<\/p>\n\n\n\n
Pa, dobro, temeljni cilj uklju\u010divanja u bitku, u okviru bur\u017eoaskog proceduralizma na koji u ovom slu\u010daju pristajemo, je da govorimo o onom \u0161to je u na\u0161em dru\u0161tvu podzastupljeno \u2013 a to je ideja demokratskog socijalizma 21. stolje\u0107a. To je primarni motiv: da se promoviraju ideje koje ne dolaze do javnosti. \u010cesto nam se postavlja ovo pitanje koje ste postavili vi. Na neki na\u010din ba\u0161 zbog marginalne pozicije socijalisti\u010dkih ideja u dru\u0161tvu, mi se kao socijalisti i socijalistice moramo boriti. Odustajanje od te mogu\u0107nosti kori\u0161tenja sistema u kojem mo\u017eemo medijski promovirati svoje ideje zna\u010dio bi za nas poraz i povla\u010denje. Mo\u017ee se postaviti i drugo pitanje: za\u0161to ulazite u bitku za protokolarnu funkciju, pogotovo ako va\u0161a stranka ima direktnodemokratski ustroj i ne isti\u010de jednog pojedinca? Sve su to paradoksi s kojima se moramo suo\u010diti ako \u017eelimo preuzeti odgovornost da promoviramo tu ideju. Na neki na\u010din nije ni po\u0161teno prigovarati socijalistima za\u0161to ulaze u te bitke. Svatko kom je na pameti ta ideja se mora koristiti alatima koji su dostupni.
<\/p>\n\n\n\n
Kampanja sad ve\u0107 traje nekoliko mjeseci, smatrate li ju uspje\u0161nom? Odnosno, koliko smatrate da ste doprinijeli promociji socijalizma kroz ovaj tip kampanje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ja mislim da smo mi ve\u0107 pobijedili, ako \u0107emo pravo. Ako uzmemo u obzir samo \u010dinjenicu da se u skoro svim velikim medijima pojavila ideja socijalizma, mo\u017eemo re\u0107i da je to ve\u0107 pobjeda. Novinari i ostalim strankama postavljaju pitanja “\u0161to mislite o socijalizmu?” Socijalizam je kroz kampanju da tako ka\u017eem procurio u medije. Kao termin ili kao koncept? Imate li osje\u0107aj da se razumije \u0161to je to kroz na\u010din na koji se pri\u010da o socijalizmu?<\/strong> To je izuzetno va\u017eno, zato \u0161to smo mi dosad imali dosta veliku prisutnost tog \u2013 recimo \u2013 svjetonazorskog antifa\u0161izma i muzeolo\u0161ku tendenciju pristupanja socijalizmu. Jednu tendenciju nostalgije. Mi tome suprotstavljamo socijalizam kao konkretnu utopijsku viziju i njezine uvjete: dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo, proizvodnju koju organiziraju radnici i proizvodnju za potrebe a ne za profit. Ako uspijemo vratiti takvu ideju socijalizma, mislim da smo puno napravili. Ali zada\u0107a nije jednostavna i postoji puno barijera. Iako se to kod nas smatra “radikalnim”, mi se zapravo vra\u0107amo na neke pozicije kejnzijanizma i dr\u017eavnog intervencionizma, pogotovo u svojim prijelaznim mjerama<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Nema sumnje da je zadatak ogroman i te\u017eak, ali jeste li zadovoljni reakcijama na svoju kampanju?<\/strong> Sve \u0161to ka\u017eem mo\u017ee biti upotrebljeno protiv mene nakon izbora (smijeh) pa pitanje nije prezgodno. Optimizam volje pesimizam intelekta, kako bi rekao Gramsci. Ali da nisam optimisti\u010dna ne bih niti u\u0161la u sve ovo. Mo\u017eda \u0107u kasnije zaklju\u010diti da sam bila preoptimisti\u010dna, ali meni se \u010dini da smo mi bili u takvoj poziciji \u2013 a kad ka\u017eem “mi” mislim na sve sa simpatijama prema socijalizmu \u2013 da smo neprestano bili u manjini i defenzivi. Pa nekako mislim da mi u ovom realno ni ne mo\u017eemo izgubiti. Jo\u0161 jedno vezano uz samu kampanju: spominjali ste dosta medije i prisutnost u medijima. Zadnjih par mjeseci je stvarno bio dosta medijske pa\u017enje. Ali s druge strane, \u0161to jo\u0161 uklju\u010duje kampanja? \u0160to se zapravo mo\u017ee posti\u0107i kroz medije? Nije li medijski orijentirana kampanja onda samo lo\u0161a kopija bur\u017eoaske politike koja ne inzistira na masovnoj demokraciji nego na PR-ovskoj logici?