{"id":26635,"date":"2019-02-08T07:00:29","date_gmt":"2019-02-08T06:00:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26635"},"modified":"2021-02-25T10:50:45","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:45","slug":"ri-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26635","title":{"rendered":"Zaka\u0161njela tranzicija i prostorna preobrazba Rijeke"},"content":{"rendered":"

U Rijeci se trenutno radi na nekoliko zna\u010dajnih infrastrukturnih projekata. Planovi revitalizacije rije\u010dke industrijske ostav\u0161tine ukazuju na smjer koji je slu\u017ebena politika zacrtala Rijeci, no dosada\u0161nja povijest sli\u010dnih projekata budi sumnju u to da nam zaista predstoji ekonomska i kulturna obnova grada.<\/strong><\/p>\n

Rijeka je jedini primorski grad koji u posljednjih 25 godina nije do\u017eivio zna\u010dajnu gospodarsku preorijentaciju na turizam. Zbog toga urbanom vizurom Rijeke i dalje dominiraju tragovi njezine industrijske pro\u0161losti. Po \u010ditavom gradu mogu\u0107e je primijetiti napu\u0161tene zgrade i tvorni\u010dke hale biv\u0161ih industrijskih pogona, \u0161to \u010desto u posjetitelja ostavlja dojam grada zastalog u vremenu. Posljednjih su se godina gradske politi\u010dke institucije intenzivno anga\u017eirale\u00a0 osmi\u0161ljavaju\u0107i projekte obnove i funkcionalne revitalizacije, a pogled na njih ocrtava kulturni i gospodarski smjer slu\u017ebene gradske politike, kao i njihovo vrednovanje gradske pro\u0161losti. Tako\u0111er, odgode u realizaciji, financijske pote\u0161ko\u0107e i politi\u010dki otpor ukazuju na specifi\u010dnu poziciju grada u kojem tranzicija nikada nije dovr\u0161ena.<\/p>\n

Iako se geneza nekih projekata obnove mo\u017ee datirati na po\u010detak tisu\u0107lje\u0107a, kada je rije\u010d o rije\u010dkoj urbanoj revitalizaciji, politi\u010dki najzna\u010dajniji doga\u0111aji svakako su dono\u0161enje Strategije razvoja Grada Rijeke 2014. \u2013 2020. te kandidatura i osvajanje titule Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Tim je doga\u0111ajima nazna\u010deno kako se Rijeka treba razvijati u dva smjera. Prvo, gospodarstvo bi se trebalo temeljiti na znanju (knowledge-based economy<\/em>) \u0161to bi se postiglo razvojem poduzetni\u010dkih inkubatora, visokotehnolo\u0161kih rje\u0161enja i znanstvene infrastrukture. Drugo, manjak turisti\u010dkog potencijala utemeljenog na “prirodnim ljepotama” trebao bi se nadoknaditi razvojem kulturne, odnosno kreativne industrije i kulturnog turizma, koji \u0107e rebrendirati Rijeku kao destinaciju za progresivne, alternativne (i po mogu\u0107nosti bogate) kozmopolitski nastrojene pojedince. Naravno, nije te\u0161ko primijetiti kako je rije\u010d o svjesnom poku\u0161aju primjene recepture ve\u0107 vi\u0111ene u drugim postindustrijskim i postsocijalisti\u010dkim gradovima, me\u0111u kojima su svakako najpoznatiji Berlin i Leipzig.<\/p>\n

Kulturni kvart<\/strong><\/p>\n

U tom pothvatu najzna\u010dajniju ulogu ima projekt Rijeka 2020 \u2013 Europska prijestolnica kulture, jer upravo bi ta titula uz pomo\u0107 prate\u0107e financijske infrastrukture i politi\u010dkih sredstava trebala poslu\u017eiti kao katalizator za transformaciju grada. Kako se isti\u010de u programskoj Knjizi prijave: “Rije\u010dki kulturni i kreativni sektor mora nadrasti svoju osnovnu lokalnu funkciju i postati ozbiljan pokreta\u010d gradskih inovativnih ambicija, turisti\u010dke privla\u010dnosti i mjerljiva pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivljenja.” Stoga je uputno promotriti koji su planovi obnove i kakav je njihov status ususret godini rije\u010dkog stolovanja europskom kulturom.<\/p>\n

