{"id":2707,"date":"2014-10-01T07:00:27","date_gmt":"2014-10-01T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2707"},"modified":"2021-02-25T11:06:09","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:09","slug":"demokracija-individua-novi-modeli-i-nove-zablude-hrvatskog-politickog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2707","title":{"rendered":"Demokracija individua: novi modeli i nove zablude hrvatskog politi\u010dkog sustava"},"content":{"rendered":"

\u201cBirajmo zastupnike imenom i prezimenom\u201d glasi slogan novopokrenute referendumske inicijative kojom se navodno nastoji demokratizirati politi\u010dki sustav. No omogu\u0107ava li doista individualizacija politike pomak prema sna\u017enijoj narodnoj kontroli?<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dka grupacija iza gra\u0111anske inicijative \u201cU ime obitelji\u201d, na \u010dijem \u010delu je \u017deljka Marki\u0107 (a \u010diji su se PR savjetnici dobro pobrinuli da ju javnost percipira kao \u201cglavu\u201d Inicijative i oli\u010denje vrijednosti koje ista zastupa), odavno je obznanila da planira u\u0107i u politi\u010dke vode \u2013 \u0161to bi zapravo zna\u010dilo samo poku\u0161aj materijalizacije ve\u0107 stvorene politi\u010dke snage Inicijative u strana\u010dkom, odnosno, parlamentarnom obliku. Nije bilo potrebno dugo \u010dekati da Inicijativa povu\u010de svoj prvi potez u tom smjeru, jo\u0161 jednom politi\u010dki poprili\u010dno vje\u0161to izveden. Nedavno je po\u010delo prikupljanje potpisa za referendum o izbornom sustavu<\/a>, iza kojeg stoji Inicijativa, kojim bi se odlu\u010divalo o tome da se u \u010dl. 73 Ustava RH uvrste na\u010dela preferencijalnog glasovanja, smanjenja izbornog praga s 5 na 3 posto, zabrane koaliranja stranaka prije izbora, mogu\u0107nost elektroni\u010dkog glasovanja te jo\u0161 par stavki. Reakcije vode\u0107ih politi\u010dkih stranaka bile su izrazito negativne, najavljuju\u0107i \u010dak \u201ckolaps\u201d politi\u010dkog sustava do kojeg bi uspjeh referenduma doveo, dok su nestrana\u010dke udruge i li\u010dnosti \u2013 uklju\u010duju\u0107i sindikalnog vo\u0111u Vilima Ribi\u0107a \u2013 pozdravili novu inicijativu.<\/p>\n

Reakcija vladaju\u0107e politi\u010dke elite predvidljiva je, utoliko \u0161to referendum, ukoliko pro\u0111e, zaista do neke mjere ugro\u017eava sigurnost njihove povla\u0161tene pozicije. Preferencijalno glasanje donekle ograni\u010dava kadrovske politike stranaka, dok smanjenje izbornog praga na 3 posto u kona\u010dnici zna\u010di druga\u010diju raspodjelu istog broja parlamentarnih mjesta. Drugim rije\u010dima, ve\u0107e stranke bi morale dio svojih trenutnih saborskih mjesta ustupiti manjim strankama koje bi imale svega nekoliko predstavnika. Nemogu\u0107nost predizbornog koaliranja zna\u010dajno bi ugrozilo stranke koje su ionako jedva jedvice ulazile u parlament (poput HNS-a ili nekih jo\u0161 ni\u017ee kotiraju\u0107ih stranaka), a SDP-u i HDZ-u bi onemogu\u0107ilo da si zakulisnim me\u0111ustrana\u010dkim dogovorima osiguraju broj zastupnika potrebnih za parlamentarnu ve\u0107inu \u2013 barem prije izbora.<\/p>\n

