{"id":26682,"date":"2019-02-12T08:00:51","date_gmt":"2019-02-12T07:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26682"},"modified":"2021-02-25T10:50:44","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:44","slug":"splicani-protiv-unistavanja-marjana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26682","title":{"rendered":"Spli\u0107ani protiv uni\u0161tavanja Marjana"},"content":{"rendered":"

Brdo Marjan jedno je od Spli\u0107anima najdra\u017eih mjesta i simbol grada. Nedavno naglo su\u0161enje \u0161ume izazvalo je stoga ozbiljnu zabrinutost gra\u0111ana, ali i sumnje kako zapu\u0161tanje Marjana, u gradu u kojem turizam diktira stalno \u0161irenje gra\u0111evinskih povr\u0161ina, i nije sasvim slu\u010dajno.<\/strong><\/p>\n

Tijekom nedjeljne nogometne utakmice na splitskom Poljudu izme\u0111u Hajduka i Lokomotive, na sjevernoj tribini rezerviranoj za navija\u010dku skupinu Torcida osvanuo je, pored ostalih manje ugodnih poruka, i transparent: “Va\u0161 je plan uni\u0161titi gradske svetinje\/od Marjana do kulturne ba\u0161tine”. Rijetko kada se Torcida ogla\u0161ava po bilo kojem pitanju nevezanom uz Hajduk, premda bi mnogi \u017eeljeli njihovu potporu, po\u0161to je rije\u010d o mo\u0107noj skupini pred kojom drhte politi\u010dari i du\u017enosnici. I to zbog njihove masovnosti, organiziranosti i \u010dinjenice da predstavljaju jedan od va\u017enijih simbola ovog grada.<\/p>\n

Drugi takav simbol upravo je Marjan, park \u0161uma, koja je zbog godina nebrige gradskih vlasti prakti\u010dki pred uni\u0161tenjem. Ogoljeno brdo koje je po\u0161umljivanjem zapo\u010detim jo\u0161 1852. godine naporima zajednice, izme\u0111u ostalog gra\u0111ana koji su darivali svoje posjede, postalo omiljeno izleti\u0161te u samom gradu, danas je pred izdisajem. Od 1990-ih godina \u0161uma je grickana bespravnom gradnjom po svojim obolima, ali i unutra\u0161njosti, pla\u017ee su prepu\u0161tene nemarnim koncesionarima, a \u0161umom upravlja gradska ustanova sastavljena od 50 do 60 zaposlenika u kojoj je tek odnedavno zaposlen jedan i jedini \u0161umar.<\/p>\n

Prije tri godine Dru\u0161tvo Marjan, udruga gra\u0111ana, koja, izme\u0111u ostalog, godinama \u010duva ovu \u0161umu od najezde razli\u010ditih gra\u0111evinskih apetita, primijetila je su\u0161enje stabala. Trebala je godina dana da se nadle\u017eni u Javnoj ustanovi za upravljanje \u0161umom organiziraju. Pro\u0161le godine u travnju tada\u0161nji ravnatelj Robert Koharevi\u0107 tvrdio je kako je nametnikom ugro\u017eeno 13 tisu\u0107a stabala, odnosno petina \u0161ume, no malo je toga napravljeno da se problem rije\u0161i. Po\u010detkom ove godine novi ravnatelj Damir Grub\u0161i\u0107 izjavio je kako je zara\u017eena \u010dak tre\u0107ina \u0161ume te najavio natje\u010daj za gradnju novih puteva kako bi se zara\u017eena stabla mogla odvoditi iz \u0161ume. Drugim rije\u010dima, osim \u0161to je potrebno tre\u0107inu \u0161ume ispilati, ravnatelj JU, ina\u010de po struci gra\u0111evinar, najavio je i potpuno mijenjanje izgleda i karaktera \u0161ume.<\/p>\n

Privatni interesi u pozadini<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to u gradu, kao i u ostatku Hrvatske, ina\u010de vlada apatija, a civilno dru\u0161tvo je na klimavim nogama, gra\u0111ani su ovoga puta masovno ustali nakon \u0161to su \u010duli vijest da \u0107e se njihova omiljena park \u0161uma preorati bagerima kako bi se napravilo dodatnih oko 14 kilometara puteva \u0161irine prvo 3,5 potom 2,5 metara.<\/p>\n

“Ideja o probijanju 14 kilometara vlaka, odnosno puteva u marjanskoj \u0161umi, tako \u0161irokih da se po njima mogu voziti ne samo automobili nego \u010dak i kamioni, toliko je apsurdna da mi je i sad te\u0161ko povjerovati da je to mogla biti i\u010dija stvarna nakana”, rekla je za Bilten<\/em> Du\u0161ka Boban, koja je 2011. godine organizirala prosvjed putem Facebooka kada je tada\u0161nji gradona\u010delnik \u017deljko Kerum, \u010dija je stranka i danas u koaliciji s vladaju\u0107im HDZ-om, po\u017eelio graditi ugostiteljski objekt na marjanskoj pla\u017ei Prva voda. Gra\u0111anski otpor koji je tada uklju\u010divao nekoliko tisu\u0107a gra\u0111ana sprije\u010dio je tu gradnju. A isto se dogodilo i po\u010detkom ove godine po objavi spomenutog natje\u010daja za gradnju puteva.<\/p>\n