Me\u0111u njima je svakako najzna\u010dajniji projekt obnove biv\u0161eg industrijskog kompleksa u centru Rijeke, koji svoje ime duguje nekada\u0161njoj Tvornici motora i traktora Rikard Ben\u010di\u0107. Njega \u010dine \u010detiri zgrade, tzv. T-objekt, H-objekt, Ciglena zgrada i Pala\u010da \u0161e\u0107erane, a taj ogroman prostor bi prema planovima za Europsku prijestolnicu kulture do 2021. trebao postati svojevrsni “kulturni kvart” u kojem bi se smjestili rije\u010dki Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), Muzej grada Rijeke, Gradska knji\u017enica Rijeka, novoosnovana Dje\u010dja ku\u0107a, Gradsko kazali\u0161te lutaka i Art-kino. Naime, rije\u010dke kulturne institucije poslovi\u010dno pate od nedostatka prostora: rije\u010dka Gradska knji\u017enica mo\u017eda je jedina knji\u017enica u Hrvatskoj u koju se ulazi kroz privatni kafi\u0107, a Muzej moderne i suvremene umjetnosti do preseljenja u Ben\u010di\u0107 nije ni imao stalni postav, \u0161to se kosilo sa samom definicijom muzeja. S tim u vidu, te\u0161ko je ne biti entuzijasti\u010dan prema prijedlogu prostornog zbrinjavanja kulturnih institucija, uz istovremeno o\u017eivljavanja mrtvog gradskog prostora.<\/p>\n

Zamisao o “kulturnom kvartu” ve\u0107 je djelomi\u010dno za\u017eivjela, budu\u0107i da je u H-objekt 2017. godine uselio MMSU, trenuta\u010dno su u tijeku radovi na obnovi Pala\u010de \u0161e\u0107erane u kojoj bi se trebao smjestiti Muzej grada i potpisan je ugovor o izvedbi radova na Ciglenoj zgradi, odnosno budu\u0107oj Dje\u010djoj ku\u0107i. Me\u0111utim, po\u010detak obnove najve\u0107eg T-objekta zasad nije na vidiku. Iako je Grad u listopadu 2018. godine raspisao natje\u010daj za izvo\u0111a\u010da radova, najni\u017ea pristigla ponuda bila je gotovo 15 milijuna kn ve\u0107a<\/a> od planiranih sredstava i Grad je bio prisiljen u prosincu poni\u0161titi natje\u010daj. Takav razvoj doga\u0111aja samo je nastavak dosada\u0161nje nesretne povijesti projekata obnove T-objekta, \u010diji po\u010deci se\u017eu do 2003. godine, kada je napravljeno idejno rje\u0161enje za preseljenje MMSU-a u T-objekt. Kroz godine se rok za pokretanje radova pomicao, a po\u010detno se idejno rje\u0161enje prilago\u0111avalo zbog previsokih tro\u0161kova realizacije. Na koncu je 2012. godine odlu\u010deno kako \u0107e se u T-objekt ipak preseliti Gradska knji\u017enica, a MMSU \u0107e useliti u neki od manjih pokrajnjih objekata.<\/p>\n

Proklamirani rok otvorenja nove zgrade knji\u017enice je o\u017eujak 2021. i, naravno, trenuta\u010dne pote\u0161ko\u0107e ne treba uzimati kao definitivni znak propasti projekta, ali ogromna razlika izme\u0111u planiranog i ponu\u0111enog iznosa provedbe baca sumnju na mogu\u0107nost Grada da premosti tu razliku, pogotovo kada se uzme u obzir postoje\u0107e veliko kreditno zadu\u017eenje i sli\u010dni problemi s jo\u0161 jednim kapitalnim projektom, a to je obnova broda Galeb.<\/p>\n