Naravno, \u201cnapad\u201d na postoje\u0107u strukturu politi\u010dkih elita ne plasira se slu\u010dajno kao osnovni motiv Inicijative, prikazan kao \u017eelja za demokratiziranjem politi\u010dkog sustava i \u201crealnijim\u201d predstavljanjem bira\u010da u Saboru, budu\u0107i da se time ostavlja dojam stvarne demokrati\u010dnosti, odnosno, \u201capoliti\u010dnosti\u201d Inicijative koja, eto, sve to radi u ime naroda, a ne u ime bilo \u010dijih pojedina\u010dnih interesa. Me\u0111utim \u2013 i to je valjda jasno svima osim politi\u010dki najnaivnijima \u2013 glavni motiv za pokretanje ovog referenduma je otvaranje prostora za potencijalni ulazak predstavnika Inicijative u Sabor, s jedne strane, te njenih politi\u010dkih saveznika, s druge. To je prvenstveno osigurano stavkama o preferencijalnom glasanju (\u0161to bi bio jedan od glavnih aduta \u017deljke Marki\u0107 osobno, kada bi se ona odlu\u010dila kandidirati na parlamentarnim izborima, s obzirom na kult li\u010dnosti izgra\u0111en oko nje) te o smanjenju izbornog praga na 3% (\u0161to je Inicijativa vjerojatno dijelom uvrstila u referendum pou\u010dena prethodnim iskustvom izbornog neuspjeha stranke HRAST koja je otada do\u017eivjela nekoliko raskola). Podr\u017eavatelje Inicijative u civilnoj sferi dru\u0161tva moglo bi se podijeliti na one koji su ovog stvarnog motiva sasvim svjesni, ali su na podr\u0161ku pristali ili radi vlastitih politi\u010dkih poena (opet, radi slike \u201cpoticanja razvoja\u201d hrvatske demokracije), ili radi nade da bi takva promjena izbornog sustava mogla njima osobno omogu\u0107iti ulazak u Sabor (HSS), ili radi potencijalnih dogovora s Inicijativom, sada\u0161njih ili budu\u0107ih, u stilu \u201cruka ruku mije\u201d (Milan Bandi\u0107, Vilim Ribi\u0107) te na one koji su toga samo dijelom svjesni, a dijelom zaista gaje iluziju da se radi o \u201cdemokratiziranju\u201d politi\u010dke sfere dru\u0161tva (Nino Raspudi\u0107).<\/p>\n

Prva se zabluda o dobrohotnosti referenduma svodi na sljepilo spram \u010dinjenice da ovim novim referendumom Inicijativa prvenstveno radi na daljnjem razvoju vlastite politi\u010dke snage okupljaju\u0107i oko sebe sve ve\u0107i broj politi\u010dkih i klasnih saveznika. Druga zabluda, ne\u0161to kompleksnija, s obzirom na to da je u potpunosti ideolo\u0161kog karaktera, svodi se na danas dominantan diskurs individualizma, koji, u na\u0161em konkretnom slu\u010daju, poprima oblik politi\u010dkog metodolo\u0161kog individualizma. Njegova osnovna pretpostavka glasi da su isklju\u010divo politi\u010dke li\u010dnosti zaslu\u017ene ili krive za politi\u010dke procese i njihove ishode. Tako je \u017deljka Marki\u0107 zaslu\u017ena za zastupanje ve\u0107ine po pitanju homoseksualnog braka, a ne socijalni i realni kapital koji stoji iza nje (o \u010dijim razmjerima mo\u017eemo samo naga\u0111ati \u2013 o vezama s Crkvom jo\u0161 manje nego o njenom materijalnom bogatstvu). Po toj logici, premijer Zoran Milanovi\u0107 (ili tko god da je u datom trenutku vr\u0161itelj te funkcije) kriv je za stanje u zemlji, a ne konkretna ekonomska politika koju on zastupa i provodi. Ukratko, svetost individue u kapitalizmu nije ni\u0161ta novo \u2013 to je ideolo\u0161ki okvir u kojem se zaba\u0161uruju njegove mane, pa tako ne\u0107emo re\u0107i da je za nezaposlenost i siroma\u0161tvo odgovorna kapitalisti\u010dka socijalna struktura, nego da su odgovorni \u201clijeni neradnici\u201d koji nisu dovoljno \u201cpoduzetni\u201d da naprave ne\u0161to od sebe (jer posla ima, samo se treba potruditi). Personifikacija politike u individue, samo je jedan element tog fenomena, a podrazumijeva apstrakciju toga tko odlu\u010duje i toga \u0161to se i zbog \u010dega odlu\u010duje. Birati Peru Peri\u0107a umjesto liste HDZ-a ili SDP-a zna\u010di samo to da \u0107e krivce biti jo\u0161 lak\u0161e na\u0107i u individuama, umjesto u ekonomskoj politici koju oni zastupaju \u2013 a upravo ta ekonomska politika je ne\u0161to oko \u010dega se nitko od njih ne\u0107e sporiti, od Milanovi\u0107a, preko Karamarka, do \u017deljke Marki\u0107. Kad bi Pero Peri\u0107 bio uistinu kriti\u010dan spram kapitalizma, njegov se glas jednostavno ne bi \u010duo, ili bi se, \u0161to je mnogo vjerojatnije, medijski denuncirao kao opasan. Ulaznica u parlament stje\u010de se tek ispitom vjere u privatno vlasni\u0161tvo i kapital te obe\u0107anjem njihove za\u0161tite.<\/p>\n