<\/strong> Sugestivno je pitanje ali sla\u017eem se da medijska promocija ideje socijalizma nije dovoljna, toga smo svjesni. Ali ako nemamo medije, svakako \u0107e biti puno te\u017ee. S druge strane, stvarno moramo raditi kampanje koje nisu za medije i u tom smislu nisu niti kampanje nego su rad na terenu. I tu ne rade samo politi\u010dke stranke. Taj posao rade i udruge koje cijenim i mislim da su manje prisutne u medijima nego \u0161to zaslu\u017euju. Ali moram re\u0107i da taj posao radi i Radni\u010dka fronta koliko god mo\u017eemo. Prili\u010dno sam ponosna na Radni\u010dku frontu i njen aktivizam recimo po pitanju brodogradnje jer je bilo tu\u017eno gledati reakciju onih koji se nazivaju ljevi\u010darima, a koji su pristali uz konsenzus da se brodogradili\u0161tima ne mo\u017ee pomo\u0107i ili \u010dak i kritiku radnika. Tu govorimo o tisu\u0107ama radnika i porazno je za ljevicu da se nije vi\u0161e anga\u017eirala oko toga.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda je i ta reakcija [na brodogradnju] u smislu “neka sve propadne, uzimaju nam novce itd.” koja je popularna u javnosti zapravo neki indikator slabe prepoznatljivosti socijalisti\u010dkih argumenata?<\/strong> Da, apsolutno. To je “zdravi razum” koji vlada i koji je zabrinjavaju\u0107. Na\u017ealost, toj kvaziekonomskoj logici se te\u0161ko suprotstavljati jer je op\u0107eprihva\u0107ena bez obzira na to \u0161to je potpuno pogre\u0161na. Kako ga\u0161enje jedne industrije mo\u017ee pobolj\u0161ati \u017eivot ve\u0107ine? To je i\u0161\u010da\u0161ena logika, a ponekad i potpuna fabrikacija podataka. Ignorira se \u010dinjenica da se adekvatnim politikama i institucionalnim okvirom i ta industrija mo\u017ee reafirmirati, a uz nju se osim toga vezuju i druge industrije. Druga opasna logika je da dr\u017eava ne smije pomagati. Hrvatski politi\u010dari su u pristupnim pregovorima [s EU] pristali na mnogo\u0161to i inzistirali na privatizaciji koja nije trebala biti provedena. Mi sada od ministara dobivamo poruke da su im ruke vezane \u0161to je djelomi\u010dno fabrikacija, a djelomi\u010dno situacija u kojoj se stvarno nalazimo, ali krivnjom kontinuiteta istih politika. Pre\u0111imo onda na ta rje\u0161enja: svoj program ste nazvali “demokratski socijalizam 21. stolje\u0107a”. Kako ta ideja rje\u0161ava konkretne probleme koji mu\u010de ve\u0107inu ljudi u ovom dru\u0161tvu?<\/strong> Iako se to kod nas smatra “radikalnim”, mi se zapravo vra\u0107amo na neke pozicije kejnzijanizma i dr\u017eavnog intervencionizma, pogotovo u svojim prijelaznim mjerama koje smo naveli kao mogu\u0107e u okviru sustava u kojem se nalazimo, ali se na tome ne smijemo zaustaviti. Ono prema \u010demu idemo i \u0161to je krajnji cilj je ipak dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo i proizvodnja za potrebe, a ne profit, a koju organiziraju radnici. Na\u0161a borba u tom idejnom polju ima za cilj da artikulira alternativni “zdravi razum”. Mi sada zagovaramo i upozoravamo da bez stvarne promjene mi ne mo\u017eemo rije\u0161iti ove temeljne ljudske potrebe poput zdravstva, obrazovanja, prehrane i stanovanja. Sve je ve\u0107i broj ljudi koji imaju problema s time. Iako nekima na\u0161e politike izgledaju radikalne, one jedine mogu osigurati