{"id":26742,"date":"2019-02-15T08:00:27","date_gmt":"2019-02-15T07:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26742"},"modified":"2021-02-25T10:50:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:42","slug":"dosta-je-rezova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26742","title":{"rendered":"Prosvjed je tek po\u010detak"},"content":{"rendered":"

Inicijativa Dosta je rezova svoje je aktivnosti zapo\u010dela pro\u0161log tjedna prosvjedom pred Ministarstvom kulture. Da su im izre\u010deni zahtjevi na mjestu najvjernije dokazuju reakcije ministrice kulture: morala je svaki put posegnuti za spinovima i pre\u0161u\u0107ivanjem informacija.<\/strong><\/p>\n

Svi koji se bave kulturom i umjetno\u0161\u0107u dobro znaju da je rije\u010d o polju u kojem se, ba\u0161 kao i u sektorima poput zdravstva i obrazovanja, prelamaju ekonomske i politi\u010dke krize i koje nikada, a osobito ne danas, nije nalikovalo na mitsku kulu bjelokosnu. Ako nekome i jest nalikovalo, taj se brzo uvjerio da je velika vjerojatnost da u toj kuli ne radi grijanje, nema pla\u0107enih prekovremenih, radi se na godi\u0161njem, bolovanju, doma i no\u0107u, nije izvjesno do kad \u0107e projekti pokrivati pla\u0107e, a honorari nekad stignu, nekad ne stignu.<\/p>\n

Jedina adresa na koju vijesti nikako da do\u0111u jest ona na kojoj se, u me\u0111uvremenu, donose klju\u010dne politi\u010dke odluke vezane uz sudbinu kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, adresa Ministarstva kulture u Runjaninovoj ulici u Zagrebu. To da se Ministarstvo kulture, dok se bavi krojenjem i provo\u0111enjem kulturne politike, ne zamara njenim u\u010dincima na one koji tu kulturu stvaraju i prate, postalo je iznova bjelodano zadnjih tjedana, od kada je Inicijativa “Dosta je rezova” javno istupila s porukom da je vrijeme da se zaustavi sustavno uru\u0161avanje javnog financiranja kulture.<\/p>\n

\u0160irok spektar zahtjeva<\/strong><\/p>\n

Inicijativa, koju trenutno u najoperativnijem smislu \u010dini nekoliko desetaka, a podr\u017eava vi\u0161e stotina kulturnih i medijskih radnika_ca i umjetnika_ca, ime i slogan preuzela je od online<\/em> kampanje kojom je kustoski kolektiv BLOK u januaru reagirao na najnovije rezultate Programa javnih potpora u kulturi. Usprkos prakti\u010dki punoljetnom sta\u017eu na nezavisnoj kulturnoj sceni, BLOK-u je, ba\u0161 kao i mnogim drugim organizacijama, Ministarstvo kulture drasti\u010dno srezalo potporu za ovogodi\u0161nje programe. No usprkos imenu Inicijative, njeni predstavnici_e su u svim svojim medijskim objavama i nastupima, kao i na samom prosvjedu odr\u017eanom 4.2.2019. ispred Ministarstva kulture, jasno dali do znanja da aktualni rezultati natje\u010daja nisu uzrok, nego tek povod njihove pobune.<\/p>\n

Ovogodi\u0161nje rezove redovnih programskih sredstava Inicijativa ne tuma\u010di niti kao izolirani, niti neo\u010dekivani eksces Ministarstva kulture, nego kao jednu od poluga \u0161iroke i dosljedne politike uvo\u0111enja tr\u017ei\u0161nih odnosa u kulturno polje te devastacije njegovog javnog financiranja. Posljedice te politike zahva\u0107aju sve razine proizvodnje i distribucije kulture i umjetnosti: od lo\u0161ih radnih uvjeta umjetnika_ca i kulturnih radnika_ca, preko uru\u0161ene ili nepostoje\u0107e kulturne infrastrukture (domova kulture, kina, kazali\u0161ta, studentskih centara, prostora za udruge) i nedostupnosti kulturnih programa u velikom broju gradova i sela u Hrvatskoj pa sve do desetkovanih \u010dasopisa za kulturu i neprofitnih online<\/em> medija.<\/p>\n

