{"id":26607,"date":"2019-02-07T08:00:20","date_gmt":"2019-02-07T07:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26607"},"modified":"2021-02-25T10:50:45","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:45","slug":"26607","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26607","title":{"rendered":"Dr\u017eava \u0161iri podru\u010dje bu\u0161enja"},"content":{"rendered":"

Usprkos tome \u0161to bi Hrvatska kao dio EU do sredine stolje\u0107a trebala prestati proizvoditi struju iz petroenergenata, Vlada je donijela odluku o otvaranju novih lokacija istra\u017eivanja i potom eksploatacije, uglavnom u dalmatinskim planinama.<\/strong><\/p>\n

Hrvatska vlada prije nekoliko je dana objavila da pro\u0161iruje<\/a> zonu istra\u017eivanja podzemnih zaliha nafte i plina na kopneni dio srednje Dalmacije. Ranije se ina\u010de u toj pokrajini bu\u0161ilo gotovo isklju\u010divo na pojedinim podmorskim lokacijama. No sad kre\u0107e intenzivnija potraga u masivima planina Dinare, Mosora i Biokova, s obzirom na odre\u0111ene pokazatelje da pod njima le\u017ee komercijalno isplative koli\u010dine petroenergenata. \u0160tovi\u0161e, implicite je nazna\u010dena i mogu\u0107nost dodatnih istra\u017eivanja na dalmatinskom jugu, kako na kopnu, tako i pod dubokim morem.<\/p>\n

Ne\u0107emo se u ovom osvrtu referirati na naj\u010de\u0161\u0107i prigovor onih koji se protive tim operacijama: ugro\u017eavanje turizma. Danas je turizam u Dalmaciji najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d prirode i okoli\u0161a uop\u0107e, a ne treba pristajati tek na perspektivu izbora izme\u0111u njega i druge velike ekolo\u0161ke prijetnje koja u biti dolazi iz sli\u010dnog rentijerskog kuta, uza sve razlike. Ipak, dr\u017eavno traganje za naftom i plinom u Hrvatskoj ima dovoljno svojih drugih mana.<\/p>\n

Odabir u krivom smjeru <\/strong><\/p>\n

Poku\u0161ajmo druk\u010dije, dakle, prije svega primjedbom da Europska unija ve\u0107 godinama \u010dini mnogo da bi njene \u010dlanice do polovine ovog stolje\u0107a dobivale svu potrebnu struju iz obnovljivih izvora. Nije sva potro\u0161nja energije u elektrici, naravno, ali se – uz poticani nagli razvoj superbaterija \u2013 njezin udio brzo pove\u0107ava. Nafta i plin bit \u0107e planski u velikoj mjeri ozbiljno potiskivani; \u0161tovi\u0161e, to se ve\u0107 doga\u0111a. O\u010dekuje se da \u0107e ve\u0107 2023. godine potra\u017enja za fosilnim gorivima dosegnuti vrhunac<\/a>, a zatim \u0107e se okolnosti na globalnom tr\u017ei\u0161tu svakako ubrzano mijenjati. Hrvatskoj, s posve respektabilnim resursima na obje strane energetske dileme izme\u0111u \u010di\u0161\u0107ih i prljavijih goriva, na\u010delno se u tome otvaraju i pristojne tranzicijske \u0161anse.<\/p>\n

Mislimo pritom na energetsku tranziciju, dakako, no hrvatska politika u tom je pogledu takore\u0107i mutava, nemu\u0161ta. Izuzev marketin\u0161ke poze radi prikrivanja neumjerenog pogodovanja privatnim investitorima u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora \u2013 gdje oni \u010desto vi\u0161e zaga\u0111uju prirodu, negoli poma\u017eu njezinu o\u010duvanju \u2013 to je lako i\u0161\u010ditati iz svega par \u010dinjenica, i npr. ne moramo ni ponavljati notornu pri\u010du o LNG-terminalu<\/a>.<\/p>\n

Dr\u017eavna tvrtka Hrvatska elektroprivreda, najpotentniji doma\u0107i proizvo\u0111a\u010d, jo\u0161 u pro\u0161lom desetlje\u0107u politi\u010dki onemogu\u0107ena da razvija eksploataciju obnovljivih izvora. Naprotiv, stavljena je u polo\u017eaj servisera bezbrojnih malenih proizvo\u0111a\u010da, iako to ni u kojem slu\u010daju ne odgovara javnom interesu. Maleni pogoni vjetroelektrana i bioenergana ne doprinose niti iole osjetnim brojem novih radnih mjesta, a ve\u0107inskim stranim ulaga\u010dima osiguravaju brz povrat novca i odno\u0161enje profita izvan RH. A da je dr\u017eava ustrajala na ve\u0107 zapo\u010detom razvoju dr\u017eavnog poduzetni\u0161tva s obnovljivim izvorima, to bi bila druga pri\u010da.<\/p>\n

