{"id":27232,"date":"2019-03-22T13:27:12","date_gmt":"2019-03-22T12:27:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27232"},"modified":"2019-12-26T12:34:37","modified_gmt":"2019-12-26T11:34:37","slug":"nafta-i-klima-ako-lazu-kompanije-ne-lazu-brojevi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27232","title":{"rendered":"Nafta i klima: ako la\u017eu kompanije, ne la\u017eu brojevi"},"content":{"rendered":"\n

Britanski think-tank InfluenceMap objavio je ovoga mjeseca izvje\u0161\u0107e “Stvarna agenda naftnih kompanija po pitanju klimatskih promjena<\/a>” u kojem obja\u0161njavaju kako pet najve\u0107ih svjetskih naftnih kompanija od potpisivanja Pari\u0161kog sporazuma 2015. pristupa rje\u0161avanju klimatskih problema. <\/p>\n\n\n\n

Provjerenom metodom pra\u0107enja novca InfluenceMap je u\u0161ao u trag rashodima ExxonMobila, Shella, Chevrona, BP-a i Totala na brendiranje i lobiranje kompanija kao prijateljskih klimi. To brendiranje ovaj britanski think-tank precizno prepoznaje kao “zavaravaju\u0107e”, i to na temelju financijskih podataka.<\/p>\n\n\n\n

Kompanije su potro\u0161ile u prosjeku 195 milijuna ameri\u010dkih dolara godi\u0161nje na brendiranje, dok su ne\u0161to vi\u0161e od toga \u2013 200 milijuna dolara godi\u0161nje \u2013 tro\u0161ile na poku\u0161aj kontrole, odgode ili izravnog suprotstavljanja politikama koje mogu znatnije doprinijeti zaustavljanju klimatskih promjena. Zbrojeno, podaci govore da su kompanije u tri godine potro\u0161ile ukupno milijardu dolara na takvo zavaravanje javnosti, odnosno na poku\u0161aj da se prika\u017eu kao “eco-friendly” organizacije. InfluenceMap u izvje\u0161taju nagla\u0161ava kako je ovakvo postupanje u izravnoj suprotnosti s globalnim klimatskim sporazumom te da je osmi\u0161ljeno s primarnim ciljem odr\u017eavanja socijalnih i pravnih dopu\u0161tenja za nastavak poslovanja po principu “business as usual” te za dodatno pro\u0161irivanje operacija vezanih za eksploataciju fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n

Pratili novac<\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Tro\u0161ak za klimatsko brendiranje<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n
\"\"
Tro\u0161ak za klimatsko lobiranje<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Budu\u0107i da su javni financijski izvje\u0161taji multinacionalki o lobiranju slabo dostupni, u InfluenceMapu osmislili su metodologiju utemeljenu na dostupnim podacima i intenzivnim istra\u017eivanjima korporativnih poruka kako bi procijenili rashode za brendiranje i lobiranje te za utjecaj na klimatsku agendu \u2013 bilo da se radi o izravnim ili neizravnim utjecanjima putem nekih klju\u010dnih trgovinskih grupacija.<\/p>\n\n\n\n

Ta je metodologija rezultirala dosta jasnom slikom. Pokazalo se da kompanije u javnost oda\u0161ilju pa\u017eljivo konstruirane pozitivne korporativne poruke koje ih prikazuju kao va\u017ene igra\u010de u zaustavljanju klimatskih promjena, uz istovremeno lobiranje protiv klimatskih po\u017eeljnih politika. <\/p>\n\n\n\n

Cilj ove strategije je jasan: zadr\u017eati javnu podr\u0161ku ali stopirati implementaciju obvezuju\u0107ih politika koje bi dovele do pada profita. A godi\u0161nja prodaja ovih kompanija iznosi oko jedan bilijun dolara \u0161to je oko 55 milijardi dolara profita godi\u0161nje. Ve\u0107ina tih prihoda rezultat su poslova vezanih za naftu i plin. Kapitalne investicije ovih kompanija u 2019. godini, promatrano zbrojno, porast \u0107e na 115 milijardi dolara od \u010dega \u0107e tek tri posto biti alocirano za investicije vezane uz niskouglji\u010dne tehnologije. Podaci su to izvu\u010deni iz onoga \u0161to kompanije jesu javno objavile, navode u InfluenceMapu.<\/p>\n\n\n\n

