{"id":26877,"date":"2019-02-28T09:29:33","date_gmt":"2019-02-28T08:29:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26877"},"modified":"2021-02-25T10:50:40","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:40","slug":"sto-je-to-energetsko-siromastvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26877","title":{"rendered":"\u0160to je to energetsko siroma\u0161tvo?"},"content":{"rendered":"

Vi\u0161e od \u0161estine \u010dovje\u010danstva nema pristup energiji, a koliko je energetsko siroma\u0161tvo ozbiljan problem govori \u010dinjenica da u Europi \u010dak 54 milijuna stanovnika ne mo\u017ee primjereno zagrijati svoje ku\u0107anstvo, dok je skoro 30% Europljana energetski siroma\u0161no.<\/strong><\/p>\n

Prije nekoliko dana, to\u010dnije 20. velja\u010de iza\u0161ao je izvje\u0161taj o energetskom siroma\u0161tvu Europske koalicije za pravo na energiju<\/a> (Right To Energy) koje je prvo takvo istra\u017eivanje na razini EU, a omogu\u0107uje usporedbu i rangiranje dr\u017eava \u010dlanica u pogledu energetskog siroma\u0161tva. Zabrinjava \u010dinjenica da od 28 zemalja \u010dlanica, \u010dak njih 17 ima visoku razinu siroma\u0161tva, \u0161to je usko vezano uz razinu BDP-a po stanovniku. Ekonomski siroma\u0161nije zemlje vi\u0161e su zahva\u0107ene ovim oblikom siroma\u0161tva, a ponajvi\u0161e prevladava na jugu i istoku Europe. Hrvatska je me\u0111u 17 zemalja \u010dlanica Europske unije koje imaju najvi\u0161u razinu energetskog siroma\u0161tva, a najgore stanje je u Bugarskoj.<\/p>\n

Energetsko siroma\u0161tvo ozna\u010dava nemogu\u0107nost podmirenja tro\u0161kova za energiju nu\u017enu za \u017eivot u prihvatljivim uvjetima, drugim rije\u010dima energetski siroma\u0161ni ljudi su oni koji \u017eive u neadekvatnim uvjetima ili u energetski neu\u010dinkovitim stambenim prostorima te pla\u0107aju visoku cijenu energije, uz nisku razinu dohotka. U Hrvatskoj, primjerice, nije utvr\u0111eno tko je energetski siroma\u0161an, niti tko je u opasnosti da to postane. Nije definirana metoda za utvr\u0111ivanje i pra\u0107enje energetskog siroma\u0161tva te ne postoji regulatorni okvir za njegovo suzbijanje. Nedostaje sistemskog i sustavnog pra\u0107enja ovog oblika siroma\u0161tva, osim \u0161to pojedine nevladine udruge kao \u0161to je DOOR kroz projekte sakupljaju podatke o stanju na terenu.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i sve rasprostranjenijoj liberalizaciji energetskog tr\u017ei\u0161ta ra\u010duni u ku\u0107anstvu rastu te uz sve ve\u0107e temperaturne oscilacije uzorkovane klimatskim promjenama sve vi\u0161e energije tro\u0161imo. Problemi oko pla\u0107anja ra\u010duna ne prestaju zimi, sve je te\u017ee pla\u0107ati cijene energenata u ljeto jer su potrebe za rashladnim ure\u0111ajima tako\u0111er u porastu. Osim visokih ra\u010duna i sve ve\u0107ih potreba za energijom, veliki problem su i spomenuti neu\u010dinkoviti stambeni prostori, sustavi grijanja s niskom efikasno\u0161\u0107u, lo\u0161e izolacije, krovovi koji propu\u0161taju vlagu itd. Ono \u0161to je \u010desto zanemareno u pri\u010dama o energetskom siroma\u0161tvu \u010dinjenica je da ono utje\u010de na zdravlje ljudi i time je jedna od najpodcjenjenijih socijalnih potreba danas.<\/p>\n

