Greta Thunberg, 15-godi\u0161nja aktivistkinja iz \u0160vedske postala je poznata diljem svijeta po strogom govoru kojeg je odr\u017eala na UN-ovom velikom COP skupu u Katowicama krajem 2018. godine, prozivaju\u0107i odrasle za neodgovorno pona\u0161anje prema klimi i okoli\u0161u. Nije pro\u0161lo dugo prije nego \u0161to su srednjostruja\u0161ki “ljevi\u010dari” u njoj na\u0161li jo\u0161 jednu spasiteljicu, jo\u0161 jednog jakog vo\u0111u, onu jednu osobu koja \u0107e na\u010dinom komunikacije i jednostavno\u0161\u0107u poruka sigurno napokon utjerati zdrav razum u politi\u010dke i ekonomske elite. Nije pro\u0161lo dugo dok i tr\u017ei\u0161te u Greti Thunberg nije prepoznalo izvanrednu priliku. <\/p>\n\n\n\n
Ubrzo nakon njezinog prvog, i medijski gotovo potpuno nevidljivog \u0161trajka, kada je “pobjegla” s nastave kako bi prosvjedovala protiv zaga\u0111enja okoli\u0161a, na\u0161la se na radaru novog tehnolo\u0161kog startapa naziva “We don’t have time”. Radi se o kompaniji koja prema rije\u010dima direktora \u017eeli biti “Facebook klimatskih promjena”. Uo\u010div\u0161i u njoj izvrsnu priliku<\/a>, “We Don’t have time” uzeo je ubrzo Gretu pod svoje i oni su zapravo zaslu\u017eni za to \u0161to je Thunberg postala globalno popularna. Odmah su je uvrstili u neki od svojih odbora kao savjetnicu za mlade. 1<\/a><\/sup> <\/p>\n\n\n\n “We don’t have time”, tehnolo\u0161ka kompanija, ima genijalan biznis plan. Oni planiraju plasirati klimatskim aktivistima dru\u0161tvenu mre\u017eu za socijalnu mobilizaciju. Cilj je dakle, prema rije\u010dima osniva\u010da kompanije Ingmara Rentzhoga (ina\u010de vlasnika i kompanije Laika koja nudi komunikacijske usluge financijskim organizacijama i sl. \u0161to, usput, obja\u0161njava brzu promociju Grete Thunberg u globalnim medijima) prikupiti 100 milijuna korisnika. Promocijom na dru\u0161tvenim mre\u017eama jo\u0161 neizgra\u0111ene platforme koja \u0107e biti lansirana 22. aprila 2019. godine, na Dan planeta Zemlje, ve\u0107 su uvjereni u uspjeh privla\u010denja svakog osmog korisnika dru\u0161tvenih mre\u017ea. Tako je barem Rentzhog kazao \u0161vedskim medijima. Istovremeno s programiranjem platforme, Rentzhogova PR ma\u0161ina cilja publiku drugih organizacija za klimatsku akciju, od Greenpeacea do brojnih manjih, lokalnih organizacija. <\/p>\n\n\n\n Platforma, odnosno njezini korisnici, trebali bi ocjenjuju\u0107i politi\u010dke i ekonomske mo\u0107nike “plusevima i minusima” vr\u0161iti pritisak na osobe u poziciji mo\u0107i da vode ra\u010duna o klimi. Strate\u0161ki plan je dakle moralna indignacija koja bi trebala dovesti do pada politi\u010dke mo\u0107i jednih, te realizacije profita vlasnika kompanije “We don’t have time”. <\/p>\n\n\n\n Kapital za osnivanje platforme skuplja se crowdfundingom od 435 investitora (njima \u0107e pripasti 74.52 posto vlasni\u010dkih dionica) koji \u0107e u zamjenu za investiciju dobiti partnerstva, digitalne oglase, i druge usluge va\u017ene za borbu protiv klimatskih promjena, odr\u017eivog razvoja i pove\u0107anja zelene i cirkularne ekonomije. Korisnici mre\u017ee su prema ovome planu dakle tek recipijenti oglasa i drugih instrumenata povezanih s ovom temom. Za lojalnost mogu virtualnim putem simboli\u010dki presu\u0111ivati karijerama nepopularnih politi\u010dara. “We don’t have time” bavi se s tri primarna podru\u010dja: dru\u0161tvenim medijima, digitalnim ogla\u0161avanjem i uglji\u010dnim kompenzacijama (trgovanje ugljikovim bodovima). Kompanije