Socijalisti\u010dka egzotika
\n<\/strong><\/p>\n

Naime, nedugo nakon vijesti o poni\u0161tenju natje\u010daja za izvedbu radova u Ben\u010di\u0107u do\u0161la je vijest kako je poni\u0161ten i natje\u010daj za obnovu biv\u0161eg Titova rezidencijalnog broda Galeb, i to zato \u0161to je pristigla ponuda od 74 milijuna kuna vi\u0161e nego dvostruko skuplja od planiranog iznosa za obnovu. Poni\u0161tenje natje\u010daja samo je jedno u nizu zastoja kada je rije\u010d o osmi\u0161ljavanju funkcije tog broda. Od trenutka nabavke broda, kupljenog 2009. godine za 150 tisu\u0107a dolara, \u010duli su se kriti\u010dki glasovi, od kojih su jedni zamjerali njegovu kupnju zbog ideolo\u0161ke simbolike broda, a drugi ukazivali na nedostatak jasne ideje o budu\u0107oj namjeni broda. Usprkos tvrdnjama gradske uprave kako je rije\u010d o kulturnom dobru i kako brod ima izniman turisti\u010dki potencijal, izuzev nekoliko sporadi\u010dnih manifestacija, brod ve\u0107i dio vremena stoji privezan u rije\u010dkoj luci.<\/p>\n

Stoga ne \u010dudi kako je upravo stavljanje Galeba u funkciju jedan od glavnih ciljeva EPK-a. Galeb je u sklopu programa EPK-a osmi\u0161ljen kao svojevrsni muzej\/izlo\u017eak\/hostel<\/a> koji bi “bez idolopoklonstva” tematizirao “sv[e] re\u017eime kroz koje je Rijeka pro\u0161la”, uz mogu\u0107nost odsjedanja na brodu na kojem su boravile razne politi\u010dke li\u010dnosti. Ostavi li se po strani \u010dinjenica da se prema toj koncepciji brod u biti prazni od svog politi\u010dkog sadr\u017eaja, odnosno pretvara u puku kulisu i povijesni kuriozitet namijenjen turistima zainteresiranima za “socijalisti\u010dku egzotiku”, preostaje pitanje je li tako ne\u0161to uop\u0107e izvedivo? Kako je ve\u0107 navedeno, jedina pristigla ponuda, ona remonta Viktor Lenac, uvelike prema\u0161uje planirani bud\u017eet od 27,6 milijuna kuna te usprkos tvrdnji gradskog pro\u010delnika za kulturu kako se zapravo radi o “monopolu<\/a>” sjevernojadranske brodogradnje, preostaje \u010dinjenica kako drugih ponu\u0111a\u010da nije ni bilo.<\/p>\n

Razvoj poduzetni\u0161tva<\/strong><\/p>\n

Kako EPK nije tek projekt revitalizacije rije\u010dke kulture, pokazuje i posljednji veliki infrastrukturni projekt osnivanja tzv. RiHuba. RiHub, smje\u0161ten u prostoru znanom kao ex-Bernardi, predstavlja informacijski centar EPK-a te coworking<\/em> prostor s razli\u010ditim edukativnim sadr\u017eajima \u010diji je cilj poticanje aktivnog sudjelovanja gra\u0111ana u osmi\u0161ljavanju programa. Iako je trenuta\u010dni programski naglasak RiHuba na odabiru programa gra\u0111anskih inicijativa koji bi bili uklju\u010deni u s\u00e2m EPK i s\u00e2moj promociji EPK-a, mo\u017ee se pretpostaviti kako je dugoro\u010dna zamisao da prostor postane pogon za razvoj programa i proizvoda iz podru\u010dja kulture. Drugim rije\u010dima, moglo bi se re\u0107i kako se radi o primjeni start-up<\/em> modela na podru\u010dje kulture, modela koji je i na podru\u010dju “tradicionalnog” poduzetni\u0161tva postao jedan od popularnijih oblika gospodarskih mjera u Rijeci.<\/p>\n

