U 2016. godini<\/a>, prijavljeno je 118 slu\u010dajeva. Godine 2017. dio ljekara je upozoravao da u BiH nema dovoljno pedijatara, \u0161to tako\u0111er uti\u010de na nizak stepen vakcinisanosti. Te godine je progla\u0161ena epidemija u Isto\u010dnom Sarajevu i dijelu RS. <\/p>\n\n\n\nBiH se sada na\u0161la na spisku najrizi\u010dnijih zemalja u Europi (uz Srbiju, Albaniju, Crnu Goru i Gr\u010dku) kada je rije\u010d o ra\u0161irenosti ove bolesti. Ednad Drljevi\u0107, \u0161ef Odjela za infektivne bolesti u Kantonalnoj bolnici Zenica, govore\u0107i za TV1 poziva nadle\u017ene u Federaciji BiH da proglase epidemiju morbila. No, sam je svjestan da za to skoro pa ne postoji mogu\u0107nost te ka\u017ee kako nadle\u017eene institucije ne \u017eele proglasiti epidemiju jer bi u tom slu\u010daju morali snositi finansijske tro\u0161kove za istu. Naime, vakcinacija za djecu do \u0161este godine je besplatna, a u slu\u010daju epidemije preporu\u010deno je da se sve kategorije vakcini\u0161u besplatno. Osiroma\u0161eno i obogaljeno zdravstvo u BiH to ne mo\u017ee podnijeti.<\/p>\n\n\n\n
Godinama ignorirana upozorenja<\/h2>\n\n\n\n
U zemlji u kojoj je zdravstveni sistem skoro potpuno uni\u0161ten, pojava epidemije bolesti koja je skoro pa iskorijenjena je za o\u010dekivati, kao i nebriga institucija koje godinama ustvari rade sve da uni\u0161te javni zdravstveni sistem sa namjerom da i ovaj segment bude privatiziran i do\u0111e u ruke onima koji su bliski vlastima. Da je situacija u BiH zabrinjavaju\u0107a kada je rije\u010d o morbilima upozoravaju i UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija, i to godinama. Prema njihovim podacima, procenat kolektivnog imuniteta, odnosno ukupne za\u0161ti\u0107enosti u odre\u0111enim dijelovima Sarajeva, ni\u017ei je \u010dak od 50 posto, odnosno svaka druga osoba nije vakcinisana. Sli\u010dni su podaci za cijelu zemlju. <\/p>\n\n\n\n
Ovo nije prva godina u kojoj doktori upozoravaju na pove\u0107an broj oboljelih. Isto se de\u0161ava unazad najmanje tri godine. Dijelom je to posljedica i antivakcinacijske propagande. Mediji u BiH u ovom slu\u010daju, kao i mnogim drugima, su sau\u010destvovali u \u0161irenju te propagande koja je \u010desto dolazila i od samih novinara, kao i od poznatih li\u010dnosti koje su intervjuisali. Nadle\u017eni nikada nisu odgovorili. <\/p>\n\n\n\n
Samo jedan od primjera je porodica sa sedmero dje\u010daka od kojih nijedan nije vakcinisan, a mediji su pri\u010du o njima, kao uzornoj porodici, \u0161irili godinama daju\u0107i im priliku da govore o tome kako je prirodni imunitet ja\u010di od vje\u0161ta\u010dkog, i da vakcine nisu potrebne. Pri\u010da o ovoj porodici je promovirana godinama kao uzor i nijedan medij nije dovodio u pitanje njihove uloge u \u0161irenju antivakcinacijske propagande. \u0160ta vi\u0161e, pridru\u017eio im se zna\u010dajan broj javnih li\u010dnosti kojima su mediji bezpogovorno davali prostora, predstavljaju\u0107i ih kao lidere u zajednici i ljude \u010diji stavovi su ispravni. <\/p>\n\n\n\n
Jedan od argumenata za one koji odbijaju vakcinaciju je da vakcine u BiH nisu kvalitetne, o \u010demu nema dokaza, tvrde ljekari ali i predstavnici WHO. Jo\u0161 jedan argument je onaj o navodnoj povezanosti vakcina i autizma, mit koji je ra\u0161iren u BiH, iako prije vi\u0161e od decenije dokazano da takva veza ne mo\u017ee biti uspostavljena. No, mediji ni tome nisu dali prostora, a javni zdravstveni sistem nije ulo\u017eio ni mrvu truda u ru\u0161enje ovih mitova. Javnih kampanja koje bi upozoravale na va\u017enost vakcinacije godinama nije bilo. Predstavnici WHO u BiH u svojim istupima govore o tome kako ni u ovom trenutku javnost nije dovoljno svjesna situacije. <\/p>\n\n\n\n
Sankcije umjesto prevencije<\/h2>\n\n\n\n