Kolektiv uglavnom anonimnih pojedinaca pokrenuo je na Facebooku inicijativu Na\u0161 Marjan te u deset dana organizirao tri prosvjeda na kojima se okupilo vi\u0161e tisu\u0107a ljudi. Prva dva bila su na Marjanu, posljednji ispred Banovine, zgrade gradske uprave, i to tijekom sjednice gradskog vije\u0107a. Uspjeli su “iskam\u010diti” da JU poni\u0161ti sporni natje\u010daj, a od Grada da pristane na osnivanje posebnog povjerenstva u kojem sjede \u0161umski stru\u010dnjaci te predstavnici grada i gra\u0111ana. Oni su potom zatra\u017eili progla\u0161enje elementarne nepogode, \u0161to im je u kona\u010dnici i uspjelo. Umjesto bagera, zara\u017eena stabla odvozit \u0107e ljudi, a mo\u017eda i konji. Sve to dogodilo se u manje od mjesec dana, i premda je uspjeh iz perspektive gra\u0111anskog napora zavidan, gorka je \u010dinjenica da \u0107e se ipak znatan dio \u0161ume posje\u0107i. No barem ne\u0107e potpuno promijeniti svoj karakter i novom sadnjom u dalekoj budu\u0107nosti mogla bi se spasiti.<\/p>\n

“Oko Marjana se doslovno odvija specijalni rat u kojem je Dru\u0161tvo Marjan na strani onih koji Marjan \u017eele za\u0161tititi i braniti javni interes, a na drugoj institucija koja se brine o Marjanu i bespravni graditelji koje isklju\u010divo zanima njihov privatni interes, kao i oni nevidljivi igra\u010di koji crtaju karte unutar obuhvata Park \u0161ume Marjan na na\u010din koji pogoduje pojedincima”, rekao je za Bilten<\/em> Sr\u0111an Marini\u0107, predsjednik Dru\u0161tva Marjan.<\/p>\n

Namjerno zapu\u0161tanje?<\/strong><\/p>\n

Naime, Marjan je dvostruko za\u0161ti\u0107en \u2013 prvo 1964. godine kao park prirode, a potom kao kulturno dobro, \u0161to je pobjeda koju su upisali Dru\u0161tvo Marjan i inicijativa Za Marjan nakon prosvjeda 2011. godine. No granice i razine za\u0161tite mijenjale su se tijekom godina, posebice na ju\u017enoj strani gdje je jedan lokalni poduzetnik predlagao \u010dak i stvaranje “splitskog Manhattana”. Dobar je to komad zemlje sa divnim pogledom koji se pru\u017ea na splitski kanal. I sigurno je da neki na Marjan ne gledaju kao na rekreativnu zonu li\u0161enu komercijalnih sadr\u017eaja gdje se mogu odmoriti u prirodi nadomak grada, ve\u0107 kao na potencijalno gradili\u0161te.<\/p>\n

Brojni gra\u0111ani stoga ne skrivaju svoje sumnje o namjernom zapu\u0161tanju \u0161ume za ne\u010dije interese. No s takvim slutnjama gra\u0111ani malo mogu. \u010cak i kad su postojale naznake ili dokazi, ni\u0161ta se nije dogodilo. Dru\u0161tvo Marjan je tijekom mandata spomenutog Koharevi\u0107a, koji je i danas na mjestu pomo\u0107nika ravnatelja, podignulo kaznenu prijavu protiv vodstva JU zbog nezakonitog upravljanja Marjanom. No splitsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo odbacilo je njihove prijave \u0161to isto ne \u010dudi. Dovoljno je sjetiti se da je rije\u010d o instituciji koja nije bila kadra pozvati na ispitivanje 20-ak svjedoka iz logora Lora koji su tvrdili da ih je tijekom devedesetih tamo mu\u010dila jedna danas odlikovana knji\u017eevnica.<\/p>\n

“U vrijeme razmatranja prijave nije bilo vidljive \u0161tete kao sad kad se tre\u0107ina \u0161ume osu\u0161ila, pa je tada Op\u0107insko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo navelo da nije utvr\u0111ena \u0161teta. S odmakom od dvije godine po\u010dinjena \u0161teta se mo\u017ee brojiti u stotinama milijuna kuna, ako se uzme u obzir da je vrijednost jednog stabla alepskog bora, prsnog promjera 60 cm, oko 15.000,00 kn, a da je stradalo oko 20 tisu\u0107a stabala”, tvrdi Marini\u0107.<\/p>\n

