{"id":26661,"date":"2019-02-14T08:00:15","date_gmt":"2019-02-14T07:00:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26661"},"modified":"2021-02-25T10:50:43","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:43","slug":"hrvatski-romi-zarobljeni-na-margini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26661","title":{"rendered":"Hrvatski Romi zarobljeni na margini"},"content":{"rendered":"

O polo\u017eaju Roma u Hrvatskoj dosta govori \u010dinjenica da slu\u017ebeni popisi ne mogu utvrditi koliko ih uop\u0107e ima. Suprotno predrasudama o njima kao onima koji “iskori\u0161tavaju sustav”, dijelu Roma je skrivanje porijekla jo\u0161 uvijek va\u017ena strategija pre\u017eivljavanja.<\/strong><\/p>\n

Revizionizam i negacionizam genocida nad Romima u Hrvatskoj su postali “dio medijske kulture”,\u00a0upozorio<\/a> je na predstavljanju priru\u010dnika za u\u010ditelje i nastavnike povijesti o sudbini Roma u tzv. NDH, odr\u017eanom sredinom pro\u0161log mjeseca, povjesni\u010dar i autor Danijel Vojak. No Romi nisu marginalizirani samo u ud\u017ebenicima i medijima. Prikladni “zaborav” genocida nad tim narodom bez domovine slu\u017ei kao dopuna i pokri\u0107e svakodnevnoj marginalizaciji koju trpi velika ve\u0107ina Roma. Radi se o jednom od najve\u0107ih, ali mo\u017eda i najmanje vidljivih problema suvremenog hrvatskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Kada se promatraju sve zemlje zajedno, Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je romska populacija na nacionalnoj razini relativno mala \u2013 prema popisu stanovni\u0161tva iz 2011. godine, ima ih svega 17 tisu\u0107a. No procjene govore da je taj broj i vi\u0161estruko ve\u0107i. Godinama se kroz slu\u017ebene dokumente provla\u010di procjena o 30 do 40 tisu\u0107a Roma. Nedavno objavljeno istra\u017eivanje<\/a> koje je naru\u010dio Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, do\u0161lo je do procjene o najmanje 24.524 osoba koje su prepoznate kao pripadnici romske populacije u 15 \u017eupanija u Hrvatskoj.<\/p>\n

Ova diskrepancija izme\u0111u slu\u017ebenih podataka s jedne te procjena i istra\u017eivanja s druge strane otkriva mnogo vi\u0161e no \u0161to se mo\u017eda na prvi pogled \u010dini \u2013 velik dio ljudi odbija slu\u017ebeno otkriti svoje porijeklo, iako se mo\u017eda sami prepoznaju i ostatak zajednice ih prepoznaje kao Rome. Strah od dodatne stigmatizacije najva\u017eniji je razlog koji odvra\u0107a od deklariranja etniciteta u slu\u017ebenim popisima.<\/p>\n

Da su diskriminacija i predrasude o Romima prisutni u Hrvatskoj nije te\u0161ko dokazati. Istra\u017eivanje<\/a> Ureda pu\u010dke pravobraniteljice otkrilo je da ispitanici iz op\u0107e populacije u najve\u0107oj mjeri vide upravo Rome kao grupaciju koja se naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107e s diskriminacijom. To potvr\u0111uju i navodi Roma koji su sudjelovali u spomenutom istra\u017eivanju Vladinog ureda za ljudska prava \u2013 njih 28% navodi da je do\u017eivljelo diskriminaciju barem jednom u prethodnih godinu dana, a 17% je navelo da su tijekom \u017eivota do\u017eivljeli fizi\u010dki napad samo zato \u0161to su Romi i Romkinje.<\/p>\n

Porazne brojke<\/strong><\/p>\n

Diskriminacija i marginalizacija Roma u velikoj su mjeri pra\u0107eni ra\u0161irenim predrasudama i stereotipima koji su kroz du\u017ee razdoblje prisutni u svijesti ljudi koji \u017eive na ovim prostorima te se i dalje posreduju kroz medije i kulturu. Njih bismo mogli grupirati u tri aspekta. Prvi se ti\u010de “sigurnosti”. Istra\u017eivanje<\/a> Centra za mirovne studije otkrilo je da \u010dak 25% ispitanika iz op\u0107e populacije Rome kao etni\u010dku skupinu vidi kao prijetnju sigurnosti gra\u0111ana i imovine. Drugi aspekt se ti\u010de pitanja navodnog neprilago\u0111avanja “ve\u0107inskoj hrvatskoj kulturi”, za koje \u010detvrtina ispitanih odgovornima smatra Rome. Iako samom \u010dinjenicom da ovdje \u017eive zapravo sudjeluju u stvaranju “hrvatske kulture” (u \u0161irem smislu), znatan dio populacije tretira Rome kao strance. Pritom treba upozoriti da pisani podaci o njima na na\u0161im podru\u010djima postoje od 14. stolje\u0107a.<\/p>\n