zadovoljenje osnovnih potreba za sve. Ono \u0161to nudi lijevi centar, pogotovo ovaj koji se orijentira samo na antikorupcijske politike, ne osigurava nikakav progresivni pomak za ve\u0107inu. Ideja da se u jednoj Americi ili Velikoj Britaniji govori o socijalizmu pokazuje da se geopoliti\u010dki okvir mo\u017ee brzo promijeniti i ne znamo \u0161to \u0107e biti za koju godinu <\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Ali kako program demokratskog socijalizma mo\u017ee ponuditi rje\u0161enje za te konkretne probleme poput zdravstva, zaposlenja ili stanovanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mi imamo opse\u017ean program, ali navest \u0107u samo neke parcijalne i prijelazne mjere. Zagovaramo podru\u0161tvljenje velikih poduze\u0107a od dru\u0161tvene va\u017enosti, prelazak manjih i srednjih privatnih firmi na oblike zadruga kao prijelaznu mjeru, smatramo da treba proaktivno koristiti monetarnu i te\u010dajnu politiku uz svijest o ograni\u010denim dosezima i kontradikcijama kori\u0161tenja tih “alata” za dosezanje socijalisti\u010dkih ciljeva. Smatramo da \u0107e zdravstvo i obrazovanje kao kolektivna i solidarno financirana potro\u0161nja u socijalizmu imati puno ve\u0107i udio od osobnog i samointeresno usmjerenog konzumerizma koje dominira u kapitalizmu.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, maksimalna transparentnost financijskih tokova i stanja imovine, progresivno oporezivanje i povla\u010denje iz NATO-a i vojnih misija mogu donijeti velika sredstva; raskid Vatikanskih ugovora i ukidanje drugog mirovinskog stupa i privilegiranih mirovina \u2013 to su sve mjere koje nam mogu osigurati u\u0161tede u postoje\u0107em prora\u010dunu, a koje su dohvatljive u okviru postoje\u0107eg sustava. Ukidanjem valutne klauzule, ako se ve\u0107 ne ide na izravno otpisivanje hipotekarnih dugova, sigurno bi smanjilo taj vid optere\u0107enja na du\u017enike u rje\u0161avanju egzistencijalnog pitanja stanovanja. Vezano uz te mjere: u zadnja dva desetlje\u0107a dvije su zemlje slu\u017eile kao simboli nade za ljevicu koja nastoji osvojiti vlast legalnim sredstvima kako bi provela zaokret od “neoliberalizma”: Venezuela i Gr\u010dka. Jedna je danas pred ameri\u010dkom vojnom intervencijom, druga je prakti\u010dki bila pod europskim sankcijama, ali je na kraju potpisala kapitulaciju. Gdje tu ima prostora za politike poput ovih koje predla\u017eete u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Htjela bih re\u0107i tri stvari. Prvo, \u0161to se ti\u010de Gr\u010dke, to je dobar primjer kako blage reformisti\u010dke politike bez otvaranja socijalisti\u010dkih perspektiva vra\u0107aju na poziciju mjera \u0161tednje koje su i okrutnije od onih koje bi provele liberalne politike. Na\u0161e prijelazne mjere s druge strane imaju u vidu kona\u010dan cilj \u2013 demokratski socijalizam. Venezuela nije socijalisti\u010dka zemlja, ona ima neke elemente socijalisti\u010dke ekonomije, ali ona je kapitalisti\u010dka zemlja. Da, moramo re\u0107i da je Ch\u00e1vezova politika dovela do toga da je broj ljudi koji primaju mirovine porastao preko 500%, da su drasti\u010dno smanjeni glad i neima\u0161tina, da se pove\u0107ao broj onih koji se obrazuju, ali ne mo\u017eemo re\u0107i da je Venezuela socijalisti\u010dka.