U sklopu projekta “Medijska istra\u017eivanja: Stop READ (regionalnim ekolo\u0161kim aktima devastacije)”, kojeg financira Europska unija, a sufinancira Ministarstvo javne uprave Crne Gore, BIRN, CIN-CG i Vijesti.me objavili su istra\u017eiva\u010dki \u010dlanak o postupnom nestajanju Ada Bojane. Zbog erozije koja nagriza najljep\u0161e crnogorske pla\u017ee povr\u0161ina tla Crne Gore se svakodnevno primjetno smanjuje.<\/p>\n
Ljudska djelatnost nezanemariv je \u010dimbenik ove radikalne ekolo\u0161ke promjene. Intenzivna gradnja u Crnoj Gori, te ilegalno crpljenje pijeska s pla\u017ea, kao i hidroelektrane u Albaniji neki su od faktora koji utje\u010du na nestanak oko 200.000 kvadrata pje\u0161\u010danih pla\u017ea u Crnoj Gori. “Posebno su ugro\u017eena mjesta gdje su investitori u zale\u0111u zatvorili ili preusmjerili potoke koji su ‘prihranjivali’ pla\u017ee pijeskom i \u0161ljunkom, a koraci i mjere koji se poduzimaju kako bi se proces zaustavio, jo\u0161 su sporadi\u010dni i nedovoljni”, stoji u tekstu<\/a>.<\/p>\n Proces su\u017eavanja ve\u0107 se mo\u017ee vidjeti golim okom, jer je zahvatio i isto\u010dni dio Velike pla\u017ee koja vodi od Ade prema Ulcinju, smatra direktor lokalne turisti\u010dke organizacije Fatmir \u0110eka koji je za BIRN i CIN-CG kazao: “Za sve nas u Crnoj Gori, a posebno za Ulcinj, \u010diji su najve\u0107i resurs upravo pjeskovite pla\u017ee, ovo bi trebalo da bude alarm”.<\/p>\n Ada Bojana je, obja\u0161njava se u tekstu, rezultat djelovanja me\u0111unarodnog sustava rijeka i voda. Ona je dijelom ekosustava koji povezuje Skadarsko jezero i rijeku Bojanu koji su s albanske strane uvr\u0161teni na Ramsarsku listu, me\u0111unarodnu konvenciju iz 1971. godine o za\u0161titi mo\u010dvara. Po koli\u010dini vode koju unosi u more, Bojana je na tre\u0107em mjestu na europskom dijelu Mediterana.<\/p>\n Podrijetlo pla\u017ee<\/strong><\/p>\n Prema povijesnim podacima, navodi se u tekstu, Ada Bojana nastala je 1858. nakon \u0161to je na u\u0161\u0107u te rijeke potonuo brod “Merito” oko \u010dije se olupine po\u010deo talo\u017eiti pijesak zadr\u017eavaju\u0107i rije\u010dne nanose te je tako nastao otok koji se po\u010deo nazirati 1882. godine. Tokom zime 1858\/59. godine Drim je promijenio tok i jedan njegov krak po\u010deo se ulijevati u Bojanu. Drim ima dominantan utjecaj na hidrolo\u0161ke karakteristike Bojane. Formiraju ga Crni i Bijeli Drim \u010dija su izvori\u0161ta u Makedoniji i na Kosovu, a spajaju se u Albaniji. Jedinstveni hidrolo\u0161ki sliv povr\u0161ine oko 20.000 kvadratnih kilometara obuhva\u0107a i velika jezera na Balkanu (Skadarsko, Ohridsko i Prespansko) te teritorij pet dr\u017eava: Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonije i Gr\u010dke.<\/p>\n Nanos koji je stizao u zonu u\u0161\u0107a Bojane se, pod djelovanjem morskih struja, talo\u017eio du\u017e morske obale stvaraju\u0107i prekrasnu pla\u017eu. Sitni tamni pijesak punio je pli\u0107ake, kao \u0161to je Mala pla\u017ea, ispred ulcinjskog Starog grada. Dok je postojala ravnote\u017ea izme\u0111u nanosa koje je Bojana donosila i prirodne erozivne mo\u0107i talasa, obale i pla\u017ee su bile stabilne. Ona je poreme\u0107ena gradnjom tri brane i tri velike hidrocentrale na Drimu u Albaniji (Vau i Dejes, Fierza i Komani) 60-tih i 70-tih godina pro\u0161log vijeka. Po\u010detkom ove decenije izgra\u0111ene su jo\u0161 dvije (A\u0161ta 1 i A\u0161ta 2). U Nacrtu temeljne studije za osnivanje Regionalng plana delte Bojane, koji su 2008. godine izradili njema\u010dki eksperti, utvr\u0111uje se da je “od sredine osamdesetih godina 20. vijeka vodeni re\u017eim zna\u010dajno promijenio zbog hidroelektri\u010dnih rezervoara, obilnog uzimanja vode radi navodnjavanja na albanskoj strani i plavljenja Bojane i sedimentne naslage su se smanjile, a uz to i more polako erodira isto\u010dni dio obale”, stoji u tekstu objavljenom na Vijesti.me.