Indikator siroma\u0161tva\u00a0<\/strong><\/p>\n

Sve \u010de\u0161\u0107i ekstremni vremenski uvjeti koje donose klimatske promjene pove\u0107avaju hitnost djelovanja. Kako je izlo\u017eeno u izvje\u0161taju Europske koalicije za pravo na energiju i OpenExp-a (globalna mre\u017ee neovisnih stru\u010dnjaka koja je usmjerena na provedbu ciljeva odr\u017eivog razvoja) indikator energetskog siroma\u0161tva pru\u017ea klju\u010dne uvide i pokazuje raspodjelu siroma\u0161tva u EU, EDEPI (Europski indeks energetskog siroma\u0161tva u doma\u0107instvu) omogu\u0107uje, po prvi put, rangiranje i usporedbe doma\u0107e energetsko siroma\u0161tvo u zemljama, ali ne upu\u0107uje na broj ili udio ljudi njime pogo\u0111ene. Umjesto toga pokazuje koji su faktori vi\u0161e ili manje prevladavaju\u0107i, ukazuje na to gdje postoje djelotvorne politike za otklanjanje energije siroma\u0161tva ili gdje je potrebno vi\u0161e djelovanja, specifi\u010dno za svaki \u010dimbenik.<\/p>\n

\u010cetiri faktora koje su uzeli u obzir su: tro\u0161kovi energije kao udio u ukupnom iznosu u ku\u0107anstvu, nemogu\u0107nost odr\u017eavanja topline doma zimi, nemogu\u0107nost zadr\u017eavanja hladnog doma ljeti te \u017eivot u stanu s krovom koji propu\u0161ta (neadekvatni stambeni prostori). Naime, prema izvje\u0161taju: stope energetskog siroma\u0161tva ni\u017ee su u hladnim sjeverozapadnim regijama u kojima je BDP po stanovniku iznad prosjeka EU, a vi\u0161e su u ju\u017enim, jugoisto\u010dnim i balti\u010dkim regijama gdje BDP po glavi stanovnika \u010desto pada ispod prosjeka EU. Tako\u0111er, podaci pokazuju, (kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto na po\u010detku) kako veliki broj ljudi u siroma\u0161nijim regijama ima sve vi\u0161e problema s rashla\u0111ivanjem prostora ljeti.<\/p>\n

Dok je na primjer 2006. godine 25% \u0161panjolskih doma\u0107instava, (oko 7 milijuna ljudi) prijavilo da nisu u stanju priu\u0161titi si hla\u0111enje ljeti, ve\u0107 2010. godine preuranjene smrti povezane s energetskim siroma\u0161tvom potisnule su broj \u017ertava automobilskih nesre\u0107a. Druge zemlje tako\u0111er pogo\u0111ene sli\u010dnom situacijom su Italija, Gr\u010dka, Cipar, Bugarska i Malta. Doma\u0107instva su u nekim zemljama te\u0161ko pogo\u0111ena klimatskim uvjetima u obje sezone. No, najlo\u0161ija situacija je ipak u Bugarskoj gdje velik broj ljudi do\u017eivljava energetsko siroma\u0161tvo i zimi (64%) i ljeti (71%), pri \u010demu ra\u010duni za energiju \u010dine (14%) ku\u0107nog prora\u010duna. Zanimljivo je da \u0160panjolska pokazuje vi\u0161u razinu zimskog energetskog siroma\u0161tva od Poljske. Unato\u010d bla\u017eoj klimi, ni\u017ea razina izolacije i vi\u0161e cijene energije dovode \u0161panjolske gra\u0111ane u poziciju ve\u0107eg rizika. U Finskoj, prevladava ljetno energetsko siroma\u0161tvo, odra\u017eavaju\u0107i sna\u017enu politiku izolacija zgrada kako bi se osiguralo da domovi mogu izdr\u017eati zimsku hladno\u0107u. To ukazuje na novonastali problem da je s porastom ljetnih temperatura, ljudima potrebno vi\u0161e energije za hla\u0111enje.<\/p>\n

