{"id":2717,"date":"2014-10-02T07:00:08","date_gmt":"2014-10-02T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2717"},"modified":"2021-02-25T11:06:08","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:08","slug":"informatizacija-skola-da-ali-kakva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2717","title":{"rendered":"Informatizacija \u0161kola da, ali kakva?"},"content":{"rendered":"

Nesumnjivo nu\u017ean proces informatizacije \u0161kolstva u Hrvatskoj se provodi paralelno s mjerama \u0161tednje, \u0161to rezultira apsurdnim situacijama. \u0160koli mo\u017ee nedostajati profesorski kadar, grijanje, adekvatan krov ili glazbeni instrumenti, a da pritom ima super brzi internet koji nije uvijek mogu\u0107e optimalno koristiti. Dugotrajno zanemarivanje \u0161kolstva dovelo je do toga da \u010dak i informatizacija mo\u017ee prijetiti temeljnim funkcijama \u0161kole.
\n<\/strong><\/p>\n

U povijesti obrazovanja ni jedna knjiga \u0111acima nije toliko grbila ramena i stezala \u017eeludac kao razredna knjiga- ukori\u010deni imenik i dnevnik. Njezino listanje – bilo od kraja, bilo od po\u010detka abecednog reda ili pak u slobodnom stilu nasumi\u010dnog otvaranja stvara grobnu ti\u0161inu u razrednom odjeljenju. Kroz posljednje tri \u0161kolske godine, od 2011.\/2012. od kada se kao pilot projekt, uvodi web aplikacija e-Dnevnik \u201cplava knjiga odlazi u povijest\u201d, kako to slavodobitno najavljuju mainstream mediji. Od ukupno 1.281 osnovne i srednje \u0161kole, koliko ih prema statisti\u010dkim podacima brojimo u Hrvatskoj, e-Dnevnik uvele su tek njih 334 1<\/a><\/sup>.<\/p>\n

No, \u0161to se krije iza digitalne razredne knjige, kako ona funkcionira, tko financira njezino uvo\u0111enje i naposljetu \u0161to ona proizvodi nastavnicima i profesorima, \u0161to \u0111acima, a \u0161to roditeljima, klju\u010dna su pitanja koja otkrivaju nali\u010dje \u201cklju\u010dnog motora modernizacije\u201d osnovnih i srednjih \u0161kola.<\/p>\n

Na pitanje prema kojoj strategiji i s kojim ciljem se e-Dnevnik implementira u \u0161kole iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta nam odgovaraju da je aplikacija dio ve\u0107eg projekta sveobuhvatne informatizacije \u0161kolstva pod nazivom e-\u0160kole koja se tek planira provesti na nacionalnoj razini 2<\/a><\/sup>. Ukupni tro\u0161ak digitalizacije, koja uz e-Dnevnik podrazumijeva implementaciju jo\u0161 sedam aplikacija (e-Ministar, e-Roditelj, e-U\u010denik itd.), iznosio bi 280 milijuna eura (1.240 milijarde kuna) koje se tek planiraju namaknuti iz fondova Europske unije.<\/p>\n

Tableti kao rje\u0161enje infrastrukturnih problema<\/strong><\/p>\n

Kako sredstva za sada nema, sudjelovanje u ovom pilot projektu je dobrovoljno te \u0161kole sukladno svojim tehni\u010dkim mogu\u0107nostima odlu\u010duju kada \u0107e uvesti sustav. Dakle, ne postoji zakonski rok unutar kojeg se mora digitalizirati razredna knjiga. Ovdje ve\u0107 dolazimo do prvog problema. Naime, kapitalne investicije u \u0161kolstvu nisu u nadle\u017enosti Ministarstva, nego u nadle\u017enosti osniva\u010da, odnosno 33 ve\u0107a grada i \u017eupanije, ovisno od slu\u010daja do slu\u010daja. U praksi, to zna\u010di da prili\u010dno skupa investicija koja podrazumijeva kupovinu tableta (preporu\u010da se da svaki profesor ima svoj tablet) po cijeni od cca 2600 kuna (u skromnijoj varijanti), kupovinu tokena koji generira jednokratne \u0161ifre za ulaz u e-Dnevnik po cijeni od cca 100 kn po profesoru ovisi o politi\u010dko poslovnim interesima gradova, \u017eupanija, ali i o dobroj volji sponzora \u0161kola. Postavlja se pitanje mo\u017ee li oslanjanje na mecenarstvo, dobrotvore, vrlo nestabilna projektna financiranja i \u201cdobru volju\u201d lokalnih politi\u010dkih elita doista generirati modernizaciju obrazovnog sustava?<\/p>\n

