{"id":26844,"date":"2019-02-26T07:00:48","date_gmt":"2019-02-26T06:00:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26844"},"modified":"2021-02-25T10:50:40","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:40","slug":"sportski-preporod-osijeka-ili-gradnja-kulise-za-nekretninski-biznis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26844","title":{"rendered":"Sportski preporod Osijeka ili gradnja kulise za nekretninski biznis?"},"content":{"rendered":"

Najve\u0107i slavonski grad je, zajedno s cijelom regijom, posljednjih godina postao jedan od simbola iseljavanja zbog visoke nezaposlenosti i siroma\u0161tva. No istodobno izgleda da do\u017eivljava procvat sportskih investicija. O \u010demu se radi?<\/strong><\/p>\n

Kada je Bilten prije \u010detiri godine pisao<\/a> o stanju u Osijeku, pitanje koje se postavljalo bilo je mo\u017ee li se u tom gradu artikulirati politi\u010dka alternativa koja se ne\u0107e suprotstavljati samo naslje\u0111u ratnih zlo\u010dina iz doba Branimira Glava\u0161a, nego i neoliberalnim politikama njegovih nasljednika. U me\u0111uvremenu je politi\u010dki blok predvo\u0111en postglava\u0161evskim gradona\u010delnikom Ivanom Vrki\u0107em osvojio jo\u0161 jedan mandat u Kuha\u010devoj 9 (sjedi\u0161tu gradske uprave), dok je nekada\u0161nji osje\u010dki “gospodar \u017eivota i smrti” potonuo u politi\u010dku irelevantnost. Period najve\u0107e politi\u010dke stabilnosti u ovom stolje\u0107u omogu\u0107io je da se glavna politi\u010dka zbivanja u gradu na Dravi odvijaju negdje dalje od gradske vije\u0107nice, na neo\u010dekivanom terenu \u2013 u sportu. Kao jedini privredni subjekt u koji je ulo\u017een zna\u010dajniji kapital, zama\u0161njak razvoja opustjelog grada postao je privatizirani Nogometni klub Osijek, koji gradi novi stadion, i kojem se pridru\u017euje otac tenisa\u010dice Donne Veki\u0107, koji \u0107e preko puta novog stadiona graditi teniski centar.<\/p>\n

Kada su po\u010detkom 2016. godine NK Osijek kupili<\/a> lokalni poduzetnik Ivan Me\u0161trovi\u0107 i njegov partner L\u0151rinc M\u00e9sz\u00e1ros \u2013 poslovni suradnik<\/a> ma\u0111arskog premijera Viktora Orb\u00e1na \u2013 klub se nalazio na rubu propasti, i sportske i financijske. Me\u0111utim, razvojna oklada ulaga\u010da isplatila se te su konsolidirali financijsko poslovanje i napravili iskorak u sportskom segmentu. Sljede\u0107i korak, da bi ulaganje postalo dugoro\u010dno odr\u017eivo, bila bi izgradnja klupske infrastrukture, s ciljem etabliranja modela razvoja<\/a> temeljenog na proizvodnji igra\u010da kroz omladinsku \u0161kolu. U tu svrhu ishodovane su dozvole za izgradnju trening kampa u neizgra\u0111enoj sportsko-rekreacijskoj zoni na Pampasu \u2013 \u0161umovitom predjelu na sjeverozapadnom obodu centra grada, na granici gradskih \u010detvrti Gornji grad i Retfala \u2013 gdje se od ranije nalaze streljana, kuglana i hipodrom.<\/p>\n

Stadionsko me\u0161etarenje<\/strong><\/p>\n

Prema inicijalnim planovima, infrastruktura \u0160kole nogometa NK Osijek trebala je uklju\u010divati mali stadion kapaciteta 3.500 sjede\u0107ih mjesta, namijenjen odigravanju prvoliga\u0161kih utakmica kluba za vrijeme izgradnje novog stadiona na mjestu postoje\u0107eg stadiona u Gradskom vrtu. Ipak, uslijed nepoznatih okolnosti, klub odustaje od izgradnje novog stadiona u Gradskom vrtu. Umjesto toga projektira stadionski kompleks za 12.000 ljudi na Pampasu, \u0161to Grad neobja\u0161njivo odobrava u ljeto 2018. godine.<\/p>\n

Intuitivno je selidba novog stadiona iz Gradskog vrta na Pampas prizivala u svijest “rije\u010dki scenarij”. Podsjetimo se, nakon kupovine HNK Rijeka, talijanski vlasnik Gabriele Volpi izmjestio je nogomet sa kultnog stadiona na Kantridi u nabrzinu sklepani trening stadion na Rujevici, planiraju\u0107i atraktivnu lokaciju na Kantridi eksploatirati za komercijalni gra\u0111evinski kompleks u sklopu kojega je, navodno, trebao biti i novi nogometni stadion. Mogu\u0107nost takvog scenarija u Osijeku za Bilten<\/em> je demantirao osje\u010dki urbanist Ivan Cingel jer, kako navodi, zona Gradskog vrta ostaje urbanisti\u010dki planirana za sport i rekreaciju, identi\u010dno kao i na dijelu Pampasa koji nije zoniran kao za\u0161titno zelenilo. Stoga investitor, kako sada stvari stoje, na parceli postoje\u0107eg stadiona ne bi mogao graditi komercijalni stambeno-poslovni kompleks kao \u0161to se moglo naga\u0111ati.<\/p>\n