Preuranjene smrti<\/b><\/p>\n

Generalni zaklju\u010dci izvje\u0161taja ukazuju na to da ve\u0107ina zemalja u EU ima visoku razinu energetskog siroma\u0161tva te da udio izdataka koji se tro\u0161e na energiju u ku\u0107anstvima u Europi raste, pri \u010demu su pove\u0107anja izra\u017eenija u obiteljima s niskim prihodima \u2013 gdje su rashodi pove\u0107ani za 33% u periodu izme\u0111u 2000. i 2014. godine. Postoji jasna podjela izme\u0111u sjeverne\/zapadne i ju\u017ene\/isto\u010dne Europe, a socio-ekonomski \u010dimbenici igraju ve\u0107u ulogu u razinama visokog energetskog siroma\u0161tva od klime. Zemlje s jakim gra\u0111evinskim propisima i vi\u0161im BDP-om po stanovniku pokazuju ni\u017ee razine energetskog siroma\u0161tva, a najgore nastupaju\u0107e zemlje suo\u010davaju se i sa zimskim i ljetnim energetskim siroma\u0161tvom.<\/p>\n

Uz o\u010dekivane u\u010dinke globalnih klimatskih promjena, o\u010dekuje se da \u0107e EU do\u017eivjeti \u010de\u0161\u0107e incidente ekstremnih temperatura i vremenskih prilika, a mnogi od tih doga\u0111aja vjerojatno \u0107e opet pove\u0107ati potro\u0161nju energije u ku\u0107anstvima. Takav udar predstavlja i ve\u0107i rizik da si ljudi ne\u0107e mo\u0107i priu\u0161titi energiju za grijanje ili hla\u0111enje u najte\u017eim razdobljima. Osim toga, visoka potra\u017enja za energijom tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta pove\u0107ava rizik od nestajanja struje, ostavljaju\u0107i ku\u0107anstva izlo\u017eenima.<\/p>\n

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je neadekvatno stanovanje u Europi povezano sa 100.000 preuranjenih smrti godi\u0161nje. Kroni\u010dna izlo\u017eenost hladno\u0107i, vlaga i plijesan mogu ugroziti psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje stanovnika. Tradicionalno, vi\u0161e ljudi umire zimi nego ljeti u Europi. S njom je povezano neadekvatno stanovanje, 40% tih prekomjernih zimskih smrti starijih osoba doga\u0111a se u zemljama s neadekvatnim stambenim prostorima. Tako\u0111er, i smrtnost u ljetnim mjesecima sve je ve\u0107a zabrinutost: predvi\u0111a se porast broja ljudi u EU-u dramati\u010dno pogo\u0111enih ljetnim energetskim siroma\u0161tvom. Iako se velika pozornost posve\u0107uje smrti u zimi u hladnim nordijskim zemljama, podaci otkrivaju da je najvi\u0161a stopa velike zimske smrtnosti u najtoplijim krajevima gdje ljudi \u017eive u neadekvatnim zgradama i gdje nemaju pristup grijanju \u0161to bi im pru\u017eilo dovoljno topline.<\/p>\n

\u0160to se geografije i socio-ekonomskog statusa ti\u010de, ju\u017ena Europa je posebice u riziku ljeti jer ljudi \u017eive u domovima koji zadr\u017eavaju topline. Iznena\u0111uju\u0107e je da Balti\u010dke zemlje i Finska tako\u0111er spadaju u kategorije visokog rizika. U Bugarskoj, vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva prijavljuje da ne mo\u017ee ohladiti stanove ljeti. To nije ni\u0161ta drugo nego kriza javnog zdravstva, a ljetno energetsko siroma\u0161tvo dobiva malo pozornosti te je vrlo malo podataka o njegovim posljedicama.<\/p>\n