S tim je povezan i tre\u0107i aspekt: percepcija Roma kao ekonomske prijetnje. Gotovo polovica ispitanika (48%) smatra kako ve\u0107ina Roma \u017eivi od socijalne pomo\u0107i i ne \u017eeli raditi, odnosno da imaju koristi od dru\u0161tva ali mu ne doprinose. Pred Rome se dakle postavljaju neki posebni dru\u0161tveni zahtjevi “korisnosti” koja se ne o\u010dekuju nu\u017eno od ostalih \u010dlanova dru\u0161tva. \u0160iroko prepoznato siroma\u0161tvo Roma tako se ne stavlja u kontekst ekonomskog sustava ili ideolo\u0161kog okvira koji ga omogu\u0107uju, ve\u0107 se krivnja u potpunosti individualizira ili etnicizira. U toj interpretaciji, siroma\u0161tvo proizlazi iz neke nejasne i nedefinirane nesposobnosti Roma da se “prilagode” \u010dime se sugerira njihova rasna inferiornost.<\/p>\n

Iako je to u Hrvatskoj velikoj ve\u0107ini ljudi sasvim nepoznato, Romi nisu homogena skupina. Osim \u0161to \u017eive u razli\u010ditim mjestima, govore i razli\u010ditim jezicima (baja\u0161ki, romani chib itd.), razli\u010dite su vjere i ne \u017eive svi u istim uvjetima. Ipak se slobodno mo\u017ee re\u0107i kako Romi u prosjeku \u017eive lo\u0161ije od op\u0107e populacije te su im odre\u0111ena prava te\u017ee dostupna. Najnovije i trenutno najobuhvatnije istra\u017eivanje<\/a> pokazuje kako nevjerojatnih 66% Roma starijih od 14 godina nema zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu, a za jo\u0161 29% je osnovno obrazovanje najvi\u0161i zavr\u0161eni stupanj. Srednju \u0161kolu ima samo 15% populacije, a oko pola posto vi\u0161u ili visoku stru\u010dnu spremu.<\/p>\n

Usporedbe radi, u op\u0107oj populaciji osnovnu \u0161kolu ima 31%, srednju 53%, a vi\u0161e i visoko obrazovanje 17% ljudi. Situacija je lo\u0161a i u pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju, koje je iznimno va\u017ean faktor razvoja djece u ranoj dobi. Tek jedno od \u010detvero romske djece u dobi od 3 do 6 godina poha\u0111a pred\u0161kolsko, dok je za op\u0107u populaciju to 74%. Uzgred, Hrvatska je u tom segmentu na dnu ljestvice u EU, jer je europski prosjek \u010dak 95% za op\u0107u populaciju. U osnovnu \u0161kolu krene (ali ne nu\u017eno i zavr\u0161i) 95% romske djece u dobi od 7 do 14 godina, ali njih \u010dak petina ide u razrede koje \u010dine samo romski u\u010denici. I to unato\u010d tome \u0161to je segregacija u \u0161kolama ve\u0107 je bila predmet tu\u017ebe protiv Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava koji ju je osudio kao kr\u0161enje Europske konvencije o ljudskim pravima.<\/p>\n

Naslije\u0111eno siroma\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

Kao razlog za neupisivanje srednje \u0161kole (samo 31% ih upi\u0161e), mladi Romi navode financijsku nemogu\u0107nost, lo\u0161e ocjene ili sklapanje braka i roditeljstvo. Broj onih koji poha\u0111aju vi\u0161e i visoko obrazovanje broji se u decimalama postotaka. Ovako lo\u0161i rezultati uostalom ne \u010dude. Kao \u0161to je pokazalo vi\u0161e istra\u017eivanja, u Hrvatskoj postoji sna\u017ena povezanost izme\u0111u stupnja obrazovanja roditelja i obrazovnog uspjeha djece, pa postoje\u0107i obrazovni sustav reproducira dru\u0161tvene nejednakosti. Svemu ovome treba nadodati jo\u0161 i debeli sloj predrasuda prema Romima da bi se razumjelo kako pripadnici tog naroda za nastavak \u0161kolovanja moraju ulo\u017eiti nadljudske napore.<\/p>\n