Selidba na Pampas dobiva konture logi\u010dnosti kada pogledamo prezentaciju projekta na web stranici NK Osijek i informiramo se o urbanom razvoju gradske zone oko Pampasa. Tamo se kona\u010dno priprema i dugoo\u010dekivana izgradnja zgrade Prve gimnazije. Ve\u0107 to je dovoljno da mo\u017eemo govoriti o o\u017eivljavanju te gradske zone, \u0161to je prepoznao i investitor u stadion apostrofiraju\u0107i<\/a> Pampas kao novu gradsku \u010detvrt. Orijentiran na, kako navode<\/a>, sport, obitelji i business<\/em>, stadionski kompleks bit \u0107e “game changer” tako \u0161to \u0107e postati “sportski grad unutar grada”, “mjesto okupljanja svih generacija” i “novi izvor pozitivnih gradskih vibracija”. Tome \u0107e doprinijeti i upravo odobreni<\/a> projekt izgradnje teniskog centra Igora Veki\u0107a \u2013 \u010dlana uprave NK Osijek i oca perspektivne tenisa\u010dice Donne Veki\u0107 \u2013 na parceli preko puta stadionske. \u010cinjenica da \u0107e se projekt stadiona dijelom, a projekt teniskog centra u potpunosti, izvoditi<\/a> u zoni za\u0161titnog zelenila, u kojoj urbanisti\u010dkim planovima nije predvi\u0111ena gradnja ikakvih zgrada, nekmoli velebnih sportskih gra\u0111evina, pritom ne zanima nikoga.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Sport kao ideologija<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to smo spomenuli, dolazak Me\u0161trovi\u0107a i M\u00e9sz\u00e1rosa u vlasni\u010dku strukturu NK Osijek dogodilo se u trenutku kada su i klub i grad bili na dnu. Klub je tavorio pri dnu prvoliga\u0161ke ljestvice, na rubu zone ispadanja iz lige, dok se grad neuspje\u0161no suo\u010davao sa odljevom stanovni\u0161tva u ekonomsku emigraciju u Irsku i Njema\u010dku. Iseljavanje se, pak, dogodilo uslijed potpune besperspektivnosti nakon \u0161to je ekonomska kriza 2008.\/09. dokraj\u010dila i ve\u0107inu privrede koja je nekako uspjela pre\u017eivjeti<\/a> pretvorbu i privatizaciju 1990-ih. Nepovoljnoj ekonomskoj situaciji paralelna je bila i nepovoljna politi\u010dka situacija, odnosno percepcija Osijeka kao “grada slu\u010daja” u periodu dok se Branimiru Glava\u0161u sudilo za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n

U takvom okru\u017eenju, ulaganje u klub je od sezone 2017.\/2018. vratilo evropska takmi\u010denja u Gradski vrt i s njima publiku na stadion. Svjedo\u010dio je tome i potpisani autor prisustvuju\u0107i prvoj utakmici prvog pretkola UEFA Europa Lige protiv poluamaterske Santa Colome iz Andore, koju je gledalo oko \u010detiri i pol hiljade gledalaca. U kasnijim utakmicama, pogotovo onima protiv nizozemskog PSV-a i Austrije iz Be\u010da, ta se brojka popela na 15.000, odnosno pun kapacitet stadiona. Poja\u010dani interes preto\u010den je u kampanju<\/a> Pokrenimo grad<\/em>, koja je poslu\u017eila kao priprema kampanje za izgradnju novog stadiona. Prosje\u010dna posje\u0107enost na kraju sezone 2017.\/18. iznosila je oko \u010detiri i pol hiljade gledalaca po utakmici, \u0161to je porast od 50 posto u odnosu na sezonu ranije.<\/p>\n

Garnirana nezanemarivom dozom donekle simpati\u010dne patetike, kampanja Pokrenimo grad<\/em> bila je bitka klupskog marketin\u0161kog odjela za “du\u0161e i srca” Osje\u010dana koji navijaju za neki od “velikih” klubova, va\u017ena za etabliranje NK Osijeka kao tre\u0107eg kluba u Hrvatskoj uz bok Dinamu i Hajduku. Tome pridonosi i nogometni savez pod vodstvom Osje\u010danina Davora \u0160ukera \u2013 unato\u010d tome \u0161to ga navija\u010di Osijeka smatraju izdajnikom \u2013 i pod utjecajem takozvanog osje\u010dkog suda\u010dkog lobija. Dio iste marketin\u0161ke strategije je i proizvo\u0111enje imaginarnog rivaliteta sa zagreba\u010dkim Dinamom, u sklopu kojega je Kohorta, navija\u010dka skupina NK Osijek, obrisala Nenada Bjelicu sa murala klupskih legendi nakon \u0161to je ovaj postao Dinamov trener. Ho\u0107e li ova marketin\u0161ka operacija uspjeti pre\u0107i granice autoreferentne<\/a> osje\u010dke sredine, ili \u0107e se ispuhati poput kandidature za Evropsku prijestolnicu kulture, tek ostaje za vidjeti.<\/p>\n