Kako je u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u Pu\u010dke pravobraniteljice<\/a> za 2015. godinu, 9,7% osoba \u017eivjelo je u ku\u0107anstvima bez adekvatnog grijanja, 29,1% osoba nisu mogli redovno podmirivati re\u017eije, 66,3% je \u017eivjelo u ku\u0107anstvima kojima su ukupni tro\u0161kovi stanovanja znatno financijsko optere\u0107enje, dok za samo 2,4% ukupni tro\u0161kovi stanovanja ne predstavljaju nikakvo optere\u0107enje za ku\u0107ni prora\u010dun. Kakvo je stanje na terenu pokazuje i studija DOOR-a (jedina sli\u010dna u Hrvatskoj) provedena kroz projekt REACH u 450 ku\u0107anstava u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji i Zagrebu. Ispitanici imaju zna\u010dajnih problema s podmirivanjem ra\u010duna za najosnovnije energetske usluge, to su grijanje, hla\u0111enje, kuhanje, rasvjeta i pranje. Ciljana skupina su bila ku\u0107anstva s niskim primanjima, a u ve\u0107ini slu\u010dajeva to su umirovljenici, nezaposleni ili oni koji ovise o socijalnoj pomo\u0107i, a njihova lo\u0161a ekonomska situacija je naj\u010de\u0161\u0107e popra\u0107ena lo\u0161om energetskom efikasno\u0161\u0107u domova. Projekt REACH imao je dva glavna cilja, a to su potaknuti energetski siroma\u0161na ku\u0107anstva da \u0161tede energiju i promijene svoje navike te uspostaviti energetsko siroma\u0161tvo kao problem koji zahtijeva posebno skrojenu politiku na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini. Iako su ovakvi posjeti projekti hvalevrijedni i jako bitni za zajednicu potrebno je puno vi\u0161e sluha sistemskih instanci za ove ve\u0107 pomalo goru\u0107e probleme.<\/p>\n

U sklopu Tre\u0107eg energetskog paketa, pred zemlje \u010dlanice postavljen je zahtjev za rje\u0161avanjem problema energetskog siroma\u0161tva. Europska unija sugerira kori\u0161tenje integriranog pristupa, odnosno kori\u0161tenje mjera socijalne politike i pobolj\u0161anja energetske u\u010dinkovitosti u ku\u0107anstvima. Republika Hrvatska je odgovorila na zahtjeve Europske unije donijev\u0161i Uredbu o kriterijima za stjecanje statusa ugro\u017eenih kupaca energije iz umre\u017eenih sustava<\/a>. Ovom Uredbom pozicionirala je problem energetskog siroma\u0161tva u domenu socijalne politike i time ga izjedna\u010dila s ekonomskim siroma\u0161tvom.<\/p>\n

No, takav pristup nije dostatan za rje\u0161avanje problema jer ne targetira veliki broj energetski siroma\u0161nog stanovni\u0161tva te ujedno problem siroma\u0161tva rje\u0161ava kurativno – subvencioniranjem neefikasnog tro\u0161enja energije putem neadekvatnih sustava grijanja u energetski neu\u010dinkovitim prostorima, a ne preventivno rade\u0107i na investicijama u zamjenu sustava grijanja u\u010dinkovitijima, u instaliranje vlastitih (prvenstveno solarnih) sustava za proizvodnju energije te podizanjem standarda gra\u0111enja i energetskom obnovom stambenih objekata. Ukratko, nedostaje klju\u010dna poveznica izme\u0111u socijalne i energetske politike. Stoga, Republika Hrvatska mora prionuti k sveobuhvatnijem rje\u0161avanju problema, naro\u010dito u pogledu mjera s dugotrajnim u\u010dinkom.<\/p>\n