Nastavnicima i profesorima, na prvi pogled, e-Dnevnik olak\u0161ava posao. Aplikacija je jednostavna za kori\u0161tenje. Dodatna priprema za kori\u0161tenje programa gotovo da nije potrebna, \u010dak ni korisnicima s vrlo malo iskustva sa socijalnim mre\u017eama. Bilje\u0161ke unutar imenika su pregledne \u0161to olak\u0161ava pra\u0107enja rada pojedinog u\u010denika, no zaklju\u010divanje ocjena je programirano. Nastavnici i profesori mogu vidjeti samo ocjene iz svog predmeta, \u010dime se nastoji stvoriti klima tzv. objektivnijeg ocjenjivanja. Razrednicima aplikacija omogu\u0107uje izradu izvje\u0161taja za sjednice nastavni\u010dkog vije\u0107a jednim klikom, \u0161to smanjuje ionako ne ba\u0161 opse\u017ean statisti\u010dki posao. U praksi, nevolje s e-Dnevnikom profesorima mo\u017ee stvarati spora Internet veza koja onemogu\u0107uje spajanje tableta na web. Iako CARNet u \u0161kolama osigurava besplatan Internet, mo\u017ee postojati niz razloga za\u0161to veza ne funkcionira, kao naprimjer sasvim banalni razlog prevelike udaljenosti u\u010dionice, tj. tableta (slabije kvalitete) od rutera (tako\u0111er slabije kvalitete). Naj\u010de\u0161\u0107e se pak radi o preoptere\u0107enosti veze. Da bi izbjegli \u201ccurenje\u201d sata na \u201chvatanje\u201d veze ve\u0107ina profesora administraciju, ali i upisivanje ocjena i bilje\u0161ki rje\u0161ava prije ili poslije sata, kod ku\u0107e, \u0161to je rad koji ne spada u pla\u0107eno radno vrijeme. Iako pripreme za nastavu prosvjetni radnici obavljaju izvan u\u010dionice i zbornice, digitalna birokratizacija fleksibilizira njihovo radno vrijeme i to pod egidom izgradnje informacijskog dru\u0161tva znanja i modernizacije \u0161kola. No, to nisu jedini u\u010dinci projekta e-\u0160kole na prosvjetne radnike.<\/p>\n

Ako pogled usmjerimo na u\u010diteljice i u\u010ditelje koje rade u podru\u010djima od posebne dr\u017eavne skrbi poput otoka ili manjih sela u kojima tek jedno ili dvoje djece \u010dine razred, u\u010dinci digitalizacije su kobni za nastavnike, ali i za \u0111ake. Informatizacija se na ovim podru\u010djima provodi kroz dva ve\u0107 spomenuta pilot projekta, portala za u\u010denje na daljinu Nikola Tesla, te projekta \u0160kole 2.0 koji podrazumijeva ulaganje u infrastrukturu \u0161irokopojasnog Interneta. Informatizacijski proces u ovim sredinama svakako valja nastaviti, ubrzati i pobolj\u0161ati, no ne kriju li se iza njega mjere \u0161tednje u obrazovanju \u010diji je cilj smanjenje broja u\u010ditelja u ionako zapostavljenim podru\u010djima? Naime, u nekima od 26 podru\u010dnih \u0161kole, gdje su navedeni pilot projekti implementirani, djeci vi\u0161e ne dolaze u\u010diteljice u selo, ve\u0107 nastavu prate putem tableta. Tako su naprimjer tri radna mjesta, ono razredne u\u010diteljice, profesorice engleskog i vjerou\u010diteljice u podru\u010dnoj \u0161koli Brodarica zamijenjena nastavom preko video veze. Da li su spomenute prosvjetne radnice tako izgubile svoja radna mjesta ili im je tek smanjena satnica \u2013 ne znamo, no dugoro\u010dne posljedice ovakve politike ne samo da gase radna mjesta i dovode u pitanje opstanak osnovnih \u0161kola ruralnih sredina, ve\u0107 ujedno poti\u010du iseljavanje obitelji s djecom motivirano potragom za neposrednom osnovno\u0161kolskom nastavom.<\/p>\n