Umiranje u tu\u0111ini<\/strong><\/p>\n

U samom gradu marketing se isplatio pa je bezuvjetna podr\u0161ka klupskim nastojanjima pretvorena u politi\u010dki imperativ i nije do\u017eivjela nikakvo institucionalno preispitivanje. U skladu je to i s navija\u010dkom maksimom, kako je jedan Osijekov navija\u010d svojevremeno izjavio<\/a> za Novosti<\/em>, da “je primarni stav [navija\u010da] davati podr\u0161ku klubu”, a ne postavljati pitanja u vezi klupske politike. A klupska politika je zapravo politika vlasnika, o \u010demu ne bi trebalo biti spora kada znamo da je dio sredstava za izgradnju stadiona do\u0161ao iz fonda Vlade Ma\u0111arske kojim se gradi sportska infrastruktura u krajevima<\/a> susjednih zemalja u kojima \u017eive Ma\u0111ari. U skladu je to i sa sportskom politikom Orb\u00e1nova re\u017eima koji projekt unapre\u0111enja ma\u0111arskog nogometa gradi na osi Videoton \u2013 Pusk\u00e1s Akad\u00e9mija, kojoj se NK Osijek pridru\u017euje kroz partnerske odnose, i sa interesima gra\u0111evinskog biznisa Osijekovog vlasnika M\u00e9sz\u00e1rosza.<\/p>\n

Takvo pru\u017eanje bezuvjetne podr\u0161ke ovom projektu uz zatvaranje o\u010diju na njegove mogu\u0107e implikacije krajnje je neodgovorno prema viziji razvoja grada. Naime, za izgradnju stadiona ve\u0107 je iskr\u010deno nekoliko hektara \u0161ume u sredi\u0161tu grada, \u010dime je dodatno naru\u0161ena i ekolo\u0161ka i estetska slika neko\u0107 jednog od najzelenijih gradova u ovom dijelu Evrope. Nadalje, \u010dinjenica da je Grad odobrio selidbu stadiona iz Gradskog vrta je u suprotnosti i s vizijom razvoja grada u posljednjih sedamdesetak godina i s va\u017ee\u0107im urbanisti\u010dkim planovima. Gradski je vrt, zbog svoje lokacije u odnosu na pravce cestovnih komunikacija i linije javnog gradskog prijevoza, dostupan iz svih dijelova grada, za razliku od Pampasa. No u komparativnoj perspektivi, Pampas se je naslonjen na urbanisti\u010dki podrazvijeno naselje zvano Ma\u0111arska Retfala, kojim dominira niska gradnja.<\/p>\n

Zato je opravdano postaviti pitanje nije li mo\u017eda cilj razvoja sportsko-turisti\u010dko-poslovnog kompleksa koji \u0107e se sastojati od stadiona NK Osijek i teniskog centra obitelji Veki\u0107 tek prvi \u010din urbanisti\u010dke redefinicije susjedne gradske \u010detvrti. Naposljetku, kada je po\u010detkom velja\u010de ideologinja essekerizma<\/em><\/a> i gradska vije\u0107nica iz redova HDZ-a Ivana \u0160ojat egzaltirano apelirala<\/a> na svoje kolege u Vije\u0107u da Veki\u0107ima prodaju 2,5ha za\u0161ti\u0107ene zelene zone za izgradnju teniskog centra kako svjetski poznata tenisa\u010dica ne bi pratila bezmalo sve druge zaslu\u017ene Osje\u010dane i umrla u tu\u0111ini, nije vidjela dalje od svoje mitomanije. Kao \u0161to ni gradona\u010delnik Vrki\u0107 ne vidi dalje od interesa rijetkih investitora voljnih ulagati u grad iz kojega je masa “nezaslu\u017enih” gra\u0111ana oti\u0161la da doslovce “umre u tu\u0111ini”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada je Bilten prije \u010detiri godine pisao o stanju u Osijeku, pitanje koje se postavljalo bilo je mo\u017ee li se u tom gradu artikulirati politi\u010dka alternativa koja se ne\u0107e suprotstavljati samo naslje\u0111u ratnih zlo\u010dina iz doba Branimira Glava\u0161a, nego i neoliberalnim politikama njegovih nasljednika…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26845,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[125],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-26844","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-investicije","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26844","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26844"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26844\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26856,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26844\/revisions\/26856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26844"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26844"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26844"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26844"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}