<\/p>\n\n\n\n Drugo, nas \u010desto pitaju “pa dobro, gdje je taj demokratski socijalizam”. Mi mo\u017eemo naravno navesti da sada ideje socijalizma promoviraju Bernie Sanders i Alexandria Ocasio-Cortez i Jeremy Corbyn. Jasno je da ideje socijalizma koje oni promoviraju nisu iste kao na\u0161e. Ali uop\u0107e ideja da se u jednoj Americi ili Velikoj Britaniji govori o socijalizmu pokazuje da se geopoliti\u010dki okvir mo\u017ee brzo promijeniti i ne znamo \u0161to \u0107e biti za koju godinu. Oprostite, ali s jedne strane ste kritizirali Ch\u00e1veza zbog nedovoljno radikalnog programa. S druge strane Bernie Sanders ima dosta umjereniji program od venezuelanske vlade samo se taj program nudi u drugom kontekstu i predla\u017ee neki tip socijalne dr\u017eave u SAD-u koja ga ranije nije u tom obliku imala.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Treba kombinirati prijelazne korake u okviru postoje\u0107eg sustava i viziju koja nadilazi taj okvir i koja \u0107e zahtijevati radikalnije mjere u trenutku izglednog otpora kapitala. Recimo Sanders adresira prijelazne mjere i time otvara raspravu o nejednakostima, iracionalnostima i nepravdama neoliberalnog kapitalizma. Kada krene\u0161 s prijelaznim mjerama a zna\u0161 da \u0107e kapital pru\u017eati otpor, va\u017ena je ideja \u0161to u\u010diniti za prevladavanje tog otpora i subverzija. <\/p>\n\n\n\n Zato tre\u0107e, \u0161to sam upravo htjela re\u0107i, jest da mi u na\u0161em kontekstu imamo iskustvo socijalizma \u0161to je na\u0161a specifi\u010dnost. Za razliku od Britanije i Amerike imamo neko ba\u0161tinjeno iskustvo, koje naravno treba kriti\u010dki prisvojiti. Bez obzira na sada\u0161nju klimu i manjinsku ideju socijalizma, nije nemogu\u0107e da socijalisti\u010dki proces dobije podr\u0161ku u ovoj regiji. Tko ka\u017ee da se to ne\u0107e desiti u republikama biv\u0161e Jugoslavije gdje su ljudi u vrlo kratkom periodu izgubili puno toga i nakon trideset godina jo\u0161 imamo puno toga za izgubiti, a imaju iskustvo realpostoje\u0107eg socijalizma. <\/p>\n\n\n\n Vratimo se na izbore. Bez obzira na va\u0161a o\u010dekivanja, ako i formalno postanete kandidatkinja, jedno od klju\u010dnih pitanja koje \u0107e vam se postavljati je ono vezano uz jedino polje u kojem predsjednica u na\u0161em neobi\u010dnom sistemu ima neke zna\u010dajnije ovlasti \u2013 vanjsku politiku. A to kod nas zapravo zna\u010di regionalnu politiku. Dojam je da na\u0161e vlasti regiju ili ignoriraju ili igraju destruktivnu ulogu. Pretpostavljam da je to ne\u0161to \u0161to \u017eelite promijeniti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da, politika u regiji je negativna i destruktivna, to je sigurno. Op\u0107enito je hrvatska vanjska politika jedna od bolnijih to\u010daka. Aktualna predsjednica je u tome dosta odgovorna, jer je to onaj dio koji je najaktivniji u predsjedni\u010dkoj funkciji koja je dosta protokolarna. Na\u0161e vlasti u Bosni uglavnom potpiruju najgore nacionalisti\u010dke strasti. Srbija nam slu\u017ei kao neki sparing partner da bi svaki ekstremizam oja\u010dao svoju stranu. To je izuzetno \u0161tetna politika, ne samo zato \u0161to je politi\u010dki nekorektna, nego zato se propu\u0161ta mogu\u0107nost da se mi, kao periferija koja \u0107e ina\u010de na vi\u0161e-manje sli\u010dan na\u010din skon\u010dati bez obzira na to tko je u\u0161ao ili nije u\u0161ao u Europsku uniju – pove\u017eemo. Pozicije su nam vrlo sli\u010dne. <\/p>\n\n\n\n To je jedini na\u010din da u budu\u0107nosti stvorimo i neku mo\u017eda ekonomsku autonomiju i da proizvodimo za potrebe, a ne za profit. Svi smo mi do\u017eivjeli tu tranziciju u kojoj se gu\u0161i industrija i gasi svaka politika koja bi mogla tim zemljama osigurati neki tip autonomije. Mi se samo nekriti\u010dki integriramo u europsko tr\u017ei\u0161te u kojem smo inferiorni