Prebacivanje odgojne funkcije \u0161kole natrag na roditelje<\/strong><\/strong><\/p>\n

Mjere \u0161tednje i erozije najva\u017enijih funkcija \u0161kole kao dru\u0161tvene institucije dvije su strane istog nov\u010di\u0107a. Informatizacija \u0161kola tako\u0111er se koristi i kako bi se odgovornost za djecu za vrijeme provedeno u \u0161koli pomakla sa \u0161kole na roditelje. Tome svakako doprinosi projekt e-Dnevnik. Naime, i roditelji imaju pristup aplikaciji te u bilo koje vrijeme mogu pregledavati ocjene svoje djece. U aplikaciju je ugra\u0111en sustav obavje\u0161tavanja roditelja o izostanku djeteta s nastave. Ve\u0107 pet minuta nakon sata, ukoliko dijete nije na nastavi, u mail inboxu roditelja mo\u017ee se pojaviti obavijest o izostanku s napomenom da se roditelj \u0161to prije treba javit razrednici ili razredniku. Stvaranje pritiska na roditelje koji su du\u017eni nadzirati djecu i iz minute u minutu pratiti zbivanja u \u0161koli dovodi u pitanje opstanak \u0161kole kao javne institucije u kojoj se uz obrazovanje vr\u0161i i slu\u017ebeni odgoj. Nadalje, ovo optere\u0107enje roditelja valja tuma\u010diti i kao neoliberalnu propagandu koja obrazovanje prikazuje isklju\u010divo kao pitanje individualne odgovornosti roditelja i obitelji. U prilog ovoj tezi idu i ve\u0107 najavljeni prijedlozi o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koji idu u smjeru o\u0161trijih kazni za, kako oni to nazivaju, \u201clo\u0161e\u201d \u0111ake, a uklju\u010duju isklju\u010denje u\u010denika koji se etiketiraju kao \u201cnasilnici\u201d iz sustava dr\u017eavnog obrazovanja<\/a>.<\/p>\n

Iako se isti\u010de da u\u010denicima e-Dnevnik dobro slu\u017ei u pregledavanju ocjena, rasporeda pisanih ispita i lektira aplikacija \u201cdigitalno zrelih \u0161kola\u201d donijela im je napredan instrument kontrole koji gotovo da i ne ostavlja prostor za samostalno dono\u0161enje odluka, nesta\u0161luk i no\u0161enje s eventualnim posljedicama. Mo\u017eda upiranje pogleda u pod i grobna ti\u0161ina vi\u0161e ne\u0107e biti prisutni u razrednim odjeljenjima, no poja\u010dan sustav kontrole ramena \u0111aka \u0107e zasigurno grbiti i vi\u0161e nego prije.<\/p>\n

