{"id":27095,"date":"2019-03-18T08:00:55","date_gmt":"2019-03-18T07:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=27095"},"modified":"2021-02-25T10:46:57","modified_gmt":"2021-02-25T09:46:57","slug":"upitna-fiskalna-jednadzba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27095","title":{"rendered":"Upitna fiskalna jednad\u017eba"},"content":{"rendered":"\n

U Sloveniji je vlada Marjana \u0160areca najavila poreznu reformu koja bi smanjenjem poreznog optere\u0107enja rada trebala osigurati rast me\u0111unarodne konkurentnosti slovenske ekonomije. Me\u0111utim, pregledom brojki i trendova ta se oklada ne \u010dini odr\u017eivom.<\/p>\n\n\n\n

Krajem pro\u0161log mjeseca slovenska je vlada obznanila prijedlog tzv. fiskalne optimizacije. Kako je objasnio ministar financija Andrej Bertoncelj, cilj je sni\u017eavanje tro\u0161kova rada u “najproduktivnijem sektoru dru\u0161tva” u svrhu pobolj\u0161anja konkurentnosti slovenskih izvoznika i rasta doma\u0107e potro\u0161nje. Predlo\u017eene mjere su s pravom okarakterizirane kao optimiziraju\u0107e s obzirom na to da \u0107e, ako se usvoje, optimizirati neoliberalne reforme koje su provodile prija\u0161nje vlade. Me\u0111utim, planirane promjene fiskalnog sustava ne ispunjavaju ni unutarnje kriterije: ne samo da \u0107e omogu\u0107iti daljnju redistribuciju dru\u0161tvenog bogatstva u korist privilegiranih dru\u0161tvenih slojeva, ve\u0107 \u0107e dodatno konsolidirati poziciju slovenske ekonomije na postsocijalisti\u010dkoj industrijaliziranoj periferiji.<\/p>\n\n\n\n

Fiskalne manipulacije <\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Vlada smatra da navodno previsoka porezna optere\u0107enja na rad pru\u017eaju premalo poticaja obrazovanoj i kvalificiranoj radnoj snazi da ostane u Sloveniju te ju, zapravo, motiviraju na migraciju u zemlje s vi\u0161im pla\u0107ama. Ovo je djelomi\u010dno to\u010dno – porez na rad je zaista iznad europskog prosjeka. Me\u0111utim, to vrijedi samo za vi\u0161e krugove menad\u017eera, direktora te vjerojatno odvjetnika i lije\u010dnika. Porezi koji se odnose na ostale prihodovne grupe, uklju\u010duju\u0107i tehni\u010dare, in\u017einjere i ostale specijaliste, manje-vi\u0161e su usporedivi s onima u susjednim zemljama. Me\u0111u 28 zemalja Europske unije, Slovenija se nalazi na 10. mjesta prema poreznom optere\u0107enju rada. Kada vlada govori o “ekscesivnim porezima na najproduktivniji sektor dru\u0161tva” zapravo se referira na najprivilegiranije dru\u0161tvene slojeve \u010diji mnogi \u010dlanovi zauzimaju visoka mjesta u dr\u017eavnoj administraciji.<\/p>\n\n\n\n

Ministar Bertoncelj je predlo\u017eio devet razli\u010ditih mjera koje \u0107e modificirati porezne razrede i porezne stope, prilagoditi op\u0107e porezne olak\u0161ice i reducirati poreze na naknadu za godi\u0161nji odmor (13. pla\u0107a) i poreze na bonuse (14. pla\u0107a). Procijenjeni gubitak poreznih prihoda \u0107e se djelomi\u010dno kompenzirati blagim pove\u0107anjem poreza na kapitalnu dobit (s 25% na 30%), korporativnog poreza (s 19% na 21%) te uvo\u0111enjem minimalnog efektivnog korporativnog poreza od 5%. Iako su posebno posljednje dvije mjere vi\u0161e nego dobrodo\u0161le, one \u0107e samo okrznuti profite najve\u0107ih kompanija, pogotovo onih iz izvoznog sektora, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na socijalnu dr\u017eavu i obrazovni sustav i njihovu “proizvodnju” relativno kvalificirane (i jeftine) radne snage. Da damo samo jedan primjer. Runaway taxes<\/em> u svom izvje\u0161taju<\/a> navodi da Gorenje, jedna od najpoznatijih regionalnih kompanija, ra\u010dunaju\u0107i sve porezne olak\u0161ice i odbitke, nije zapravo u javni prora\u010dun uplatila ni\u0161ta iako je ovisna o njemu posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n