Upravo zbog dubine i brojnosti problema te svijesti da oni nisu nastali niti mogu biti rije\u0161eni promjenom jedne ili dvije cifre dodijeljene pojedinoj predstavi, izlo\u017ebi ili filmu, Inicijativa je u javnost istupila artikuliraju\u0107i pet \u0161iroko postavljenih zahtjeva: prestanak uru\u0161avanja javnog financiranja kulture i poticanja konkurentnosti u kulturnom polju, pove\u0107anje bud\u017eeta za kulturu na 3% i javan rad kulturnih vije\u0107a, radna i socijalna za\u0161tita umjetnika_ca i kulturnih radnika_ca, ulaganje u obnovu i izgradnju kulturne infrastrukture te stabilno javno financiranje neprofitnih medija. Ove je zahtjeve prepoznalo dvjestotinjak ljudi okupljenih na prosvjedu, vi\u0161e od tisu\u0107u osoba i organizacija koji su do sada potpisali online<\/em> peticiju te cijeli niz stru\u010dnih udru\u017eenja. No mo\u017eda vi\u0161e od samog broja, na legitimnost postavljenih zahtjeva mo\u017ee nam ukazati i struktura kulturnih i medijskih radnika_ca i umjetnika_ca uklju\u010denih u Inicijativu, koja nije obuhvatila samo najrazli\u010ditije generacije, nego i radne statuse: frilensere, studente_ice, nezaposlene, samozaposlene, tzv. SOR-ovce, zaposlene u institucijama i udrugama.<\/p>\n

Jedini javni poku\u0161aj diskreditiranja njihovih zahtjeva i poruka, ne ra\u010dunaju\u0107i pritom \u0161a\u010dicu usplahirenih libertarijanaca spremnih propeti se na stra\u017enje noge na svaki spomen javnog novca, do\u0161ao je od politi\u010dkog aktera zadu\u017eenog upravo za brigu za te iste ljude \u2013 dakako, Ministarstva kulture. Naime, na sve istupe i zahtjeve, obja\u0161njenja, i analize koje je Inicijativa vi\u0161e puta jasno artikulirala, odgovor Ministarstva sveo se na opetovano ponavljanje recitacije o tome kako se ukupni bud\u017eet pove\u0107ao i kako nije jasno o kakvim je rezovima tu uop\u0107e rije\u010d. I dok \u0161iroka javnost u tom odgovoru mo\u017eda nema razloga prepoznati manipulaciju, akterima kulturnog polja koji svakodnevno osmi\u0161ljavaju, provode i administriraju programe financirane iz tog, navodno pove\u0107anog bud\u017eeta, jasno je da je rije\u010d upravo o klasi\u010dnom medijskom spinu.<\/p>\n

Odgovori na spinove<\/strong><\/p>\n

Da bi se shvatilo \u0161to je zapravo sadr\u017eaj tog pove\u0107anog prora\u010duna, nije potrebno osobito duboko ulaziti u njegovu strukturu – dovoljno je zadr\u017eati se na onim njegovim segmentima koje upravo ministrica ponosno isti\u010de u prvi plan. Primjerice, iako je vi\u0161e puta spomenula sredstva Europskog socijalnog fonda kao jednu od glavnih atrakcija “pove\u0107anog” bud\u017eeta, ministrica se propustila osvrnuti na upozorenja Inicijative da su ta sredstva Ministarstvu kulture dodijeljena samo privremeno, na period od nekoliko godina te da ne mogu zamijeniti sredstva za redovne programe udruga i institucija u kulturi. Dapa\u010de, ciljevi natje\u010daja koji se raspisuju u okviru ovog fonda u principu su socijalnog i humanitarnog karaktera te za sredstva ne konkuriraju samo organizacije i institucije u kulturi, nego i one koje djeluju izvan polja kulture, kao i jedinice lokalne samouprave.<\/p>\n

