{"id":26540,"date":"2019-02-01T08:00:27","date_gmt":"2019-02-01T07:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26540"},"modified":"2021-02-25T10:50:46","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:46","slug":"slovenija-silovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26540","title":{"rendered":"Ne zna\u010di ne!"},"content":{"rendered":"

Nedavna skandalozna presuda suda u Kopru po kojoj silovanje nije silovanje ako je po\u010dinitelj \u017ertvu zatekao u snu sna\u017eno je uznemirila slovensku javnost. Kao reakcija tra\u017ei se izmjena krnjeg zakona i sustavna za\u0161tita \u017ertava rodnog nasilja.<\/strong><\/p>\n

Spisateljica Margaret Atwood, najpoznatija po “Slu\u0161kinjinoj pri\u010di”, jednom je prilikom upitala prijatelja za\u0161to se mu\u0161karci osje\u0107aju ugro\u017eeno me\u0111u \u017eenama. “Strah ih je da \u0107e im se \u017eene smijati”, odgovorio je. Potom je upitala i skupinu \u017eena za\u0161to se osje\u0107aju ugro\u017eeno me\u0111u mu\u0161karcima. “Strah ih je da \u0107e ih ubiti”, glasio je njihov odgovor.<\/p>\n

Ta se dihotomija najdramati\u010dnije manifestira u polju rodnog nasilja, gdje patrijarhalni ma\u010dizam, ta najotrovnija ina\u010dica mu\u0161ke ta\u0161tine, divlja nad \u017eenama. Da takva logika mo\u017ee dose\u0107i ne\u010duvene dimenzije i unutar pravosudnog sistema, u Sloveniji je dokazao nedavni primjer presude suda u Kopru koji je uznemirio javnost i dao novi, prijeko potreban zamah raspravama i promjenama na tome podru\u010dju.<\/p>\n

Koperski slu\u010daj<\/strong><\/p>\n

Optu\u017eeni je u ranojutarnjim satima, 11. oktobra 2015. godine, u svome stanu u\u0161ao u dje\u010dju sobu u kojoj je spavala pripita obiteljska prijateljica. Sa silovanjem \u017ertve po\u010deo je dok je ona jo\u0161 spavala te je nakon \u0161to se probudila nastavio uz prisilu, sve dok sa silovanjem nije zavr\u0161io. Nakon \u0161to se probudila, \u017ertva se po\u010dela opirati i po\u010dinitelja odgurivati rukama, no on ju je nadvladao, rukom joj prekrivaju\u0107i usta i dr\u017ee\u0107i ju tjelesnom snagom pod sobom onoliko koliko mu je trebalo da dovr\u0161i silovanje.<\/p>\n

Senat koparskih vi\u0161ih sudaca je u vezi s tim donio presudu da optu\u017eeni nije kriv za kazneno djelo silovanja jer: “Kada po\u010dinitelj upotrijebi silu tek nakon \u0161to je ve\u0107 do\u0161lo do spolnog odnosa, odnosno zato da spolni odnos dovr\u0161i, kao \u0161to je to slu\u010daj u doti\u010dnom predmetu, onda se taj \u010din ne mo\u017ee tuma\u010diti kao kazneno djelo silovanja.” Tako je umjesto za silovanje, mu\u0161karac optu\u017een za bla\u017ee kazneno djelo prinude te je ka\u017enjen jednogodi\u0161njom zatvorskom kaznom.<\/p>\n