U InfluenceMapu nagla\u0161avaju da je lobiranje kod vlada naj\u0161tetniji dio poslovanja ovih kompanija jer upravo to spre\u010dava vlade da implementiraju bolje klimatske politike. A nezanemariv utjecaj ima i njihova prisutnost na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Primjerice, u periodu mjesec dana prije ameri\u010dkih “Midterm” izbora (neki ekvivalent europskim parlamentarnim izborima) ExxonMobil potro\u0161io je 2 milijuna dolara na ogla\u0161avanje ciljanoj publici na Facebooku i Instagramu. Reklame kojima su zasipali bira\u010de promicale su “dobrobiti” pove\u0107anja proizvodnje fosilnih goriva. Tako\u0111er su podr\u017eavali i zakonodavne prijedloge formulirane s ciljem negiranja klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n

Lobisti\u010dka posla<\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Lobiranje na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Lobisti\u010dki primjeri pak uklju\u010duju ExxonMobilovu kontinuiranu promociju svojih bio goriva nastalih na bazi alga, te istra\u017eivanja i zajedni\u010dki financiranu Inicijativu za klimu nafte i plina, \u010dije poruke promoviraju deregulaciju klimatske zakonske regulative uz nagla\u0161avanje dobrovoljnih akcija i investiranje u niskouglji\u010dne tehnologije. Me\u0111utim, javnodostupni financijski izvje\u0161taji predmetnih kompanija pokazuju da \u0107e kopmanije takvim ulaganjima ostvariti tek oko 3% kapitala kojeg \u0107e istovremeno ostvariti na naftnim i plinskim poslovima. Cilj Exxona je primjerice da do 2025. godine ostvari proizvodnju od 10.000 barela biogoriva dnevno, no to je tek 0,2% trenutnih proizvodnih kapaciteta rafinerija, \u0161to je u biti, smatraju autori studije, statisti\u010dka gre\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n

Idu\u0107i primjeri nisu ni\u0161ta bolji. PB i Chevron su donirali 13 milijuna dolara za kampanju koja je onemogu\u0107ila uvo\u0111enje poreza na ugljik u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Washington. Svih pet kompanija financiralo je i sporni Ameri\u010dki institut za naftu koji je pro\u0161le godine vodio uspje\u0161nu kampanju za deregulaciju pravila o razvoju naftnih i plinskih kapaciteta u SAD-u, a podr\u017eavali su i deregulaciju pravila o emisijama metana.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161taj britanskog think-tanka je dakle poprili\u010dno jednozna\u010dan i ne ostavlja puno prostora za negiranje, \u0161to ipak nije sprije\u010dilo sve ove kompanije koje je kontaktirao Euractiv<\/a> da izvje\u0161taj negiraju. Me\u0111utim, va\u017enije od znanosti utro\u0161ene u Izvje\u0161taj, nu\u017eno je napomenuti da se situacija ne\u0107e promijeniti dok ovakvo pona\u0161anje ne bude gonjeno kaznenim zakonom. U kona\u010dnici, rok za oporavak civilizacije se jo\u0161 smanjio, te sada iznosi 11 godina. Tri su godine pro\u0161le od Pari\u0161kog sporazuma i jo\u0161 se ni\u0161ta na zakonodavnoj ravni nije znatno promijenilo. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Britanski think-tank InfluenceMap objavio je ovoga mjeseca izvje\u0161\u0107e “Stvarna agenda naftnih kompanija po pitanju klimatskih promjena” u kojem obja\u0161njavaju kako pet najve\u0107ih svjetskih naftnih kompanija od potpisivanja Pari\u0161kog sporazuma 2015. pristupa rje\u0161avanju klimatskih problema. Provjerenom metodom pra\u0107enja novca InfluenceMap je u\u0161ao u trag rashodima ExxonMobila, Shella, Chevrona, BP-a i Totala na brendiranje i lobiranje kompanija […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27233,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[705,650,706,704,663],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27232","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-exxon","tag-fosilna-goriva","tag-influencemap","tag-nafta","tag-pariski-sporazum","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27232"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27232\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27238,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27232\/revisions\/27238"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27233"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27232"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27232"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27232"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27232"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}