Da bi osmislila i provela projekt koji tematski, bud\u017eetski i brojem partnera odgovara propozicijama pojedinog europskog natje\u010daja, ve\u0107ina institucija i udruga koje poku\u0161avaju konkurirati za sredstva mora smanjiti ili zanemariti dio svojih redovnih aktivnosti. Tek ako ima sre\u0107e i iskustva, pritom \u0107e uspjeti izvesti zahtjevnu diskurzivnu, administrativnu i financijsku “gimnastiku” kako bi u europski projekt uspjela upakirati i tako financijski zakrpati koju redovnu aktivnost. No, osim \u010dinjenice da natje\u010daji koji se financiraju kroz europske fondove ne mogu biti zamjena, nego samo dodatak redovnim programima, iznimno je va\u017eno napomenuti i to da su oni dostupni samo vrlo ograni\u010denom broju ve\u0107ih i iskusnijih organizacija. Osim toga \u0161to se pri postupku vrednovanja u obzir uzimaju kapaciteti prijavitelja i partnera te njihovo prethodno iskustvo u provo\u0111enju europskih projekata, i sama je priprema projektne aplikacije, koja uklju\u010duje pronalazak dovoljnog broja jednako relevantnih i iskusnih partnera, zahtjevan i obiman posao neizvediv manjim i neiskusnim organizacijama.<\/p>\n

Nastoje\u0107i dodatno argumentirati u prilog pove\u0107anju, ministrica se osim na sredstva Europskog socijalnog fonda u vi\u0161e navrata pozvala i na sredstva koja umjetni\u010dkim organizacijama i udrugama u polju kulture i umjetnosti dodjeljuje Zaklada Kultura nova, a koja se osiguravaju upravo u prora\u010dunu Ministarstva kulture. Pritom je ministrica propustila spomenuti ono na \u0161to je Inicijativa vi\u0161e puta upozorila \u2013 sredstva koja dodjeljuje Zaklada Kultura nova komplementarna su, a ne me\u0111usobno isklju\u010diva sa sredstvima koja se dodjeljuju za redovne aktivnosti u sklopu Programa javnih potreba u kulturi. Preduvjet za dobivanje sredstava Zaklade Kultura nova koja se odnose na takozvani hladni pogon, jest upravo redovno provo\u0111enje programa, koje je nemogu\u0107e bez stabilnih sredstava. Zbog toga se dodjeljivanjem ili pove\u0107anjem jednih sredstava nikako ne mo\u017ee opravdati smanjivanje drugih.<\/p>\n

Isto tako, pove\u0107anja dodijeljenih sredstava odre\u0111enim akterima ili djelatnostima u okviru Programa javnih potreba u kulturi ne mogu legitimirati smanjenja drugima. No Inicijativa je svojim analizama pokazala da je upravo to slu\u010daj te upozorila da je pretakanje iz \u0161upljeg u prazno jedna od taktika kojima se najbolje prikriva nedostatak razvojne politike javnog financiranja kulture, ali i najlak\u0161e razjedinjuje kulturnu scenu i u\u0161utkava “gubitnike”. U opisanom kontekstu, u kojem ukupni bud\u017eet za kulturu i dalje ostaje ispod bijednih 1% dr\u017eavnog prora\u010duna, pojedina\u010dna pove\u0107anja ili potezi kojima se pohvalila ministrica i koji izolirano gledano djeluju pozitivno, kao \u0161to je raspisivanje novih natje\u010daja ili rast potpora dodijeljenih organizacijama u nerazvijenim sredinama, po\u010dinju nalikovati na kosti ba\u010dene me\u0111u gladne kulturne ustanove, organizacije i umjetnike.<\/p>\n

Neimpresionirano ministarstvo<\/strong><\/p>\n

Prepoznav\u0161i jalovost taktike prebrojavanja cifri i uspore\u0111ivanja dobitnika i gubitnika, Inicijativa Dosta je rezova odbila je svoje zahtjeve svesti na pregovaranje oko ovogodi\u0161njih rezultata te je vi\u0161e puta istaknula da pove\u0107anje o kojem ministrica govori naprosto ne osje\u0107a i ne mo\u017ee osjetiti ve\u0107ina onih koji kulturu i umjetnost u Hrvatskoj proizvode. No kao \u0161to je odlu\u010dila pre\u010duti sve istupe Inicijative vezane uz pitanje pove\u0107anja i proglasiti ih nejasnima, jednako je tako ministrica izignorirala i vjerojatno najplasti\u010dniju poruku kulturnih i medijskih radnika_ca i umjetnika_ca \u2013 onu da rade u lo\u0161im uvjetima i bez adekvatne socijalne za\u0161tite i da \u017eele, kao ve\u0107ina radnika i radnica u Hrvatskoj, mo\u0107i normalno \u017eivjeti od svog rada. Ne samo da nije povjerovala kulturnim i medijskim radnicima_ama i umjetnicima_ama, nego o\u010digledno nije povjerovala ni postoje\u0107im istra\u017eivanjima koja nam, iako opsegom skromna, govore da se u Hrvatskoj kulturu i umjetnost proizvodi u doista prekarnim uvjetima.<\/p>\n