i u kojem \u0107emo ostati inferiorni. Ta pri\u010da da smo mi u jednakim tr\u017ei\u0161nim uvjetima je ne\u0161to protiv \u010dega se svim sredstvima moramo boriti jer je to jo\u0161 jedan opasni “zdravorazumski” pristup koji nas dovodi do ovoga \u0161to imamo. Bila sam u Srbiji i Sloveniji prije par tjedana. Tu\u017eno je na svakodnevnoj razini gledati kako se suo\u010davamo s istim problemima. Sli\u010dan je i na\u010din na koji ljevica odgovara. Zajedni\u010dkim djelovanjem ljevice mo\u017eemo puno toga promijeniti. Mislim da je sad ipak bolja situacija nego \u0161to je bila i da mi sada zbilja mo\u017eemo puno lak\u0161e i govoriti o ideji socijalizma, ali i o ideji internacionalizma.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n S druge strane se moramo suo\u010diti s tim da tenzije postoje. Sami ste spomenuli svoj odlazak u Srbiju na prosvjed [protiv tamo\u0161nje vlade] \u0161to je smjesta iskori\u0161teno u re\u017eimskim tabloidima da bi se dokazivala nekakva “usta\u0161ka zavjera” protiv Srbije.<\/strong> Za Srbiju je specifi\u010dno to, koliko god da je Hrvatska tabloidna, Srbija je jo\u0161 tabloidnija. To \u0161to su pisali je bilo gotovo pa komi\u010dno. Jedni da je sad vidljivo i jasno da hrvatska opozicija podr\u017eava srpsku opoziciju, drugi da je rije\u010d o hrvatskim nacionalistima… Ali sama ljevica je tamo suo\u010dena s jako neugodnom pozicijom. Jako te\u0161ko je profilirati svoju distinkciju, u ovom slu\u010daju recimo u odnosu na SZS [Savez za Srbiju] Dragana \u0110ilasa. To je izuzetno va\u017ena politi\u010dka zada\u0107a koju oni sada imaju u Srbiji. I mislim da je bilo va\u017eno… OK, nismo mi ni\u0161ta veliko pridonijeli tome… Ali to je bila jedna podr\u0161ka hrvatske ljevice srpskoj ljevici i poku\u0161aj artikulacije internacionalisti\u010dke politike. Mislim da je itekako bitno da se hrvatska, srpska i slovenska i druge ljevice u regiji povezuju i da podr\u0161kom dajemo jednu autonomnu zonu za artikuliranje distinktivnih politika. Dojam je da se zadnjih trideset godina na ljevici, kakva god ona bila, nastojala na\u0161iroko izbjegavati tema regionalne suradnje u strahu da se ne “raspiruju duhovi”. Smatrate li u tom smislu da se treba otvorenije pristupiti toj ideji ne nu\u017eno jugoslavenskog, ali prosto internacionalisti\u010dkog jedinstva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Apsolutno! Mislim da je sad ipak bolja situacija nego \u0161to je bila i da mi sad zbilja mo\u017eemo puno lak\u0161e i govoriti o ideji socijalizma, ali i o ideji internacionalizma za koju danas ljudi mogu imati vi\u0161e sluha… Moram re\u0107i da nas je u Srbiji do\u010dekalo puno ljudi na vrlo lijep na\u010din i to je bilo gotovo dirljivo jer se osje\u0107a ta potreba da se ljudi i spajaju i imaju uvid u to da se isti problemi zbivaju u svim tim zemljama.<\/p>\n\n\n\n Namjeravate se kandidirati za \u0161eficu dr\u017eave, kao prvu nacionalnu funkciju, ali imate ve\u0107 nekog iskustva u politici. Sjedili ste \u0161est mjeseci u Gradskog skup\u0161tini [Zagreba]. Kako ocjenjujete to iskustvo “parlamentarnog” promoviranja socijalizma?