Gra\u0111ani u sredi\u0161tu?<\/strong><\/p>\n

Slovenija, Bugarska I Makedonija u Eu imaju sli\u010dan problem kao i Hrvatska, izuzetno lo\u0161 stambeni fond ku\u0107anstava, u Hrvatskoj\u00a0 npr. preko 90% ku\u0107anstava nema nikakvu izolaciju. (Jednostruka stakla, nema fasade, ku\u0107anstva koja koriste stari fond ku\u0107anskih ure\u0111aja \u2013 koji su stari preko 30 ili 40 godina I tro\u0161e jako puno elektri\u010dne energije). I zbog svih tih stambenih uvjeta, dakle, bez izolacije, bez pravog sustava grijanja dolazi do lo\u0161ih utjecaja na zdravlje.<\/p>\n

Energetsko siroma\u0161tvo je kompleksan problem koji se doti\u010de razli\u010ditih podru\u010dja, od socijale do energetike te od za\u0161tite okoli\u0161a do zdravlja itd. Postizanje pristupa\u010dnih energetskih usluga za sve zahtijeva stavljanje na za\u010delje ku\u0107anstava s niskim prihodima kada govorimo o izradi energetske politike. Energija se priznaje kao bitna usluga u europskom stupu socijalnih prava. U stvari, pristup energiji izjedna\u010dava se pristupu ostalim javnim uslugama – uklju\u010duju\u0107i pristup vodi, sanitarijama, financijskim uslugama, digitalnim komunikacijama i javnom prijevozu.<\/p>\n

Bitno je da i taj proces dovedemo na politi\u010dki nivo s obzirom na to da energetsko siroma\u0161tvo utje\u010de na \u017eivote milijuna ljudi, te predstavlja politi\u010dko pitanje koje tra\u017ei i politi\u010dki odgovor. Treba utjecati na politike na europskom nivou kako bi se osigurale mjere koje \u0107e ubla\u017eiti energetsko siroma\u0161tvo i ugraditi ih u paket energetskih mjera do 2030. godine. Pove\u0107ana pozornost za ubla\u017eavanje problema europskih gra\u0111ana od energetskog siroma\u0161tva manifestira se na mnoge na\u010dine, uklju\u010duju\u0107i nedavno usvojenu regulativu upravljanja koja zahtijeva integrirano izvje\u0161tavanje o napretku koje su dr\u017eave \u010dlanice postigle u ubla\u017eavanju energetskog siroma\u0161tva. Paket \u010diste energije za sve Europljane postavlja dostupnost energije kao klju\u010dni cilj, te nedavna preispitivanja direktiva EU-a idu u smjeru uklju\u010denja zahtjeva za rje\u0161avanje doma\u0107eg energetskog siroma\u0161tva. EDEPI ispituje gdje je adekvatna daljnja primjena trenutne politike, a gdje je potreban novi pristup. Postavljanje gra\u0111ana, odnosno osoba, u sredi\u0161te energetske tranzicije Europe prioritet je kojeg tek treba ostvariti. Mogu\u0107e je to posti\u0107i ve\u0107 mjerama za pobolj\u0161anje energetske u\u010dinkovitosti kako bi se smanjili ra\u010duni za energiju i pobolj\u0161ala kvaliteta \u017eivota gra\u0111ana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nekoliko dana, to\u010dnije 20. velja\u010de iza\u0161ao je izvje\u0161taj o energetskom siroma\u0161tvu Europske koalicije za pravo na energiju (Right To Energy) koje je prvo takvo istra\u017eivanje na razini EU, a omogu\u0107uje usporedbu i rangiranje dr\u017eava \u010dlanica u pogledu energetskog siroma\u0161tva…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26878,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,243],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[412],"class_list":["post-26877","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-eu","theme-klima","theme-politika","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26877"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26877\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26880,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26877\/revisions\/26880"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26877"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26877"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26877"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26877"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}