Demokratski socijalizam se \u010dini kao najsigurnija oklada. Velika ve\u0107ina novijih politi\u010dkih aktera na ljevici u posljednjih nekoliko godina, kako globalno tako i na regionalnom planu, bira demokratski socijalizam kao sintagmu kojom definira svoju politi\u010dku poziciju i program. I u tome nema ni\u0161ta neobi\u010dno ako se osvrnemo na politi\u010dku povijest posljednjih tridesetak godina.<\/p>\n\n\n\n
Kolaps tzv. realnih socijalizama na europskom istoku poprili\u010dno je diskreditirao socijalizam kao politi\u010dku opciju budu\u0107nosti. Svaki novi lijevi iskorak u narednom periodu bio je prinu\u0111en na neki tip “zaobila\u017eenja” iskustava tog politi\u010dkog projekta. Tu se pridjev “demokratski” nudi kao najelegantnije rje\u0161enje. Kriti\u010darima se otimaju iz ruku optu\u017ebe za autoritarnost koja se danas sinonimno ve\u017ee uz socijalizam sovjetskog tipa, a demokracija je ionako po\u017eeljna i neosporiva politi\u010dka odrednica.<\/p>\n\n\n\n
A za\u0161to onda ostaje socijalizam u sintagmi kad je toliko negativno obilje\u017een? \u0160to mu daje legitimnost i politi\u010dki potencijal van u\u017eih lijevih krugova? Pored neposrednog iskustva skorog kolapsa kapitalisti\u010dkog sistema 2008. godine, presudan je faktor povijesna putanja socijaldemokratskih stranaka, tzv. lijevog centra. Njihovo postepena i potpuna predaja te zanemarivanje dru\u0161tvene baze, otvorili su prostor za distinkciju. Socijalizam ipak jo\u0161 ne\u0161to zna\u010di. Ako ne onaj sovjetski, onda barem onaj u tragovima zapadne dr\u017eave blagostanja.<\/p>\n\n\n\n
Treba spomenuti da je sigurno pored ovih takti\u010dkih razloga, nezanemariv faktor i uvjerenost velikog broja ljudi u tim strankama i pokretima u “demokratski socijalizam”. U socijalizam s vi\u0161im stupnjem radni\u010dkog odlu\u010divanja, ve\u0107im medijskim slobodama i impotentnijom dr\u017eavom. Sve su to nu\u017ene politi\u010dke vrijednosti bez kojih se pravednije dru\u0161tvo ne mo\u017ee graditi, samo je propust povijesne socijalizme gledati kao zasnovane na suprotnim vrijednostima. Kasnija realizacija tih suprotnih vrijednosti nije dolazila iz politi\u010dkih uvjerenja tada\u0161njih socijalista ve\u0107 iz konteksta me\u0111unarodnih okolnosti, zateknutih zaostalih privreda i drugih izazova izgradnje socijalizma u nepovoljnim i proturje\u010dnim kontekstima.<\/p>\n\n\n\n
Time se biv\u0161i socijalisti\u010dke vo\u0111e ne aboliraju za brojne katastrofalne odluke. Problem je \u0161to bez razumijevanja kompleksnije povijesti tih projekata ne\u0107emo biti opremljeni ni za izgradnju kompleksne socijalisti\u010dke budu\u0107nosti. I toga je pridjev “demokratski” \u010desto simptom. Bez obzira na sve navedene nu\u017enosti i prednosti njegove uporabe te uz trenutno zanemarivanje razlika me\u0111u akterima koji ga koriste, taj pridjev donekle sugerira i nepovjerenje u socijalizam kao politi\u010dki program i ideju.<\/p>\n\n\n\n
Naime, te\u0161ko se ponekad oteti dojmu da “demokratski” u toj sintagmi zapravo zna\u010di – pristojan. A to zna\u010di: po\u0161tujemo pravila igra liberalnih demokracija, nismo, na primjer, za oduzimanje imovine kapitalistima, mi samo propagiramo svoje ideje po postoje\u0107im zakonitostima tr\u017ei\u0161ta politi\u010dkih ideja. U takvom kontekstu, ne \u010dudi da su demokratskom socijalizmu bli\u017ee obrazovane, urbane srednje klase koje puno vi\u0161e dr\u017ee do ideja kao takvih, nego obespravljeni pripadnici radni\u010dke klase kojima je neposrednije popravljanje \u017eivotnog standarda politi\u010dki prioritet.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, pridjev “demokratski” nosi u sebi i malo revizionisti\u010dkog taloga. Sama potreba da ga se koristi ukazuje na pristanak na hladnoratovski koncept demokracije, kao i na zaborav \u010dinjenice da su osnovne poluge takve demokracije izborili upravo socijalisti\u010dki i radni\u010dki pokreti. Nesumnjivo je da su u tzv. realnim socijalizmima ti pokreti kompromitirani, ali se ne\u0161to moralo stvoriti da bi se moglo kompromitirati. I najva\u017enija stvar, politi\u010dki protivnici socijalizma nisu kroz povijest “demokratski” pristajali na socijalisti\u010dke pobjede ve\u0107 su svojim ratnim i propagandnim djelovanjem itekako doprinijeli njegovoj kompromitaciji.<\/p>\n\n\n\n
Sve ove ukazane implicitne i eksplicitne nevolje s kori\u0161tenjem pridjeva “demokratski” nisu ovdje izlo\u017eene u svrhu zagovora njegova izbjegavanja. Naprotiv, vjerojatno je kratkoro\u010dno ta politi\u010dka oklada na mjestu. Samo, pozadina te odluke nije sasvim politi\u010dki nevina, a ni njeni u\u010dinci nisu li\u0161eni rizika. Jedino u \u0161to mo\u017eemo biti uvjereni jest odavno poznata politi\u010dka lekcija: zna\u010denje termina \u0107e se iskristalizirati u izravnoj politi\u010dkoj borbi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Demokratski socijalizam se \u010dini kao najsigurnija oklada. Velika ve\u0107ina novijih politi\u010dkih aktera na ljevici u posljednjih nekoliko godina, kako globalno tako i na regionalnom planu, bira demokratski socijalizam kao sintagmu kojom definira svoju politi\u010dku poziciju i program. I u tome nema ni\u0161ta neobi\u010dno ako se osvrnemo na politi\u010dku povijest posljednjih tridesetak godina. Kolaps tzv. realnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":27203,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[491,144],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-27195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-socijalizam","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27195"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27195\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27211,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27195\/revisions\/27211"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27203"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27195"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27195"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27195"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27195"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}