<\/strong> To je na lokalnoj razini ne\u0161to te\u017ee. Tu se djelomi\u010dno krije i tajna Bandi\u0107evog monopola kroz tolike godine. Vode\u0107a politika name\u0107e lokalisti\u010dki dnevni red. Taj dnevni red je stalno oblikovan tako da odgovara vladaju\u0107ima. Te\u0161ko je nametnuti socijalisti\u010dke ideje u Gradskoj skup\u0161tini. Mislim da smo mi tu gotovo napravili jedan presedan kada smo uspjeli da Gradska skup\u0161tina izglasa podr\u0161ku radnicima tvrtki u ste\u010daju. Dakle, tra\u017eili ste od grada da se odrekne potra\u017eivanja prema tvrtkama kako bi radnici dobili svoje pla\u0107e…<\/strong> Da, dijela potra\u017eivanja, komunalne naknade kako bi se radnici djelomi\u010dno namirili u ste\u010daju. To su te “premosnice”, odnosno na\u010din da se umjesto njihovog dnevnog reda uspije do\u0107i do najugro\u017eenijih, a to su radnici tvrtki u ste\u010daju na kojima je, ako \u0107emo iskreno, [gradona\u010delnik Milan] Bandi\u0107 djelomi\u010dno dobio izbore. Radnicama Kamenskog je poklonio pet \u0161iva\u010dih ma\u0161ina, a u usporedbi s onim \u0161to je “zamra\u010dio” na drugim razinama to je smije\u0161na cifra. A kada se postavila mogu\u0107nost da se Grad odrekne tri milijuna kuna, \u0161to je za Grad izuzetno mali novac, i da ih preusmjeri radnicima koji su u izuzetno te\u0161koj situaciji, onda je iskoristio sve mogu\u0107e mehanizme da to stopira. U Diokiju je 26 ljudi umrlo otkad je firma u ste\u010daju. Taj visoki postotak smrtnosti puno govori o tome u kakvim su uvjetima i kako oni \u017eive. Par tjedana prije izbora 2017. [Bandi\u0107] je pozvao sve blokirane gra\u0111ane da se jave na njegov poziv i da \u0107e im oprostiti dio duga, da bi nakon godinu dana samo jednu od 911 prijava prihvatio. A na tome je prakti\u010dki dobio izbore <\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Mislite da se Bandi\u0107 [u ovom slu\u010daju] bojao presedana?<\/strong> Njega bi to dovelo dvostruko u neugodnu poziciju. Prva neugodna pozicija je sama \u010dinjenica da je to Radni\u010dka fronta predlagala, a ne on. On, koji se toliko hvali radni\u010dkim politikama da u imenu svoje stranke stavlja solidarnost i rad, \u0161to je vrhunac cinizma, dobiva na neki na\u010din naredbu od male Radni\u010dke fronte da isplati tih tri milijuna kuna. On je toliko bahat da mu to apsolutno nije bila opcija. A druga je stvar stvarno i otvaranje presedana iako bi to bila manja \u0161teta za njega kao gradona\u010delnika u smislu iznosa. Dat \u0107u samo primjer da se za jednu tu\u017ebu koju je digla privatna farmaceutska firma zbog ka\u0161njenja s pla\u0107anjem jedne zagreba\u010dke bolnice platilo devet milijuna kuna. To su ti omjeri u kojima ova cifra zbilja nije ne\u0161to \u0161to bi Grad o\u0161tetilo. Ali da, to bi uistinu i otvorilo mogu\u0107nost da se ljudima pomogne i svaka nova tvrtka u ste\u010daju, odnosno njezini radnici, bi onda tu mogu\u0107nost mogli iskoristiti. Stvarno je prili\u010dno cini\u010dno da tvrtka u ste\u010daju mora pla\u0107ati Gradu komunalnu naknadu bez obzira \u0161to ne radi, a istodobno se tajkunima opra\u0161taju dugovi za najam prostora. <\/p>\n\n\n\n Druga tema koju smo poku\u0161ali progurati i koja je imala nekog uspjeha na kraju \u2013 iako su to stvarno mravlji koraci \u2013 je tema blokiranih. I tu \u0107e gradona\u010delnik opet prije pomo\u0107i bogata\u0161ima, da ne ulazimo u to koliko je i nacionalna politika za to odgovorna. Ali da je mogao pomo\u0107i blokiranima, mogao je. Sad smo uspjeli dobiti “privolu” da se izmijeni Odluka o socijalnoj skrbi kojom se pro\u0161irio krug korisnika prava iz socijalne skrbi \u2013 pomo\u0107i u naravi – na blokirane, obitelji azilanata i osoba pod supsidijarnom za\u0161titom, a blokiranima se vi\u0161e u prihod ne\u0107e ura\u010dunavati sredstva koja su blokirana. Naravno, toga je moglo biti puno vi\u0161e. Pogotovo zato \u0161to se Bandi\u0107 kiti socijalnom osjetljivo\u0161\u0107u. Par tjedana prije izbora 2017. je