Novoizabrane vlasti u Kantonu Sarajevo sada pozivaju roditelje da vakcini\u0161u djecu, prijete\u0107i kaznama za one koji to odbiju i pozivaju\u0107i se na zakon koji je done\u0161en jo\u0161 2005. godine u Federaciji, ali se po\u010dinje provoditi tek od pro\u0161le godine u martu. Jedan od zastupnika u Skup\u0161tini Kantona je predlo\u017eio da se zabrani upis djece u vrti\u0107e i \u0161kole ako nisu vakcinisana. Zakon o za\u0161titi stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti propisuje obaveznu vakcinaciju i kazne od 50 do 1000 eura za one koji to ne u\u010dine. U periodu od augusta 2017. do aprila 2018. godine, kantonalni inspektori za zdravstvo su vr\u0161ili nadzor i kontrolu imunizacije i porijekla vakcina. Nakon kontrole uputili su pozive roditeljima koji nisu vakcinisali djecu da to urade, uz podsje\u0107anje na zakonske odrednice. Inspekcija je uputila ukupno 306 poziva, ali se odazvalo samo njih 72, a poslije razgovora sa inspektorima njih 14 je pristalo vakcinisati djecu. Kazne su izre\u010dene za 58 roditelja. Tokom pro\u0161le godine u RS je ka\u017enjeno ukupno pet roditelja, dok je u devet slu\u010dajeva izre\u010dena nov\u010dana kazna. <\/p>\n\n\n\n
\u201cRoditelji ignori\u0161u \u010dinjenicu da bolesti ‘kojih vi\u0161e nema’, nisu na ovim prostorima bile decenijama upravo zbog po\u0161tovanja i sprovo\u0111enja kalendara vakcijacije. Na\u017ealost ljudi ne slu\u0161aju struku, nego estradne zvijezde i teoreti\u010dare zavjera, pa danas imamo situaciju da su nam se vratile iskorijenjene bolesti koje mogu izazvati te\u0161ke posljedice, \u010dak i smrt\u201d, upozorenje je pedijatara koje je prenio portal Buka. Ono \u0161to nije dovoljno obja\u0161njeno javnosti jest da jedna osoba mo\u017ee zaraziti od 12 do 18 ljudi, te da za morbile nema lijeka, nego se samo mogu tretirati simptomi bolesti. Dok se ve\u0107ina oboljelih oporavi u roku od 2-3 sedmice, morbile mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, naro\u010dito kod djece mla\u0111e od 5 godina i osoba starijih od 20 godina. Tako\u0111er, virus je posebno rizi\u010dan za trudnice, jer mo\u017ee, izme\u0111u ostalog, izazvati i prijevremeni poro\u0111aj. <\/p>\n\n\n\n
Obavezna vakcinacija u Jugoslaviji uvedena je 1971. godine, od kada se bilje\u017ei i pad broja oboljelih. Stopa imunizacije u Jugoslaviji je bila skroro 100 posto, a zadnja epidemija zabilje\u017eena prije vi\u0161e od 40 godina kada je Srbiji umrlo 45 ljudi. No, antivakcinacijska kampanja, koja dobija vi\u0161e prostora u medijima nego promocija vakcina, dovela je do toga da se ovi rezultati poni\u0161te. Prijetnje kaznama, \u010dini se, ne daju puno rezultata, a edukacija o va\u017enosti vakcinacije jednostavno nije dovoljno vidljiva, ako je uop\u0107e i ima. Kazne za one koji javno govore protiv vakcina ne postoje, za razlike od recimo Srbije gdje su neke javne li\u010dnosti prozivane i ka\u017enjavane. Niko ne govori o tome da se zakon koji je na snazi vi\u0161e od 10 godina ne provodi. Odgovornost za to ne snosi niko, dok isti ljudi koji nisu provodili zakon izlaze sa dramati\u010dnim saop\u0107enjima i pozivima na restriktivne mjere.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Situacija s ospicama u Bosni i Hercegovini ve\u0107 godinama izmi\u010de kontroli. Sada, kada je kasno za prevenciju, osiroma\u0161ena dr\u017eava umjesto mjerama javnog zdravstva pribjegava kaznama. Prema zvani\u010dnim podacima, u Kantonu Sarajevo od 113 slu\u010dajeva morbila zabilje\u017eenih do 15.3. ove godine, 110 su bila nevakcinisana djeca, jedan slu\u010daj je nepotpune vakcinacije, a dva su sa nepoznatim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27313,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[475],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-27293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27293"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27325,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27293\/revisions\/27325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27293"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27293"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27293"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27293"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}