Antistrana\u010dki sentiment i neupitni kapitalizam<\/strong><\/p>\n

Prema tome, sve ukoliko se referendum i dogodi, a u njemu sadr\u017eani prijedlozi budu izglasani, to ne\u0107e dovesti ni do kakve bitne promjene strukture politi\u010dkog sustava, a kamoli hrvatskog dru\u0161tva. Hrvatska \u0107e se demokracija i dalje svoditi na klasnu podjelu u kojoj svake \u010detiri godine podre\u0111eni biraju vladaju\u0107e \u2013 samo s tom razlikom da \u0107e birati individue, a ne strana\u010dke liste. Uloga stranaka i dalje bi ostala ista: one predstavljaju svojevrsne poveznice izme\u0111u civilnog i politi\u010dkog dru\u0161tva. One funkcioniraju kao \u201ckontrolne to\u010dke\u201d za filtriranje i pacificiranje onih socijalnih snaga u civilnom dru\u0161tvu koje postoje\u0107i dru\u0161tveni poredak dovode u pitanje. Oni koji dospiju u bilo koju od ve\u0107ih stranaka nu\u017eno su morali pokazati da poznaju i barataju osnovnim politi\u010dkim bontonom dozvoljenih pitanja \u2013 o homoseksualnim zajednicama, o poba\u010daju, o seksualnom ili vjerskom odgoju u \u0161kolama, o sekularnosti dr\u017eave \u2013 koje u okvirima tog bontona onda poprimaju isklju\u010div karakter i postaju politi\u010dka pitanja par excellence, \u0161to podrazumijeva da ostala pitanja \u2013 poput organizacije ekonomije \u2013 postaju neupitne teme, partijska (i socijalna) dogma. Dakako, to ne zna\u010di da spomenuta \u201cdozvoljena\u201d pitanja nisu uop\u0107e bitna, ve\u0107 jedino to da razlika me\u0111u strankama po\u010diva isklju\u010divo na pitanjima koja se ne doti\u010du fundamentalne strukture dru\u0161tva, a njihov je zajedni\u010dki nazivnik upravo stav da ta struktura ne mo\u017ee biti druga\u010dija nego kapitalisti\u010dka.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i toj dinamici, antistrana\u010dki sentiment vrlo je rasprostranjen u modernim kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima, \u0161to pokazuju male izlaznosti u europskim zemljama. Spoznaja da zapravo nijedna od ponu\u0111enih stranaka ne predstavlja ni\u0161ta bitno druga\u010dije od bilo koje druge dovoljan je razlog da se na izbore vrijeme ne tro\u0161i. U dijelu populacije taj se antistrana\u010dki sentiment potiskuje zastra\u0161ivanjem, odnosno, ideolo\u0161kim etiketiranjem \u201conih drugih\u201d, bilo kao nekulturnih, anti-europskih primitivaca, s jedne strane, bilo kao \u201ckomunjara\u201d, s druge (pa dobar dio izbornih glasova zapravo predstavlja \u201cglasove protiv\u201d suprotne stranke, a ne toliko \u201cglasove za\u201d stranku u pitanju). Ovaj se posljednji epitet naro\u010dito mo\u017ee \u010duti kada je u pitanju SDP, koji, dakako, nema nikakve veze niti sa socijaldemokracijom, a kamoli i sa kakvim \u201ckomunizmom\u201d. Naravno, \u010dinjenica da \u0107e SDP u nekim stvarima mo\u017eda \u010dak provoditi i ekonomski konzervativnije \u2013 i nedvojbeno prokapitalisti\u010dke \u2013 mjere, ne\u0107e uvjeriti prosje\u010dnog glasa\u010da HDZ-a (ili neke desnije opcije) da \u201ccrveni\u201d u su\u0161tini, kada je ekonomija u pitanju (a upravo to je, valjda, klju\u010dno razlikovno pitanje komunizma i kapitalizma), nisu ni\u0161ta druga\u010diji od njihove omiljene stranke. Ideolo\u0161ke posljedice 90-ih do te su mjere korjenite da konzervativne stranke do danas mogu uspje\u0161no igrati na \u201cantikomunisti\u010dku\u201d kartu kako bi mobilizirale i one koji ina\u010de mo\u017eda i ne bi glasali (\u0161to mo\u017eemo vidjeti u Karamarkovoj retorici i najave \u201cpovratka Tu\u0111manu\u201d).<\/p>\n