Sumrak ideja<\/strong><\/p>\n

U tom slu\u010daju vjerojatno ne bi bila tako \u010dudna niti ideja revitalizacije dr\u017eavnog poduzetni\u0161tva s ugljikovodicima. A ne radi se pritom o Ini, nego \u2013 samo za primjer nekih mogu\u0107nosti koje se ukazuju tek kad se politi\u010dki razmi\u0161lja o tome \u2013 o razvoju druge nacionalne kompanije. Prema ideji jednog doma\u0107eg naftnog stru\u010dnjaka<\/a>, ona bi se osnovala na temelju izdvojenog dijela Ine, tzv. upstreama<\/em>. U toj bran\u0161i, naime, upstream je naziv za istra\u017eivanje podzemnih zaliha i potom eksploataciju.<\/p>\n

Midstream<\/em> i downstream<\/em>, faze koje pokrivaju transport, preradu i distribuciju, pak, ve\u0107 su poklopljene \u0161apom Mola kao stranog ve\u0107inskog vlasnika Ine. No, u Hrvatskoj se prakti\u010dno uop\u0107e ne raspravlja o takvim vizurama, ne uzima se u obzir nikakva zrela ideja, nikakvo izgledno rje\u0161enje za bolju energetiku. U protivnom bismo mogli uo\u010diti i poneku prednost od pronala\u017eenja novih zaliha nafte i plina. Ako ne bi bila rije\u010d o podmorskim nalazi\u0161tima ili plinu iz \u0161kriljevca \u2013 a potonje ovdje ipak nije posrijedi – ekolo\u0161ka opasnost bila bi svedena na minimum. \u010cak ni vidljivost bu\u0161otina u Mosoru ili na Dinari ne bi bila izra\u017eena, gledano s pla\u017ea ili iz etnoturisti\u010dkih naseobina.<\/p>\n

Na koncu, zemni je plin kudikamo \u010di\u0161\u0107e gorivo od nafte i derivata joj, pa ga se mo\u017ee rabiti kao tranzicijski energent. Profit ste\u010den iz eventualnih vi\u0161kova dalo bi se usmjeriti ba\u0161 na taj prelazak s fosilnih na ekolo\u0161ki povoljnija rje\u0161enja, a niti zadani rokovi ne bi predstavljali problem. Kao \u0161to su pojasnili u British Petroleumu, jednoj od najve\u0107ih naftnih kompanija u svijetu, oni sve svoje postoje\u0107e zalihe \u2013 tj. puni kapacitet kojim raspola\u017eu \u2013 mogu potro\u0161iti ve\u0107 za 13 godina.<\/p>\n

Kako zasad stoje odnosi, ni\u0161ta od toga ne dolazi u obzir, te znamo jedino ono s po\u010detka: dr\u017eava \u0161iri podru\u010dje bu\u0161enja. Ali ni ta nafta ne\u0107e o\u017eivjeti rafineriju u Sisku, zatvorenu radi uskog interesa Mola. Zarada ne\u0107e poslu\u017eiti razvoju ekolo\u0161kih rje\u0161enja u energetici budu\u0107nosti, energija ne\u0107e pojeftiniti za doma\u0107e korisnike. Rentu \u0107e potro\u0161iti strana\u010dki namno\u017eeni povla\u0161teni korisnici javnih financija, a istinski \u0107e profit opet kliznuti u ruke privatnih eksploatatora rudnog blaga, i zato je bolje da dalmatinska nafta nikad niti ne \u0161ikne uvis.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska vlada prije nekoliko je dana objavila da pro\u0161iruje zonu istra\u017eivanja podzemnih zaliha nafte i plina na kopneni dio srednje Dalmacije. Ranije se ina\u010de u toj pokrajini bu\u0161ilo gotovo isklju\u010divo na pojedinim podmorskim lokacijama…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26615,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-26607","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26607"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26607\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26625,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26607\/revisions\/26625"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26607"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26607"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26607"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26607"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}