{"id":26600,"date":"2019-02-06T11:00:20","date_gmt":"2019-02-06T10:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26600"},"modified":"2019-02-06T12:51:51","modified_gmt":"2019-02-06T11:51:51","slug":"cista-struja-napokon-parira-prljavoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26600","title":{"rendered":"\u010cista struja napokon parira prljavoj"},"content":{"rendered":"

Proizvodnja energije iz vjetra, sunca i biomase nadma\u0161ila je 2018. godine onu dobivenu iz ugljena. Rezultati su to godi\u0161nje analize europske statistike elektri\u010dne energije<\/a> koju su provela dva think-tanka (Agora Energiewende i Sandbag). Podaci se posebno odnose na Njema\u010dku, Francusku i Veliku Britaniju. Proizvodnja elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u 2018. godini iznosila je 32,3 posto u ukupnoj struji proizvedenoj u EU, \u0161to je porast od dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, energija dobivena iz ugljena pala je diljem EU za 6 posto, te sada iznosi ispod 30 posto, \u0161to je ni\u017ee od razine iz 2012. godine.<\/p>\n

Ukupno promatrano, emisije uglji\u010dnog dioksida u energetskom sektoru pale su za 5 posto 2018. godine, \u0161to je rezultat strate\u0161kog napu\u0161tanja ugljena kao energenta. Budu\u0107i da su tome za sada najozbiljnije pristupile Velika Britanija i Njema\u010dka, promijenjeni odnos rezultat je prije svega napora u ovim zemljama, odnosno porasta udjela energije dobivene iz OI u tim zemljama, pi\u0161e Euractiv<\/a>. Tako je u Britaniji udio struje dobiven iz ugljena 2012. godine iznosio 40 posto, dok je 2018. iznosio 5 posto. U njema\u010dkoj je u istom periodu kori\u0161tenje ugljena palo sa 19 posto na 13 posto. Promjena odnosa vidljiva je i na cijenama. Tako megavat sat struje iz vjetra ili sunca u Njema\u010dkoj npr. ko\u0161ta trenutno 45 \u2013 60 eura \u0161to je jednako ili \u010dak jeftinije od cijene struje po velikoprodajnim cijenama u brojnim zemljama. Cijena ugljena narasla je pak za 15 posto tokom pro\u0161le godine, a plina za 30 posto.<\/p>\n

Problem Istok-Zapad<\/strong><\/p>\n

Najva\u017enija stvar koju je studija pokazala, je opovrgavanje stava o plinu kao posredniku izme\u0111u napu\u0161tanja ugljena i prelaska na \u010distu energiju. Prema statisti\u010dkim podacima prikupljenima u ovoj studiji, na razini Europe, zemlje koje ostvaruju najbolje rezultate u proizvodnji \u010diste energije one su koje su odmah s ugljena pre\u0161le na obnovljive izvore. U samo 6 godina, izme\u0111u 2012. i 2018. europska godi\u0161nja razina emisija CO2 iz elektrana na ugljen pala je za 250 milijuna tona. No, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, ta u\u0161teda nije se prelila u emisije dobivene kori\u0161tenjem plina, ve\u0107 se prelila u OIE, pi\u0161e Euractiv.<\/p>\n

Problem s podacima ove studije nastaje u dijelu gdje se pi\u0161e o ugljenom problemati\u010dnim zemljama. Tu se obi\u010dno krene od Poljske, pa polagano granicom \u017eeljezne zavjese do\u0111e do Rumunjske, koju ovih dana prate naslovi poput: ” Usprkos predsjedavanju EU, Rumunjska i dalje subvencionira ugljen. Problem s ovakvim studijama stoga je izostanak socioekonomske perspektive struje. Provedene na Zapadu, ovakve studije uzroke manjka agilnosti napretka postsocijalisti\u010dkih zemalja ka prelasku na OIE, u pravilu pronalaze u nedostatku politi\u010dke svijesti, politi\u010dkoj korupciji, ili drugim vi\u0161e psiholo\u0161kim karakteristikama nego geopoliti\u010dkim kauzalnostima.<\/p>\n

Stoga je ovdje dovoljno napomenuti kako pravila nisu jednaka za sve zemlje Europe, iako su pisana kao da jesu. Dok skupa tehnologija za OIE, zeleni kapital, strane investicije i politi\u010dke odluke putuju sa Zapada na Istok; profiti, globalni energetski tokovi i radna mjesta putuju na Zapad. Pritom se investicije prido\u0161le npr. iz Njema\u010dke, u obliku tehnologije, kapitala i know-how npr. za vjetroelektrane, u Bugarskoj npr. pretvaraju u izrazito visoke ra\u010dune gra\u0111ana za struju, bez ikakvog napretka u industriji, u tehnologiji, u know-how-u i pristupu kapitalu koji bi omogu\u0107ili postsocijalisti\u010dkim zemljama da same grade postrojenja potrebna za OIE te da time tako dobivena energija bude sve jeftinija te sve prisutnija i sve dostupnija. U nedostatku toga, te u nu\u017edi uvoza sa Zapada, struja iz obnovljivih izvora zapravo se na Istoku pretvara u jo\u0161 skuplju od one dobivene od ugljena. Ako se tome svemu pridoda prinuda EU da se u potpunosti dokine socijalna cijena struje, o\u010dekivanja od zemalja Isto\u010dne Europe da prate razvoj OIE u korak sa Zapadom su nerealisti\u010dna, i svakako nisu odraz psiholo\u0161kih karakteristika naroda Istoka, ve\u0107 zrcalno prikazuju geopoliti\u010dke odnose centra i periferije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proizvodnja energije iz vjetra, sunca i biomase nadma\u0161ila je 2018. godine onu dobivenu iz ugljena. Rezultati su to godi\u0161nje analize europske statistike elektri\u010dne energije koju su provela dva think-tanka (Agora Energiewende i Sandbag). Podaci se posebno odnose na Njema\u010dku, Francusku i Veliku Britaniju. Proizvodnja elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u 2018. godini iznosila […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26601,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128,243],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-26600","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","tag-eu","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26600","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26600"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26600\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26606,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26600\/revisions\/26606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26601"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26600"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26600"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26600"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26600"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26600"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26600"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26600"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}