i pojedinci mo\u0107i \u0107e navodno preko mre\u017ee tako trgovati i ugljikovim bodovima. Poslovni model ove kompanije nalik je onome od TripAdvisora i drugih sli\u010dnih platformi, samo \u0107e se umjesto ocjenjivanja turisti\u010dkih destinacija ocjenjivati osobe. Budu\u0107i da se radi o virtualnoj kompaniji, pravi profiti zapravo le\u017ee u kontroli korisni\u010dkih podataka te njihovoj prodaji ogla\u0161iva\u010dima, dakle kao i na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n U toj se sredini odjednom na\u0161la 15-godi\u0161nja aktivistica Greta Thunberg, kada je pristala biti dijelom “We don’t have time”. Javno financiranim \u0161vedskim medijima nije dugo trebalo da razotkriju ovu vezu i da dovedu aktivizam ove djevojke u pitanje. Kasnije se ispostavilo da Greta nije pristala<\/a> biti dijelom burzovnog prospekta firme (za informacije objavljene u burzovnim prospektima zastupatelji firme odgovorni su i zakonski stoga su informacije u njima obi\u010dno poprili\u010dno to\u010dne). <\/p>\n\n\n\n Thunberg se pokazala dakle nevjerojatnom motivatoricom jer se nakon njezina govora, i PR ma\u0161inerije koja je, jasno je sada, stajala iza nje, dogodio cijeli val srednjo\u0161kolskih prosvjeda diljem svijeta. Tako se pod pritiskom jo\u0161 jednog vrijednosnog zaostajanja ne\u0161to sli\u010dno razvilo i u Hrvatskoj. No, o kontradikciji globalnih pohvala jednoj 15-godi\u0161njakinji koja je “uzela stvar u svoje ruke”, te istovremenog nerazumijevanja “odraslih” za problematiku vlastite odgovornosti prema svijetu kojeg ostavljaju idu\u0107im generacijama, zapravo nije napisano ni slova. A kontradikcija je zasljepljuju\u0107a. Kako je mogu\u0107e da establi\u0161ment hvali jednu aktivistkinju, dok svugdje drugdje na svijetu, aktivisti u pravilu izazivaju dru\u0161tveni prezir, sve dok, poput preminulih umjetnika, ne nestanu sa scene, kada se odjednom njihov rad otkriva u punom svom sjaju. <\/p>\n\n\n\n Daleko od toga da je svaki prosvjed revolucionarno djelovanje, oni naravno mogu biti i konzervativni te “liberalni”. Primjer konzervativnih prosvjeda su oni venecuelanskih srednjoklasnih studenata za uvo\u0111enje \u0161kolarina, jer zbog siroma\u0161nih, srednja klasa nema kvalitetu obrazovanja kakvo misli da joj pripada. Ideja da se dostupnost obrazovanja ograni\u010dava siroma\u0161nima kako bi se postoje\u0107a sredstva mogla raspodijeliti s ciljem pove\u0107anja kvalitete (na u\u0161trb dostupnosti) zvu\u010di u najmanju ruku okrutno, i poprili\u010dno darvinisti\u010dki. Rje\u0161enje tog venecuelanskoj srednjoj klasi nerazrje\u0161ivog paradoksa je jednostavno: budu\u0107i da je niska kvaliteta obrazovanja zaista problem, pravi zahtjev bio bi pove\u0107anje ulaganja u kvalitetu obrazovanja, a ne uvo\u0111enje \u0161kolarina koje samo bogatiji mogu platiti. Primjer kontrarevolucionarnih prosvjeda je i Hod za \u017eivot \u017deljke Marki\u0107, osobe koju financiraju lokalni i strani kr\u0161\u0107anski ekstremisti, i osobe koja kad ne prosvjeduje “za \u017eivot” zara\u0111uje od prodaje kontracepcijskih pilula na tr\u017ei\u0161tu. Liberalni prosvjedi bili bi pak politi\u010dki impotentni prosvjedi frejmani s obzirom na moralnu osudu dru\u0161tveno nepo\u017eeljne prakse, npr. antikorupcijski prosvjedi i sl.