Dok se suvremene tehnologije (zlo)rabe u edukacijskom sustavu, prostorna infrastruktura i radni uvjeti brojnih \u0161kola u akutnom su stanju: jo\u0161 uvijek nije rije\u0161en problem tre\u0107e smjene, a borba s \u201cprenapu\u010deno\u0161\u0107u\u201d u\u010dionica dio je obrazovno-odgojne svakodnevice. Dotrajale stolarije, nedostatak specijaliziranih kabineta s osnovnom opremom poput mikroskopa, zvu\u010dnika, glazbenih instrumenta, projektora i niz drugih problema o kojima je mogu\u0107e povremeno ne\u0161to saznati u medijima (primjerice, u O\u0160 u Plav\u0161ini\u0107u tek je nedavno uvedeno centralno grijanje<\/a>) jasno pokazuju da se \u201cmodernizacija\u201d ne odvija u skladu sa stvarnim potrebama \u0161kola. \u0160trajk \u0111aka Medicinske<\/a> \u0161kole u Slavonskom Brodu koji se odvijao u studenom pro\u0161le godine pokazuje da u strukovnim \u0161kolama \u010desto nedostaju i radne sobe za u\u010denje, kao i da \u0111aci dobro znaju kako se nastava mo\u017ee smislenije organizirati, ali i da se infrastrukturni problemi mogu rije\u0161iti na posve jednostavan na\u010din. Nadalje, \u0161kole ne priti\u0161\u0107e samo sku\u010denost prostora ve\u0107 i nedostatak socijalne osjetljivosti i smislene inkluzivne politike. Naime, na institucionalnoj razini jo\u0161 uvijek nije rije\u0161en na\u010din zapo\u0161ljavanja asistenata u nastavi za rad s djecom druga\u010dijih mogu\u0107nosti, dok se djeca me\u0111imurskih slamova, izdvojena u posebne razrede bez mogu\u0107nosti slu\u0161anja (barem jedne) nastave na materinjem jeziku, suo\u010davaju sa segregacijom i rasizmom koji u kona\u010dnici rezultiraju njihovim isklju\u010divanjem iz sustava osnovno\u0161kolskog obrazovanja (70% romskih u\u010denika<\/a> se na ovaj ili onaj na\u010din gubi tijekom osnovno\u0161kolskog \u0161kolovanja).<\/p>\n

Uvo\u0111enje \u0161irokopojasnog Internata u cilju razvoja digitalno zrelih \u0161kola jest nu\u017enost, no taj projekt ne mo\u017eemo zvati modernizacijom \u0161kolstva. I to ne samo zato jer ga resorno Ministarstvo (u ovoj fazi) provodi tek kao pilot projekt ograni\u010denog dosega i s ograni\u010denim sredstvima, kako to otvoreno pi\u0161e na CARNetovim<\/a> stranicama. Modernizacija \u0161kolskog sustava treba sadr\u017eavati niz smislenih akcija koje, izme\u0111u ostalog, podrazumijevaju pobolj\u0161anje uvjeta rada za \u0111ake, nastavnike i profesore, izgradnju potrebne prostorne infrastrukture, adekvatno opremanje u\u010dionica, informatizaciju koja nije isklju\u010divo u slu\u017ebi poja\u010dane kontrole u\u010denika, uvo\u0111enje egalitarnog ocjenjivanja, ali beskompromisno inzistiranje na politici socijalno osjetljivog i inkluzivnog obrazovanja. Takva se modernizacija ne mo\u017ee se provoditi fragmentrano, ona mo\u017ee biti tek dio \u0161ireg dru\u0161tvenog projekta modernizacije utemeljenog na solidarnosti i znanju kao op\u0107em dobru koji vodi k jasnom cilju socijalnog napretka.<\/p>\n

  1. Dr\u017eavni zavod za statistiku posljednje podatke o broju \u0161kola u Hrvatskoj daje za \u0161kolsku godinu 2009.\/2010. kada je u RH djelovala 851 osnovna \u0161kola koja je u svom sastavu imala 1220 podru\u010dnih \u0161kola i odjela te 430 srednjih \u0161kola [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Projekt e-\u0160kole obuhva\u0107a jo\u0161 dva pilot projekta – portal za u\u010denje na daljinu Nikola Tesla i \u0160kola 2.0 koji podrazumijeva ulaganje u infrastrukturu \u0161irokopojasnog Interneta na otocima, u ruralnim sredinama i drugim zapostavljenim podru\u010djima. [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U povijesti obrazovanja ni jedna knjiga nije \u0111acima toliko grbila ramena i stezala \u017eeludac kao razredna knjiga \u2013 ukori\u010deni imenik i dnevnik…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2722,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[136,105,63],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[169],"class_list":["post-2717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-javni-sektor","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2717"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36826,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2717\/revisions\/36826"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2722"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2717"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2717"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2717"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2717"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}