pozvao sve blokirane gra\u0111ane da se jave na njegov poziv i da \u0107e im oprostiti dio duga, da bi nakon godinu dana samo jednu od 911 prijava prihvatio. A na tome je prakti\u010dki dobio izbore. Mi smo bili ti koji smo poslali i pozive Novoj ljevici i Mo\u017eemo! Od Nove ljevice smo dobili odgovor da razgovaraju jo\u0161 pa da \u0107e nam se javiti, \u0161to se nije desilo, a od Mo\u017eemo! nismo dobili nikakav odgovor. <\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Poznato je da ste u gradsku skup\u0161tinu u\u0161li u sklopu jedne \u0161arene koalicije. Zadnjih tjedana i mjeseci mo\u017eemo pratiti polemike, najave, preslagivanja, kombinacije i koalicije koje povremeno ostavljaju dojam cirkusa na onome \u0161to se ambiciozno zove ljevicom. Mo\u017eete li “ekskluzivno” za Bilten \u010ditateljima razjasniti kako sada stojimo s tim?<\/strong> Radni\u010dka fronta je u toj situaciji cijelo vrijeme otvorena za pregovore oko koalicije. Ali ujedinjavanje u koaliciju Mo\u017eemo!, Nove ljevice i Oraha je, ako gledamo zagreba\u010dku koaliciju, \u010dudna matematika ujedinjavanja “4 minus 1”, od \u010detiri stranke iz zagreba\u010dke koalicije tri se sada okupljaju za EU izbore. Nova ljevica je u devetom mjesecu pro\u0161le godine pokrenula “ujedinjavanje” u okviru \u0160ibenske deklaracije. Mi smo prihvatili taj poziv. Zagreb je na\u0161 nije tada u\u0161ao u \u0160ibensku, \u0161to smo mi o\u010dekivali da \u0107e se desiti naknadno. I to je trebalo biti jedno \u0161ire udru\u017eivanje od ovog na razini Zagreba. Nakon nekog vremena je Nova ljevica objavila da ide ipak samostalno na europske izbore, da bi nedugo zatim pozivala na novo ujedinjavanje, ali bez nas i SRP-a [Socijalisti\u010dke radni\u010dke partije]. Jedna mogu\u0107nost da se koalicija desi je propu\u0161tena. Mogu\u0107e da to signalizira i odlazak Mo\u017eemo!, a onda i Nove ljevice prema centru, \u0161to sugeriraju i neke izjave istaknutih \u010dlanova i \u010dlanica, kao i njihova namjera da razgovaraju sa Startom [Dalije Ore\u0161kovi\u0107].<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda stranka Mo\u017eemo!, kao sljednica stranke Zagreb je na\u0161, o\u010dekuje da kada je pozvala “sve” na suradnju to podrazumijeva i vas?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne mo\u017ee se tako pozivati bez da se razgovara direktno. Mi smo bili ti koji smo poslali i pozive Novoj ljevici i Mo\u017eemo! Od Nove ljevice smo dobili odgovor da razgovaraju jo\u0161 pa da \u0107e nam se javiti, \u0161to se nije desilo, a od Mo\u017eemo! nismo dobili nikakav odgovor. Tako da se ne mo\u017ee to kasnije interpretirati kao da je bio poziv za sve, ali da se neki nisu odazvali, jer mi smo eksplicitno pozivali na razgovore, a ne samo da smo bili otvoreni da nas netko pozove. Nevezano uz izbore, da se malo odmaknemo od ovih tema: prije politi\u010dke karijere imate i svoju znanstvenu karijeru. Dosta vas je interesirao razvoj novih tehnologija iz marksisti\u010dke perspektive. Ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a pojedini “tehnooptimisti” najavljuju da \u0107e prvo robotika, a onda i umjetna inteligencija, uskoro ukinuti rad i eksploataciju. Drugi brane radnu teoriju vrijednosti i tvrde kako su nove tehnologije samo akumulirani rad pa u tom smislu ne mogu ukinuti ni\u0161ta. Kako vi stojite po ovim pitanjima?