Istina je da \u0107e predlo\u017eene mjere pove\u0107ati prihode svih najamnih radnika. Me\u0111utim, prema kalkulacijama Bineta Korde\u017ea, najzna\u010dajniji rast \u0107e iskusiti onih 8% u najve\u0107em platnom razredu kojima \u0107e pla\u0107e mjese\u010dno narasti za 180 eura neto ili 3%. – \u0161to je otprilike \u0161est puta vi\u0161e od nedavnog rasta minimalne pla\u0107e. Nasuprot tome, prihod onih 70% radnika iz (naj)ni\u017eih platnih razreda \u0107e narasti za tek 3 eura (0,4%), dok \u0107e za onih preostalih 22% u sredini narasti za 20 eura (1%). Stvarno sumnjamo da \u0107e takvo “pobolj\u0161anje” pla\u0107a stimulirati obrazovanu i kvalficiranu radnu snagu da ostane u Sloveniji, umjesto da potra\u017ei bolje poslove na Zapadu. U isto vrijeme, sumnjamo da \u0107e bogati investirati u proizvodnju s vi\u0161om dodanom vrijedno\u0161\u0107u. Naprotiv, pove\u0107ana potro\u0161nja elita – ako do nje do\u0111e – uglavnom \u0107e se odnositi na kupovinu luksuznih roba iz inozemstva i\/ili financijske \u0161pekulacije.<\/p>\n\n\n\n

Obznanjeni kauzalni odnos izme\u0111u porezne “optimizacije” i konkurentnosti slovenske ekonomije je pogre\u0161an. Isto vrijedi i za najavljenu fiskalnu ravnote\u017eu. Pored pove\u0107anja poreza na kapital, rast doma\u0107e potro\u0161nje i efikasnije prikupljanje poreza bi navodno trebali kompenzirati gubitke u prora\u010dunskim prihodima. Me\u0111utim, oslanjanje na rast prora\u010dunskih prihoda putem rasta doma\u0107e potro\u0161nje nije najpouzdanije zbog cikli\u010dkog karaktera potro\u0161a\u010dkih obrazaca i ovisnosti o performansama BDP-a. Pored toga, s obzirom na to da ve\u0107ina poreznih obveznika prima pla\u0107u ispod prosjeka (1.682 eura bruto), a koja \u0107e se tek skromno pove\u0107ati, rast potro\u0161nje \u0107e biti prili\u010dno limitiran. \u0160to se ti\u010de borbe protiv poreznih prevara i evazije, nikakve konkretne mjere nisu iznijete. Po\u0161to je izvjesno da pove\u0107ani porezi na kapital ne\u0107e donijeti punu kompenzaciju prora\u010dunskih prihoda, izvjesno je da \u0107e predlo\u017eene mjere imati negativne u\u010dinke na dugoro\u010dnu fiskalnu ravnote\u017eu. <\/p>\n\n\n\n

Porezni sustav u postsocijalisti\u010dkoj perifernoj dr\u017eavi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Parafraziraju\u0107i poznatu izjavu Hermanna Ebbinghausa, mo\u017eemo re\u0107i da Bertonceljeva porezna “optimizacija” ima relativno dugu neoliberalnu pro\u0161lost, ali kratku povijest. Prva dr\u017eavna intervencija uime “najkreativnijeg i najproduktivnijeg sloja dru\u0161tva” dogodila se u vrijeme prve Jan\u0161ine vlade (2004-2008.). Tada\u0161nja porezna reforma je uglavnom i\u0161la u korist najbogatijih nau\u0161trb srednjih klasa. Nekih deset godina kasnije, Cerarova vlada je odlu\u010dila “prevenirati emigraciju onih koji generiraju najvi\u0161e dodane vrijednosti”. I ponovo, najbolje su pro\u0161li visoko pozicionirani u dr\u017eavnoj administraciji i oni najbogatiji. Pla\u0107e najsiroma\u0161nijih su se jedva promijenile, dok su srednjem sloju, uklju\u010duju\u0107i in\u017einjere i razne specijaliste, prili\u010dno skromno narasle.<\/p>\n\n\n\n