Primjerice, upravo je spomenuta Zaklada Kultura nova, ina\u010de osnovana od strane samog Ministarstva kulture, prije nekoliko godina provela istra\u017eivanje radnih uvjeta u organizacijama civilnog dru\u0161tva koje djeluju u polju suvremene umjetnosti i kulture. Iz rezultata, izme\u0111u ostalog, mo\u017ee se saznati da se samo 15,6% ispitanika_ca financira od jednog posla, \u0161to zna\u010di da ih vi\u0161e od 80% radi vi\u0161e poslova istovremeno. Iako ih je 44% izjavilo da \u010desto radi prekovremeno, njih 70% nikad nije bilo pla\u0107eno za taj prekovremeni rad, a samo 46,8% u potpunosti je koristilo godi\u0161nji odmor. O posljedicama iscrpljenosti i neizvjesnosti koje sa sobom donosi rad u organizacijama civilnog dru\u0161tva u kulturi i umjetnosti govori i podatak o dobi djelatnika_ca: 3,6% ispitanika mla\u0111i su od 25 godina, a samo njih 11,7% stariji su od 45 godina, \u0161to govori da optere\u0107enje, tempo i osje\u0107aj nesigurnosti tipi\u010dne za rad u OCD-u u kulturi nije lako izdr\u017eati do mirovine.<\/p>\n

Ne\u0161to novije istra\u017eivanje “Kako \u017eive umjetnice?” koje su provele Selma Banich i Nina Goji\u0107 pokazalo je da 55% ispitanih umjetnica iz Rijeke i okolice ima ukupna primanja manja od prosje\u010dne hrvatske pla\u0107e, a njih 24% ima ukupna primanja manja od minimalne hrvatske pla\u0107e. Tako\u0111er, \u010dak 83% ispitanica procijenilo je da svojim primanjima u struci ne mo\u017ee pokriti svoje realne \u017eivotne potrebe te da taj manjak krpaju dodatnim honorarnim poslovima, podr\u0161kom partnera ili radom na crno. No, iako bankovni ra\u010duni umjetnika i kulturnih radnika, kao \u0161to je pisalo na jednom prosvjednom transparentu, znaju istinu, ta istina nije uspjela impresionirati Ministarstvo.<\/p>\n

Upravo u svjetlu ministri\u010dine nepokolebljive nespremnosti da \u010duje i uva\u017ei poruke kulturnjaka_inja i umjetnika_ca, razotkriva se i neiskrenost njenog poziva na razgovor, koji je na prosvjedu poslala inicijativi nao\u010digled velikog broja novinara. Navodna gesta otvaranja dijaloga zapravo je bila politi\u010dka igra pred kamerama medija, u kojoj je Inicijativa Dosta je rezova odlu\u010dila ne sudjelovati. Umjesto toga, okupljeni su najavili da je prosvjed tek po\u010detak borbe za stabilnu javno financiranu kulturu. Trenutno se \u010dini da je njihova glavna snaga upravo u nepristajanju na individualizaciju problema, cjenkanje oko kozmeti\u010dkih izmjena ili pabir\u010denje mrvica koje im baci Ministarstvo, nego poku\u0161aj me\u0111usobnog solidariziranja i ujedinjavanja kulturnih i medijskih radnika_ca i umjetnika_ca.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svi koji se bave kulturom i umjetno\u0161\u0107u dobro znaju da je rije\u010d o polju u kojem se, ba\u0161 kao i u sektorima poput zdravstva i obrazovanja, prelamaju…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":26745,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[377],"class_list":["post-26742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26742"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26748,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26742\/revisions\/26748"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26742"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26742"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26742"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26742"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}