Kako prenose mediji, tisu\u0107e kr\u0161\u0107ana i muslimana sudjelovale su na ju\u010dera\u0161njoj katoli\u010dkoj misi na stadionu u Abu Dabiju, prvoj zabilje\u017eenoj u nedavnoj povijesti Arapskog poluotoka. Bio je to vrhunac posjeda pape Franje Ujedinjenim Arapskim Emiratima, do kojeg je do\u0161lo na poziv Kalife al-Nahjana, apsolutisti\u010dkog vladara najve\u0107eg me\u0111u zaljevskim emiratima. No posjet je zapravo i posljedica nedavno objavljene odluke da \u0107e papa ostatak svog pontifikata posvetiti me\u0111ureligijskom dijalogu, osobito kroz posjete tradicionalno nekatoli\u010dkim zemljama.<\/p>\n
U tom smislu, posjet Emiratima se mo\u017ee \u010diniti logi\u010dnim. To je skup teokratskih apsolutisti\u010dkih monarhija koje definitivno ne pripadaju tradicionalnom katoli\u010dkom svijetu, ali ujedno u njima trenutno obitava velik broj katolika. Gospodari tih emirata su tako\u0111er geopoliti\u010dki sna\u017eno okrenuti Zapadu. No, UAE je s druge strane i neobi\u010dan izbor, jer je ta dr\u017eava, prema izvje\u0161tajima<\/a> UN-a i humanitarnih organizacija, zajedno sa Saudijskom Arabijom najodgovornija za katastrofalna stradanja u obli\u017enjem Jemenu, u kojem svaka od intervencionisti\u010dkih snaga nastoji nametnuti svoju vladu.<\/p>\n Papa je uo\u010di puta u Emirate pozvao na molitvu za Jemen, ali nije ni jednom rije\u010dju spomenuo odgovornost svog doma\u0107ina za u\u017ease u toj zemlji. Stvari stoje jo\u0161 gore sa pitanjem emiratskih katolika. U vi\u0161e izjava za vrijeme posjeta, papa je Emirate pohvalio kao mjesto tolerancije<\/a> i vjerskog su\u017eivota. Me\u0111utim, Emirati zapravo imaju sustav eksplicitne zakonske diskriminacije drugih religija, kao i nesunitskih muslimana. To je, dakako, samo dio duge liste<\/a> katastrofalnih kr\u0161enja ljudskih prava koja su karakteristi\u010dna za sve zaljevske apsolutisti\u010dke monarhije, uklju\u010duju\u0107i UAE.<\/p>\n Saveznici i neprijatelji<\/strong><\/p>\n Osim toga, gotovo svi emiratski katolici zapravo su Filipinci ili Indijci koji su u Emiratima dio obespravljene mase zavisnih radnika koji \u010dine 90% stanovni\u0161tva<\/a> te dr\u017eave. Iako se \u010desto tako nazivaju, oni nisu obi\u010dni migrantski radnici. U svim zaljevskim zemljama funkcionira tzv. sustav kafala<\/em>, koji strance \u010dine ovisnima<\/a> o svojim gazdama na na\u010din kakav je u ostatku svijeta te\u0161ko zamisliv jo\u0161 od formalnog ukidanja kmetstva. Pre\u0161utjeti tu monstruoznost zna\u010di normalizirati politi\u010dki i ekonomski sustav kakav bi trebao biti neprihvatljiv svakome s minimalnim osje\u0107ajem za pravdu i jednakost.<\/p>\n Naravno, papa u ovom slu\u010daju nije jedini krivac. Emirati su \u010dvrsti saveznik Zapada i jedan od najvjernijih i najrastro\u0161nijih kupaca skupog zapadnog oru\u017eja. To su klju\u010dni motivi za normalizaciju dr\u017eave koja je tehnolo\u0161ki u 21., ali dru\u0161tveno-politi\u010dki u 12. stolje\u0107u. Sudbina je htjela da se to licemjerje neobi\u010dno jasno poka\u017ee upravo u vrijeme papinog posjeta. Naime, papa je u avionu na povratku iz Emirata objavio kako je primio pismo venezuelskog predsjednika koji tra\u017ei papino posredni\u0161tvo u sukobu koji su izazvali SAD i susjedni Brazil u poku\u0161aju da u Venezueli izvedu pu\u010d uz izgovor kako u toj zemlji vlada “diktatura”.<\/p>\n Iako je danima hvalio emiratski apsolutisti\u010dki politi\u010dki sustav bez izbora i ljudskih prava, papa nije imao ba\u0161 ni\u0161ta za re\u0107i u potporu izabranoj vladi Venezuele. A jo\u0161 \u010dekamo i prvog zapadnog politi\u010dara koji \u0107e emiratsku sramotu nazvati “diktaturom”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako prenose mediji, tisu\u0107e kr\u0161\u0107ana i muslimana sudjelovale su na ju\u010dera\u0161njoj katoli\u010dkoj misi na stadionu u Abu Dabiju, prvoj zabilje\u017eenoj u nedavnoj povijesti Arapskog poluotoka. Bio je to vrhunac posjeda pape Franje Ujedinjenim Arapskim Emiratima, do kojeg je do\u0161lo na poziv…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26604,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-26603","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26603"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26603\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26605,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26603\/revisions\/26605"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26604"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26603"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26603"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26603"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26603"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}