O\u010dekivano je da se sli\u010dne porazne brojke onda vide i u zapo\u0161ljavanju. \u010cak 44% Roma je nezaposleno dok je jo\u0161 22% u statusu doma\u0107ice, odnosno brinu o ku\u0107anstvu puno radno vrijeme. Samo 7% romske populacije ima pla\u0107eni posao na puno radno vrijeme (odnosno 3% \u017eena i 12% mu\u0161karaca). Pla\u0107ene poslove nikada ne radi 46% pripadnika i pripadnica romske populacije. Istodobno, vi\u0161e od polovine onih koji tra\u017ee posao navelo je kako su u prethodnoj godini do\u017eivjeli diskriminaciju, ve\u0107inom zbog etni\u010dke pripadnosti. Te\u0161ka zapo\u0161ljivost, koja je samo djelomi\u010dno posljedica slabe obrazovanosti, dodatno utje\u010de na odustajanje od \u0161kole: \u010demu se \u0161kolovati ako ti ne\u0107e pomo\u0107i da na\u0111e\u0161 posao?<\/p>\n

U za\u010daranom krugu isklju\u010denosti i siroma\u0161tva, uz obrazovanje i rad va\u017eno mjesto zauzima i stanovanje. U prvom redu, to se odnosi na sami tip naselja u kojima Romi \u017eive. Velik dio romskih ku\u0107anstava nalazi se u naseljima u kojima Romi \u017eive grupirani i u manjoj ili ve\u0107oj mjeri prostorno odvojeni od ostatka stanovni\u0161tva. Osim \u0161to odvojenost po etni\u010dkom klju\u010du op\u0107enito olak\u0161ava i poti\u010de marginalizaciju, ovo je istra\u017eivanje utvrdilo i kako su pristup odre\u0111enim komunalnim uslugama i stambeni uvjeti u odvojenim naseljima manje kvalitete nego oni na lokacijama gdje Romi \u017eive me\u0111u ostalim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

Ni\u0161ta bez sudjelovanja<\/strong><\/p>\n

Op\u0107enito gledaju\u0107i stambene uvjete romskih ku\u0107anstava, \u010dak 43% ku\u0107anstava nema vodu dobivenu putem vodovoda, polovina nema kupaonicu s tu\u0161em ili kadom unutar stambene jedinice, 73% nema kanalizaciju, a svako deseto ku\u0107anstvo nema uvedenu elektri\u010dnu energiju. Dvije tre\u0107ine ku\u0107anstava ima vla\u017ene zidove ili temelje, a u polovini krov proki\u0161njava. Neadekvatno stanovanje dakako negativno utje\u010de na ostale aspekte \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i zdravlje i obrazovanje, odnosno ispunjavanje \u0161kolskih obaveza. I dok dio ovih problema o\u010dito proizlazi iz siroma\u0161tva, sigurno je kako veliku ulogu igra i nedostatak javnih ulaganja.<\/p>\n

Prosje\u010dni mjese\u010dni prihodi romskih ku\u0107anstava, bez obzira na izvor prihoda, iznose 2.670 kuna, odnosno 611 kuna po \u010dlanu, \u0161to je debelo ispod iznosa dovoljnog za ostvarenje osnovnih \u017eivotnih potreba. Naravno, Romi nisu jedini dio populacije koji je zahva\u0107en siroma\u0161tvom \u2013 u takvim uvjetima u Hrvatskoj \u017eive i mnogi drugi. No neki od sistemskih problema njih posebno zahva\u0107aju. Javne politike na razini EU i Hrvatske o\u010dito nisu adekvatne i dovoljne da se napravi pomak koji bi odgovarao ozbiljnosti i urgentnosti situacije. Iako postoje pojedinici u institucijama i udrugama, ili izvan njih, koji ula\u017eu ogromne napore, te\u0161ko da \u0107e se individualnim rje\u0161avanjem problema osigurati jednakost gra\u0111ana koja je formalno zajam\u010dena zakonima i Ustavom.<\/p>\n

Rje\u0161avanje sustavnih problema, bilo u sustavu socijalne skrbi, stambenoj politici, obrazovanju ili ekonomskoj politici itd. zahtjeva ozbiljniji zahvat od kratkoro\u010dnih projekata. Osim toga, zahtjeva i izgradnju povjerenja jer bez njega ne mo\u017ee uspjeti nijedna intervencija. Za to bi trebalo osigurati aktivno sudjelovanje onih na koje se intervencija odnosi, i to ne samo predstavnika nacionalne manjine i pojedinih udruga, ve\u0107 i onih nekoliko desetaka tisu\u0107a na\u0161ih sugra\u0111ana za koje smo navikli i koji su navikli da od sudjelovanja u sustavu ne mogu dobiti ni\u0161ta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Revizionizam i negacionizam genocida nad Romima u Hrvatskoj su postali “dio medijske kulture”, upozorio je na predstavljanju priru\u010dnika za u\u010ditelje i nastavnike povijesti o sudbini Roma u tzv. NDH, odr\u017eanom sredinom pro\u0161log mjeseca, povjesni\u010dar i autor Danijel Vojak…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26664,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[161],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[447],"class_list":["post-26661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26661"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26733,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26661\/revisions\/26733"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26661"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26661"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26661"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26661"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}