<\/p>\n\n\n\n No, prosvjedi srednjo\u0161kolaca, kao ni aktivnost petnaestogodi\u0161nje Grete Thunberg ni po \u010demu nisu nalik prosvjedima na koje smo do sada navikli, neovisno o tome da li se radi o revolucionarnim, liberalnim ili konzervativnim prosvjedima. Od tradicionalnih prosvjeda razlikuje ih odobravanje odraslih te poku\u0161aj monetizacije koji smo objasnili gore. <\/p>\n\n\n\n Srednjo\u0161kolski prosvjedi koji su se razvili diljem Europe nisu zapravo ni\u0161ta drugo nego poraz demokracije u borbi za ekonomsku i klimatsku pravdu. Oni slu\u017ee kao moralna zadovolj\u0161tina politi\u010dkim elitama, na primjer ministrima obrazovanja koji su djecu “pustili” na prosvjed. Ovi prosvjedi nemaju politi\u010dku dimenziju (kao neformirana politi\u010dka bi\u0107a, srednjo\u0161kolci su heterogeni \u2013 neki \u0107e od njih jednog dana postati ljevi\u010dari, neki desni\u010dari, no ve\u0107ina \u0107e vjerojatno odrasti u apoliti\u010dna bi\u0107a) ve\u0107 moralnu, edukativnu i pedago\u0161ku. Moralno je i po bontonu zalagati se za nebacanje sme\u0107a po ulicama, za recikliranje, za obnovljive izvore energije, itd. Moralno je, dokle god se ne do\u0111e u fazu realizacije ovih na\u010dela, a onda se pojavljuje uvijek isti ekonomski problem \u2013 kome dati pravo na profit? Edukativno se prosvjede mo\u017ee prodati kao dio formalnog obrazovanja za demokratsko dru\u0161tvo, iako to realno nisu, kao \u0161to prosvjedi nisu niti terenski srednjo\u0161kolski rad za koje se mo\u017ee dobiti ECTS bodove. No, to nisu bili politi\u010dki prosvjedi, oni nisu zaista sadr\u017eavali zahtjev za ukidanjem kapitalizma, ili za javno financiran i svima dostupan zdravi okoli\u0161. Ovi su prosvjedi moralni apel nemo\u0107nih budu\u0107ih generacija, koje \u0107e za 20-ak godina kao i sve generacije prije njih postati dijelom problema. <\/p>\n\n\n\n Srednjo\u0161kolski prosvjedi su kona\u010dna perverzija licemjerja politi\u010dkih elita koje od sada ne samo da toleriraju nego aktivno pozivaju ljude na prosvjed. Oni su odraz obrazovnog licemjerja jer u\u010dimo djecu da svijet funkcionira po ud\u017ebeni\u010dkim pravilima iako je dru\u0161tvena praksa potpuno obrnuta.<\/p>\n Greta Thunberg, 15-godi\u0161nja aktivistkinja iz \u0160vedske postala je poznata diljem svijeta po strogom govoru kojeg je odr\u017eala na UN-ovom velikom COP skupu u Katowicama krajem 2018. godine, prozivaju\u0107i odrasle za neodgovorno pona\u0161anje prema klimi i okoli\u0161u. Nije pro\u0161lo dugo prije nego \u0161to su srednjostruja\u0161ki “ljevi\u010dari” u njoj na\u0161li jo\u0161 jednu spasiteljicu, jo\u0161 jednog jakog vo\u0111u, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27283,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[507,509,508],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27282","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-greta-thunberg","tag-prosvjedi","tag-we-dont-have-time","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27282"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27282\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27287,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27282\/revisions\/27287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27283"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27282"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27282"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27282"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27282"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}} Virtualni prijeki sud i \u0161iroka profitna margina <\/h2>\n\n\n\n
Val srednjo\u0161kolskih prosvjeda
<\/h2>\n\n\n\nPoraz demokracije<\/h2>\n\n\n\n