No nije ba\u0161 za vjerovati da \u0107e se mnogo napraviti po pitanju odgovornosti onih koji su Marjan doveli u dana\u0161nje stanje, kao ni da \u0107e se i\u0161ta u\u010diniti kako bi se sprije\u010dile pripreme za budu\u0107e gradnje. Dapa\u010de, aktualna vlast \u0107e sigurno poku\u0161ati “pripitomiti” Marjan uvo\u0111enjem novih sadr\u017eaja kroz projekt “Marjan 2020 \u2013 Brdo pro\u0161losti, oaza budu\u0107nosti” za koji su osigurana bespovratna europska sredstva u iznosu od 15,8 milijuna kuna.<\/p>\n

Kalkulacije s kvadratima<\/strong><\/p>\n

Kad je pak rije\u010d o \u2013 zahvaljuju\u0107i gra\u0111anima \u2013 sad napu\u0161tenoj ideji gradnje puteva na Marjanu, Boban ka\u017ee da joj je lak\u0161e povjerovati da je sve zapo\u010delo kao “nekakva unutar-koalicijska bitka izme\u0111u aktualnog gradona\u010delnika Andre Krstulovi\u0107a Opare i njegovog partnera u vlasti i biv\u0161eg gradona\u010delnika \u017deljka Keruma, a s ciljem sramo\u0107enja prvog, s obzirom na to da ovom drugom takav kulturocid ne bi bio nikakav problem u o\u010dima onih koji za njega glasaju”. Splitska vlast, naime, le\u017ei na klimavim nogama. Dva o\u0161tra suparnika tijekom drugog kruga za izbor gradona\u010delnika \u2013 Kerum i Krstulovi\u0107\u00a0Opara \u2013 na kraju su morali sjesti za stol i dogovoriti koaliciju. Percepcija jednog kao “nekulturnog divljaka”, a drugog kao “kulturnog fetivog” (autohtonog), stereotipi su na kojima i danas obojica grade karijere. No naizgled suprotstavljene figure \u010desto imaju iste interese \u2013 uostalom, zajedno vode grad.<\/p>\n

“\u010cini mi se da je gradona\u010delnik Krstulovi\u0107 Opara u zadnji tren spoznao da se takvim naumima ili pak makinacijama mora \u010dvr\u0161\u0107e oduprijeti nego bilo \u010demu drugom u prijeporima koje trenutno ima s koalicijom i oporbom. Ipak, od njega gra\u0111ani o\u010dekuju puno vi\u0161e. Na primjer da hitno odlu\u010di smije li aktualno vodstvo Javne ustanove ostati, pa \u010dak i o tome koliko je gradu potrebna takva ustanova s 55 zaposlenih i bud\u017eetom od osam milijuna kuna od kojih jedva da i\u0161ta ostane za odr\u017eavanje Marjana kao dvostruko za\u0161ti\u0107enog spomenika prirode i kulture”, ka\u017ee Boban koja smatra da bi Opara “pokretanjem restrukturiranja Javne ustanove mogao dokazati da je stvarni gradona\u010delnik ovog grada, odnosno da se ipak razlikuje od onih prije njega”.<\/p>\n

“Naime, javnosti je dobro poznato da i obitelj Andre Krstulovi\u0107a Opare ima zemlji\u0161te unutar granica Park \u0161ume Marjan, u nedosanjanom gra\u0111evinskom podru\u010dju za mnoge aktere na vlasti”, napominje Boban \u010dinjenicu koju Opara Krstulovi\u0107, ili “fetivi” kako mu se rugaju na dru\u0161tvenim mre\u017eama, u javnosti ne spominje \u010desto. Bilo kako bilo, gra\u0111ani Splita bdiju nad Marjanom i \u010dini se da ne\u0107e odustati.<\/p>\n

“Za\u0161to turisti dolaze u Split? Osim pala\u010de u kojoj je sve manje \u017eivota i pla\u017ea koje su donedavno bile u potpunosti prepu\u0161tene samoprozvanim \u0161erifima jedan od razloga je sigurno i Marjan. A i marjanski graditelji ba\u0161 na turiste ra\u010dunaju kada kalkuliraju s cijenama kvadrata koje se mogu posti\u0107i na zlatnome brdu. Pitanje je zapravo, jeste li svjesni da ne\u0107ete imati od \u010dega \u017eivjeti kad uni\u0161tite i Marjan? Jer proizvoditi ne znate, a kad odu turisti ni Spli\u0107ani vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i pla\u0107ati kavu 20 kuna. Prekomplicirano za shvatiti?”, poru\u010duju sa stranica Na\u0161 Marjan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom nedjeljne nogometne utakmice na splitskom Poljudu izme\u0111u Hajduka i Lokomotive, na sjevernoj strani tribine rezerviranoj za navija\u010dku skupinu Torcida osvanuo je, pored ostalih manje ugodnih poruka, i transparent: “Va\u0161 je plan uni\u0161titi gradske svetinje\/od Marjana do kulturne…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26683,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[222],"class_list":["post-26682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26682"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26693,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26682\/revisions\/26693"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26683"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26682"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26682"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26682"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26682"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}