<\/strong> Tu je va\u017eno primijetiti da i tehnooptimizam i tehnopesimizam kre\u0107u od polazi\u0161ta da \u0107e nove tehnologije same po sebi promijeniti svijet. Kao da su one autonomne i mi se protiv njih ne mo\u017eemo boriti. To je ta tehnodeterministi\u010dka pozicija prema kojoj \u0107emo se ili prilagoditi ili biti zga\u017eeni kota\u010dem povijesti. To je potpuno ahistorijsko interpretiranje uloge tehnologije. Ono \u0161to je meni zanimljivo je vidjeti kako se tehnologije, koje nisu profitno orijentirane i gotovo dolaze u konflikt s na\u010dinom proizvodnje, “okivaju”. Otprilike kako smo od Newsgroupa i Bulletin Boarda do\u0161li do Facebooka. Pro\u0161li smo ogroman put iako se nekima mo\u017ee \u010diniti da je tehnologija ve\u0107 imala upisan na\u010din kori\u0161tenja koji je izuzetno profitno orijentiran. Postavljam to pitanje zato \u0161to se na Zapadu povremeno \u010dak i u mainstreamu<\/em> vode diskusije o tome predstavlja li razvoj umjetne inteligencije “izazov” za ljevicu, jer vodi gubitku poslova itd…<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e automatizacija. Ali samo postavljanje tog problema je simptom kapitalizma. Ako automatizacija dovodi do ukidanja rada, nije li nama cilj upravo dru\u0161tvo slobodnog vremena u kojem smo svi oslobo\u0111eni od rada? Kako onda mo\u017eemo automatizaciju “prozivati” za gubitak radnih mjesta? Zato \u0161to automatizacija u ovom sustavu ne\u0107e zna\u010diti osloba\u0111anje od rada nego novu konkurenciju. Iako \u0107e svaki kapitalist radije uzeti \u017eivog radnika ako mu je on isplativiji. Automatizacija \u0107e se desiti jedino i ukoliko cijena ulaganja u nove tehnologije bude manja od cijene rada. Tu je Amazon najbolji primjer. Imate potpunu automatizaciju, a ljudi koji tamo rade u potpuno neljudskim uvjetima, nemaju nikakva prava i izgleda kao da se vra\u0107amo u 19. stolje\u0107e. To je ne\u0161to \u0161to ba\u0161 ne budi povjerenje. Zna\u010di, tehnologija nas ne mo\u017ee spasiti? Moramo se ipak boriti za socijalizam? (smijeh)<\/strong> Ne, nego tehnologiju moramo upotrijebiti za socijalizam (smijeh). <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Predsjedni\u010dki izbori u Hrvatskoj odr\u017eavaju se za manje od godine dana, a za sada je samo jedna osoba potvrdila da se planira kandidirati: Katarina Peovi\u0107, predstavnica male ljevi\u010darske stranke Radni\u010dke fronte. Do slu\u017ebene kandidature jo\u0161 je dijeli nekoliko mjeseci i 10.000 potpisa koje mora prikupiti. U me\u0111uvremenu smo s njom op\u0161irno popri\u010dali o izborima, ljevici, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":27229,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12,490,440,489],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[26],"class_list":["post-27196","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","tag-katarina-peovic","tag-ljevica","tag-radnicka-fronta","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27196"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27227,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27196\/revisions\/27227"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27229"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27196"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27196"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27196"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27196"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nAlternativni “zdrav razum”<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/peovic02.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nBandi\u0107ev cinizam<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nSpas u tehnologiji?<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n