne energije prestaje s radom, a da bi njegovi kupci imali neprekinutu opskrbu elektri\u010dnom energijom. Pravo na ZAJAM\u010cENU OPSKRBU elektri\u010dnom energijom ima isklju\u010divo PODUZETNI\u0160TVO u slu\u010daju izlaska njihovog opskrbljiva\u010da s tr\u017ei\u0161ta elektri\u010dne energije.&#8221; Ovaj mehanizam slu\u017ei dakle osiguravanju kontinuiteta struje industrijskim pogonima u situacijama promjena opskrbljiva\u010da i ne odnosi se na ku\u0107anstva. Prema Zakonu, prilagodba cijena struje za ku\u0107anstva mo\u017ee se dogoditi dva puta godi\u0161nje, 1. januara i 1. jula. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je to &#8220;metodologija&#8221;?<\/h2>\n\n\n\n<p>Industrijskom sektoru pak, cijena struje mo\u017ee se pove\u0107avati \u010detiri puta godi\u0161nje. Takve se odluke provode prilagodbom &#8220;<a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Metodologije (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2019_02_20_428.html\" target=\"_blank\">Metodologije<\/a>&#8220;. U ovom kontekstu, kako stoji u obja\u0161njenju Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA-e stara je metodologija bila problemati\u010dna jer je bila tr\u017ei\u0161no nefleksibilna. Odnosno, adaptacija maloprodajnih cijena dva puta godi\u0161nje ne odgovara tr\u017ei\u0161nim potrebama za njihovom brzom adaptacijom. Stoga &#8220;promjena metodologije&#8221;, kako obja\u0161njava HERA u svom <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"priop\u0107enju (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.hera.hr\/hr\/docs\/2019\/Priopcenje_2019-03-11_01.pdf\" target=\"_blank\">priop\u0107enju<\/a> zapravo zna\u010di da se maloprodajne cijene struje za &#8220;zajam\u010denu opskrbu&#8221; (dakle javna usluga kojom dr\u017eava garantira industrijskom sektoru kontinuitet opskrbe strujom u slu\u010daju kada njihov dotada\u0161nji opskrbljiva\u010d iza\u0111e s tr\u017ei\u0161ta) umjesto dva puta godi\u0161nje, kao \u0161to je bilo do sada, od sada mogu primjenjivati 4 puta godi\u0161nje. HERA je dakle donijela odluku o promjeni metodologije izra\u010duna tarifa, a to zna\u010di da umjesto dva put godi\u0161nje cijenu mogu prilago\u0111avati \u010detiri puta godi\u0161nje. Uostalom, upravo to pi\u0161e u samom naslovu priop\u0107enja HERA-e: &#8220;Metodologija za odre\u0111ivanje iznosa tarifnih stavki za zajam\u010denu opskrbu elektri\u010dnom energijom i nove tarife za kupce u zajam\u010denoj opskrbi&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Potreba za promjenu metodologije zvu\u010di jako ozbiljno, ali zapravo je tek tehnokratski izraz za taktiku opravdavanja promjene cijena struje \u010de\u0161\u0107e od dva put godi\u0161nje. Moglo bi se na istom tragu kazati da ljutnja u novinskim <a href=\"https:\/\/novac.jutarnji.hr\/aktualno\/poskupljuju-struja-i-plin-sto-je-previse-previse-je\/8659490\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"\u010dlancima (opens in a new tab)\">\u010dlancima<\/a> na ovu temu nije proma\u0161ena, budu\u0107i da su ovakve djelomi\u010dne izmjene uvijek tek probni baloni koji u kra\u0107em vremenskom periodu postanu op\u0107i. Drugim rije\u010dima, ovo poskupljenje tek jednog segmenta (nu\u017ene opskrbe industrijskog sektora) je amortizacija i priprema gra\u0111ana na budu\u0107i \u0161ok te istovremeno i pacifikacija njihove eventualne prosvjedne reakcije. <\/p>\n\n\n\n<p>Poskupljenje je onda rezultat, ne promjene &#8220;metodologije&#8221;, nego promjena tarifa \u010dije su izmjene bile mogu\u0107e zbog promjene &#8220;metodologije&#8221;. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Globalno energetsko-politi\u010dko stanje<\/h2>\n\n\n\n<p>No, realno, ovo poskupljenje nije HERA-in ili HEP-ov hir. Ono je rezultat globalnih tr\u017ei\u0161nih dinamika. Prigovor nadle\u017enim institucijama u Hrvatskoj stoga treba ciljati prihva\u0107anju tih tr\u017ei\u0161nih principa, ili treba smjerati k uspostavi definicije energije kao ne\u010dega \u0161to mora biti povoljno za okoli\u0161 i \u0161to jeftinije za gra\u0111ane. U konkretnoj praksi, to bi zna\u010dilo pove\u0107avanje udjela obnovljivih izvora energije. U globalnoj stvarnosti, cijene energenata prilago\u0111avaju se prate\u0107i promjene na veletr\u017ei\u0161tu gdje se odre\u0111uju s obzirom na rast ili pad potra\u017enje odnosno ponude. Promjene u cijenama koje u ovom kvartalu o\u010dekuju Hrvatsku obja\u0161njavaju se tom globalnom dinamikom. <\/p>\n\n\n\n<p>A kako stoji u izvje\u0161\u0107u Svjetske energetske agencije IEA-e, svjetska potra\u017enja za energijom porasla je pro\u0161le godine za 2,3 posto, \u0161to je najbr\u017ei tempo rasta ovoga desetlje\u0107a, a na to je utjecao globalni gospodarski rast i poja\u010dana potreba za grijanjem i hla\u0111enjem u pojedinim svjetskim regijama. Najvi\u0161e je porasla potra\u017enja za plinom u Kini i SAD-u, ali i za drugim energentima. Pri tom su fosilna goriva ve\u0107 drugu godinu zaredom podmirila gotovo 70 posto rasta. Solarna i energija vjetra rasle su dvoznamenkastim tempom, pri \u010demu je samo solarna energija porasla za 31 posto. Ipak, to nije bilo dovoljno kako bi se podmirila poja\u010dana potra\u017enja za elektri\u010dnom energijom \u0161irom svijeta, \u0161to je pak pove\u0107alo potro\u0161nju ugljena, <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"navodi N1 (opens in a new tab)\" href=\"http:\/\/hr.n1info.com\/Biznis\/a380573\/Globalna-potraznja-za-energijom-2018.-porasla-za-2-3-posto.html\" target=\"_blank\">navodi N1<\/a>. Kao rezultat toga, nastavlja N1, globalne emisije ugljikova dioksida (CO2) povezane s energijom porasle su za 1,7 posto, na 33 gigatona u 2018. godini. Uporaba ugljena samo u proizvodnji elektri\u010dne energije prema\u0161ilo je 10 gigatona, a ve\u0107ina dolazi iz elektrana na ugljen novije generacije u Aziji.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem pove\u0107anja cijena struje povezan je dakle s pove\u0107anom globalnom potra\u017enjom za energijom, te globalnom nemogu\u0107no\u0161\u0107u br\u017eeg i kvalitetnijeg razvoja obnovljivih izvora energije. Tako su klimatska pitanja napokon postala izravno ekonomsko pitanje, i to na podru\u010dju tako va\u017enog standarda ljudske sigurnosti \u2013 elektri\u010dne energije. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mejnstrim medijima u Hrvatskoj u srijedu (27. marta) po metodi kopi-pejsta pro\u0161irila se lo\u0161e napisana vijest o pove\u0107anju struje od 1.4. 2019. godine \u010dime su otvorena brojna pitanja, koja su pored potrebe za dizanjem panike (\u0161to ne zna\u010di da ljutnji nema mjesta) ostala neodgovorena. Van nekoliko lo\u0161e slo\u017eenih paragrafa, koji prakti\u010dki spadaju u kategoriju dezinformacija, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27309,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[514,513,515],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27308","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hep","tag-hera","tag-struja","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27308"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27308\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36487,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27308\/revisions\/36487"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27308"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27308"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27308"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27308"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}