Taj savez izme\u0111u privatno-javnih interesa i privilegija vi\u0161ih klasa je relativno dug i sazdan na solidnim povijesnim i institucionalnim temeljima. Njegov korijen se\u017ee u 80-e godine pro\u0161log stolje\u0107a, jugoslavensku krizu koja je rezultirala sna\u017enom promjenom klasnog odnosa u korist kapitala. Promjene u strukturi, razinama i kontroli javnih financija bile su u srcu Washingtonskog konsenzusa koji je \u010dinio okvir nadzora MMF nad slovenskom, tada nominalno socijalisti\u010dkom ekonomijom. Usprkos “ne-intervencionisti\u010dkoj” ideologiji, neoliberalizam se oslanja na sustavnu upotrebu dr\u017eavnih kapaciteta, uklju\u010duju\u0107i i fiskalne, kako bi preusmjerio resurse prema vi\u0161im dru\u0161tvenim klasama, kao i prema velikim doma\u0107im i stranim frakcijama industrijskog i financijskog kapitala, i privilegirao tako re\u017eime rasta zasnovane na izvoznoj orijentaciji i financijalizaciji. Restauracija re\u017eima privatnog vlasni\u0161tva u Sloveniji nije samo iziskivala ukidanje samoupravljanja ve\u0107 i centralizaciju prora\u010dunskog sistema i uvo\u0111enje poreza na osobne prihode. Zajedno, ove su reforme transformirale biv\u0161e samoupravlja\u010de u “porezno obvezne najamne radnike bez imovine” i priu\u0161tile dr\u017eavi sna\u017ean alat za kontrolu i izravnu redistribuciju proizvedenog dru\u0161tvenog bogatstva prema vlasnicima kapitala i politi\u010dkim mo\u0107nicima. Ve\u0107 u ranom periodu devedesetih godina, nastaju\u0107a slovenska kapitalisti\u010dka dr\u017eava je iskoristila novoste\u010dene fiskalne kapacitete kako bi suzbila pla\u0107e doma\u0107ih radnika i potaknula reorijentaciju industrije prema tr\u017ei\u0161tima europske jezgre nau\u0161trb (kolabiraju\u0107e) doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Narednih su desetlje\u0107a predstavnici dr\u017eave i kapitala \u010desto pribjegavali retorici “osiguravanja me\u0111unarodne konkurentnosti” kako bi legitimirali daljnje oslobo\u0111enje vi\u0161ih klasa i vlasnika kapitala od njihovih socijalnih obveza, uklju\u010duju\u0107i sno\u0161enje tro\u0161kova za izvozno-orijentirani periferni razvoj. Ovaj je proces dodatnu dimenziju dobio 1999. godine uvo\u0111enjem poreza na dodanu vrijednost (PDV) prema europskim naputcima. Ovaj neizravni porez ignorira dru\u0161tvene i klasne razlike izme\u0111u predstavnika rada, kapitala i dr\u017eave. Tretira ih kao navodno homogenu grupu potro\u0161a\u010da. Posljedi\u010dno, PDV disproporcionalno sna\u017enije zahva\u0107a one s ni\u017eim primanjima. U Sloveniji je PDV zna\u010dajno narastao 2013. godine, na 22%, navodno kako bi se umanjio prora\u010dunski deficit nakon dr\u017eavnog spa\u0161avanja banaka. Slovenija se trenutno nalazi na 11. mjestu u Europskoj uniji po visini PDV-a, dakle, iznad prosjeka. Iako je rast PDV bio smatran privremenim rje\u0161enjem, vlada Marjana \u0160areca se nije oglasila nikakvim planovima o sni\u017eavanju stope ovog regresivnog poreza.<\/p>\n\n\n\n

Relativno visoki porezi na potro\u0161nu, pogotovo PDV, nisu slovenska posebnost. Oni definiraju poreznu strukturu mnogih postsocijalisti\u010dkih ekonomija, u kojima vlast koristi neizravne poreze kako bi kompenzirala fiskalne gubitke kreirane smanjenjem korporativnih poreza uime pobolj\u0161anja konkurentnosti, privla\u010denja stranih investicija te raznim subvencijama i poticajima. Iako konkretni odnosi izme\u0111u ideolo\u0161ke legitimacije i porezne kompozicije variraju od dr\u017eave do dr\u017eave, njihova op\u0107a fiskalna struktura odra\u017eava perifernu poziciju tih zemalja u neoliberalnoj europskoj podjeli rada i klasni savez izme\u0111u vlasti i dominantnih (izvozno-orijentiranih) frakcija kapitala.<\/p>\n\n\n\n

\u0160arecova vlada u potpunosti prihva\u0107a obrazac me\u0111unarodne integracije slovenske ekonomije i podno\u0161enje tereta ve\u0107ine stanovni\u0161tva. Njegova “\u0161utnja” o PDV-u indikator je pro\u0161irenog jaza u proteklim desetlje\u0107ima izme\u0111u politi\u010dkih du\u017enosnika i doma\u0107e radni\u010dke klase koju bi oni navodno trebali predstavljati. Ipak, treba priznati da \u0160arec demonstrira prili\u010dno visoku razinu politi\u010dkih vje\u0161tina: zna kad \u0161to treba re\u0107i. Uzev\u0161i u obzir rast njegove popularnosti, mo\u017ee se re\u0107i da \u0160arecova retorikea empatije prema pote\u0161ko\u0107ama “stvarnih proizvo\u0111a\u010da” trenutnog ekonomskog prosperiteta i redistribucija financijskih mrvica prema ni\u017eim socijalnim slojevima, uspje\u0161no sakrivaju dru\u0161tvenu nepravdu koju vladine fiskalne i socio-ekonomske politike reproduciraju.<\/p>\n\n\n\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem pro\u0161log mjeseca slovenska je vlada obznanila prijedlog tzv. fiskalne optimizacije. Kako je objasnio ministar financija Andrej Bertoncelj, cilj je sni\u017eavanje tro\u0161kova rada u “najproduktivnijem sektoru dru\u0161tva” u svrhu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":27108,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[396],"class_list":["post-27095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27095"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27136,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27095\/revisions\/27136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27108"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27095"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27095"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27095"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27095"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}