<\/p>\n Antropogeni faktori<\/strong><\/p>\n “Satelitski snimci potvr\u0111uju da je za tridesetak godina pla\u017ea na Adi smanjena za oko 80 metara, dok na isto\u010dnom dijelu ostrva prakti\u010dno ne postoji”, ka\u017ee ulcinjski ekolog, izvr\u0161ni direktor nevladine organizacije “Zeleni korak” D\u017eelal Hod\u017ei\u0107. Ovakvom stanju doprinijelo je i to \u0161to su firme, koje su pobje\u0111ivale na tenderu Uprave za vode, umjesto na ra\u010dvanju, pijesak ogromnim bagerima vadile na u\u0161\u0107u gdje je jednostavnije. Prema rije\u010dima Hod\u017ei\u0107a, neselektivno je va\u0111en i iz korita Drima kod Skadra. Korito Bojane sada mo\u017ee da primi 2,5 puta manje vode nego prije tri desetlje\u0107a. Postalo je i deponija otpada, pa nije plovno cijelim tokom. Na desnom kraku, sa crnogorske strane, napravljeno je oko 600 ku\u0107ica za odmor.<\/p>\n Stvaranjem velikih akumulacija u potpunosti je izmijenjen prirodan re\u017eim rijeke Drim \u010dime je promijenjen i re\u017eim nanosa, a antropogeni faktori najbolje se vide u Albaniji, na starijem u\u0161\u0107u rijeke Drim, kod Lje\u0161a, gdje je linija obale u kopno u posljednjih 150 godina u\u0161la oko 400, a u zoni u\u0161\u0107a lijevog rukavca Bojane more je odnijelo \u010dak 500 metara obale. U Javnom preduze\u0107u za upravljanje morskim dobrom navodi se da bi “smanjivanje ili nestanak pojedinih pla\u017ea u Crnoj Gori kao posljedica intenzivnih erozivnih procesa mogao imati nesagledive negativne efekte na razvoj turizma”. No, osim toga, s obje strane granice, od poplava u delti rijeke Bojane strahuje otprilike 400.000 ljudi. \u0160to vlasti planiraju napraviti kako bi sanirale ovaj problem pro\u010ditajte u originalnom tekstu na Vijesti.me<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U sklopu projekta “Medijska istra\u017eivanja: Stop READ (regionalnim ekolo\u0161kim aktima devastacije)”, kojeg financira Europska unija, a sufinancira Ministarstvo javne uprave Crne Gore, BIRN, CIN-CG i Vijesti.me objavili su istra\u017eiva\u010dki \u010dlanak o postupnom nestajanju Ada Bojane. Zbog erozije koja nagriza najljep\u0161e crnogorske pla\u017ee povr\u0161ina tla Crne Gore se svakodnevno primjetno smanjuje. Ljudska djelatnost nezanemariv je \u010dimbenik […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26840,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334],"theme":[457],"country":[77],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-26841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","theme-klima","country-crna-gora","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26841"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26841\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26843,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26841\/revisions\/26843"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26840"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26841"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26841"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26841"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26841"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}