U tom pogledu, EPK je tek jedno od sredstava rje\u0161avanja urbanog zastoja Rijeke. Naime, sli\u010dno RiHubu nalazimo i dva projekta izvan programa EPK-a, koji se odvijaju paralelno s njime. Jedan od njih je obnova Energane u biv\u0161oj tvornici papira Hartera u svrhu pokretanja rije\u010dkog Start-up inkubatora za kreativne tehnologije i IT industriju. U karakteristi\u010dnoj rije\u010dkoj rokadi, Energana, prvotno zami\u0161ljena kao nova zgrada gradskog muzeja, zbog visokih tro\u0161kova prenamjene u muzej na koncu je odabrana za novi prostor namijenjen razvoju poduzetni\u0161tva. Dodu\u0161e, datum realizacije projekta jo\u0161 nije poznat. S druge strane, za dva bi mjeseca u hali biv\u0161e Tvornice Torpedo trebao biti otvoren Proizvodni park Torpedo, zami\u0161ljen kao “tehnolo\u0161ko-edukacijski poduzetni\u010dki inkubator” s tehni\u010dkom, infrastrukturnom i administrativnom podr\u0161kom poduzetni\u010dkim projektima u za\u010detku. Time bi se pro\u0161irila postoje\u0107a gradska mre\u017ea od dva inkubatora.<\/p>\n

Renesansa ili mra\u010dno doba?<\/strong><\/p>\n

Navedenim obnovama i planovima moglo bi se pridodati i druge gradske prostore u razli\u010ditim stupnjevima zapu\u0161tenosti koji \u010dekaju adekvatno zbrinjavanje: biv\u0161a tvornica Rade Kon\u010dar, tvornica papira Hartera, kino Teatro fenice itd. Ukratko, o\u010dito je kako u posljednjih 25 godina Rijeka nije uspjela ispuniti prazninu koja je ostala nakon odlaska industrije, \u0161to se ne odra\u017eava samo na gospodarske, nego i na kulturne prostore. Zbog toga su indikativni ranije nabrojani projekti, jer pokazuju u kojem bi smjeru, ako se trenuta\u010dni pothvati poka\u017eu uspje\u0161nima, mogao i\u0107i daljnji razvoj Rijeke \u2013 ako je vjerovati gradskim ocima, Rijeku o\u010dekuje budu\u0107nost visoke tehnologije i kulturnog turizma. Na ovom mjestu nema smisla ulaziti u ostvarivost takva programa, odnosno mogu\u0107nost provedbe de facto<\/em> potpunog gospodarskog i kulturnog restarta nakon toliko desetlje\u0107a dezorijentiranosti, kao i dvojbene u\u010dinke koje bi to imalo na \u0161ire stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, nedvojbeno je da je ovdje rije\u010d o presudnom trenutku, ne samo za rije\u010dki razvoj, nego za op\u0107u politi\u010dku sliku Rijeke. Naime, provedba EPK-a predstavlja zna\u010dajan financijski teret za sam grad, \u010demu svjedo\u010di pro\u0161logodi\u0161nje zadu\u017eenje u iznosu od gotovo 160 milijuna kuna<\/a>, pri \u010demu je glavnina tog iznosa namijenjena tro\u0161kovima provedbe infrastrukturnih projekata EPK-a, kao i dosad najve\u0107i izglasani prora\u010dun od 1,14 milijuna kuna<\/a> za 2019. godinu. O\u010dekivano, takvi zna\u010dajni financijski pothvati izazvali su negodovanje opozicije i gotovo tromjese\u010dnu blokadu rada Gradskog vije\u0107a. Prema tome, o\u010digledno je kako su ulozi visoki, a rezultati trenuta\u010dnih politika, koji \u0107e biti poznati tek za nekoliko godina, pokazat \u0107e je li na pomolu rije\u010dka renesansa ili post-tranzicijsko mra\u010dno doba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rijeka je jedini primorski grad koji u posljednjih 25 godina nije do\u017eivio zna\u010dajnu gospodarsku preorijentaciju na turizam. Zbog tog razloga urbanom vizurom Rijeke i dalje dominiraju tragovi njezine industrijske pro\u0161losti…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26641,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[444],"class_list":["post-26635","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26635"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26635\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26645,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26635\/revisions\/26645"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26635"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26635"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26635"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26635"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}