{"id":26884,"date":"2019-02-28T11:57:42","date_gmt":"2019-02-28T10:57:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26884"},"modified":"2019-02-28T12:28:47","modified_gmt":"2019-02-28T11:28:47","slug":"sophia-europska-smrtonosna-akcija-spasavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26884","title":{"rendered":"Sophia: europska smrtonosna &#8220;akcija spa\u0161avanja&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanja europskog javnog mnijenja redovito pokazuju kako stanovnici EU jednim od najve\u0107ih problema smatraju migracije. To se naposljetku odra\u017eava i u rastu popularnosti politika i stranaka koje se zala\u017eu za otvoreniju diskriminaciju ljudi stranog porijekla u mnogim zemljama, kako istoka tako i zapada kontinenta. Istodobno, ministri unutra\u0161njih poslova \u010destoo se hvale efikasnim smanjivanjem broja neregistriranih prelazaka granice. Iako to nije ni na koji na\u010din doprinijelo smanjenju ksenofobije unutar EU, dolasci neregistriranih migranata doista su se dramati\u010dno smanjili zadnjih godina.<\/p>\n<p>Jedan od klju\u010dnih instrumenata tog smanjenja je operacija Sophia. Rije\u010d je u osnovi o vojnoj operaciji u kojoj sudjeluju gotovo sve zemlje \u010dlanice, a koja se sastoji od patrola brodova, aviona, dronova i podmornica u Mediteranskom moru u poku\u0161aju ote\u017eavanja prelazaka. No unato\u010d vojnom karakteru, Sophia je pa\u017eljivo brendirana kao spasila\u010dka akcija. Nazvana je po djetetu koje je spa\u0161eno na moru, a predstavnici ne propu\u0161taju navesti kako je dosad kroz operaciju spa\u0161eno nekoliko desetaka tisu\u0107a \u017eivota. Me\u0111utim, povjerljivi dokumenti koje je nedavno objavio portal <a href=\"https:\/\/www.politico.eu\/article\/europe-deadly-migration-strategy-leaked-documents\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Politico<\/a> daju sasvim drugu sliku cijele akcije.<\/p>\n<p><strong>Zamjena ne\u010dim gorim?<\/strong><\/p>\n<p>Naime, iz dokumenata je vidljivo kako su predstavnici EU potpuno svjesni toga da je operacija Sophia dodatno ugrozila \u017eivote izbjeglica koje prelaze Mediteran. S obzirom na to da ne smije djelovati u libijskim obalnim vodama, ona se u velikoj mjeri oslanja na suradnju s lokalnom obalnom stra\u017eom za koju europski du\u017enosnici u internim dokumentima priznaju da je nerazaznatljiva od bandi krijum\u010dara. Neke od njih humanitarne organizacije otvoreno nazivaju i trgovcima robljem. Uni\u0161tavanje brodova koji se koriste za prelazak Mediterana je pak samo doprinijelo tome da se umjesto drvenih koriste puno opasniji gumeni \u010damci.<\/p>\n<p>Predstavnici EU logi\u010dno ne iznose procjene broja smrti koje je operacija Sophia mogla izazvati, ali su potpuno svjesni da je drasti\u010dno pove\u0107ala opasnosti za izbjeglice. Du\u017enosnici operacije su nadalje povremeno tra\u017eili i da se sasvim obustave spa\u0161avanja kako bi se sva koncentracija usmjerila na represiju. U tome se sla\u017eu s mnogim europskim politi\u010darima. Otkad je vlast u Italiji preuzeo Matteo Salvini ta zemlja protuzakonito odbija spa\u0161avati \u017eivote na moru, ako se radi o ljudima iz Afrike ili s Bliskog istoka. Operaciju Sophia u o\u017eujku \u010deka glasanje o produljenju mandata, a \u010dini se lako mogu\u0107im da \u0107e biti zamijenjena ne\u010dim jo\u0161 gorim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanja europskog javnog mnijenja redovito pokazuju kako stanovnici EU jednim od najve\u0107ih problema smatraju migracije. To se naposljetku odra\u017eava i u rastu popularnosti politika i stranaka koje se zala\u017eu za otvoreniju diskriminaciju ljudi stranog porijekla u mnogim zemljama&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26885,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-26884","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26884"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26884\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26889,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26884\/revisions\/26889"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26884"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26884"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26884"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26884"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}