Inicijativa \u201cU ime obitelji\u201d referendumom o izbornom sustavu upravo nastoji ugoditi tom popularnom antistrana\u010dkom sentimentu koji uo\u010dava da razlike me\u0111u glavnim strankama ne postoje, ali s tom implikacijom da, ako nema smisla birati stranke, ima smisle birati individue, jer upravo u individuama koje su \u201cvirtuozne\u201d, \u201cinovativne\u201d i \u201cpoduzetne\u201d, a po mogu\u0107nosti se jo\u0161 i ne boje poduzeti \u201cnepopularne\u201d ali \u201cnu\u017ene\u201d mjere (i ostali tropi herojske osobine kapitalisti\u010dke individue koji u to spadaju) le\u017ei spas hrvatskog politi\u010dkog sustava \u2013 a onda valjda i hrvatskog dru\u0161tva. Naprotiv, jedino progresivno i uistinu demokratsko usmjerenje antistrana\u010dkog sentimenta treba tra\u017eiti u modelima lokalne samoorganizacije, bilo na razini zajednice, bilo \u2013 \u0161to je od jo\u0161 ve\u0107e va\u017enosti \u2013 na razini radnog mjesta. Inicijativa, kao ni bilo koja druga stranka, nije \u017eeljna promi\u0161ljati, a jo\u0161 manje zagovarati, takav oblik (samo)upravljanja, ve\u0107 nam nudi samo jedan drugi model upravljanja odozgo, u kojem bi se odjednom trebale pojaviti \u201ckompetentne\u201d individue koje \u0107e u\u010diniti ne\u0161to zaista druga\u010dije \u2013 ovaj put \u2013 a u koje \u0107emo onda mo\u0107i upirati prstom ako stvari nastave i\u0107i u istom smjeru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u010dka grupacija iza gra\u0111anske inicijative \u201cU ime obitelji\u201d, na \u010dijem \u010delu je \u017deljka Marki\u0107 odavno…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2672,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[168],"class_list":["post-2707","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2707","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2707"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2707\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36827,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2707\/revisions\/36827"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2672"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2707"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2707"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2707"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2707"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}