Dobro ste pro\u010ditali: zato \u0161to je \u017ertva na po\u010detku silovanja jo\u0161 spavala te mu se po\u010dela opirati “tek” kada je djelo ve\u0107 bilo u tijeku, a zbog \u010dega je po\u010dinitelj silu upotrijebio “tek” tada, po mi\u0161ljenju koparskih sudaca o silovanju se ustvari nije ni radilo. Doslovno tuma\u010denje kaznenog zakonodavstva omogu\u0107ava takvu presudu jer je u slovenskom zakonodavstvu silovanje definirano kao djelo u kojem po\u010dinitelj \u017ertvu prisiljava na spolni odnos na jedan od dva na\u010dina. Tako da priprijeti neposrednim napadom na njen \u017eivot ili tijelo, ili pak pod prijetnjom da \u0107e o njoj ili njenim bli\u017enjima otkriti ne\u0161to \u010dime \u0107e okaljati njenu ili njihovu \u010dast ili ugled, odnosno da \u0107e njoj ili njenim bli\u017enjima nanijeti veliku materijalnu \u0161tetu.<\/p>\n

Inicijativa za promjenu zakona<\/strong><\/p>\n

Ukratko, nema rije\u010di o tome da se o radi o silovanju ni u slu\u010daju da \u017ertva prilikom po\u010detka \u010dina jo\u0161 spava. A \u0161to u slu\u010daju kada je \u017ertva u komi ili je njena invalidnost onemogu\u0107uje da pru\u017ea otpor ili ju po\u010dinitelj omami pa mu se ni ne mo\u017ee opirati? Barem se mo\u017eemo nadati da doti\u010dni koparski suci o tim pitanjima nikada ne\u0107e mo\u0107i presu\u0111ivati. Dakako, uz trun\u010dicu humanosti i druga\u010dija presuda bi bila mogu\u0107a \u2013 naime, kao \u0161to su i upozorili iz Instituta 8. mart, koji je nakon razotkrivanja ovoga slu\u010daja odmah pokrenuo peticiju za promjenu kaznenog zakona, Slovenija je izme\u0111u ostalog ratificirala i Konvenciju Vije\u0107a Europe o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji. U njoj posve jasno stoji da pristanak na spolni \u010din mora biti dan “dobrovoljno kao rezultat slobodne volje osobe, procijenjene u kontekstu okolnosti\u201c. Iz 8. marta su s ranije spomenutom peticijom, koja je u tek nekoliko dana prikupila vi\u0161e od 5.000 potpisa, zahtijevali dvije stvari.<\/p>\n

Kao prvo, da slovenske sudske vlasti od \u010dlanova i \u010dlanica Vi\u0161eg suda u Kopru zahtijevaju odgovornost za presudu koja ukazuje na visok stupanj tolerancije toga suda prema ka\u017enjivim djelima silovanja i nasilja, a \u0161to se mo\u017ee i\u0161\u010ditati i iz gore citiranog obrazlo\u017eenja presude. Drugi, jo\u0161 va\u017eniji zahtjev ti\u010de se poziva Instituta na promjenu Kaznenog zakona i uvo\u0111enje modela “ne zna\u010di ne” odnosno “da zna\u010di da”, \u010dime upotreba sile, koja se dokazuje razmatranjem pru\u017eenog otpora, vi\u0161e ne bi mogla biti indikator silovanja. Nakon toga je uslijedila i reakcija stranke Ljevica koja je prema vladi uputila inicijativu za izmjenu vi\u0161e odredbi kaznenog zakona.<\/p>\n

U obrazlo\u017eenju inicijative izme\u0111u ostaloga navode zabrinjavaju\u0107e podatke koji govore da svaki \u010detvrti Europljanin misli kako je spolni odnos bez pristanka opravdan ako je \u017ertva pijana, ako nosi izazovnu odje\u0107u, ako se aktivno ne opire odnosno ako ne ka\u017ee “ne” dovoljno jasno. Svaki peti pak vjeruje da \u017eene \u010desto izmi\u0161ljaju ili pretjeruju kada prijavljuju zlostavljanje ili silovanje. Istovremeno, me\u0111unarodna istra\u017eivanja govore da u Europskoj uniji svaka dvadeseta \u017eena starija od 15 godina do\u017eivi silovanje, odnosno da je silovanje do\u017eivjelo oko 9 milijuna \u017eena.<\/p>\n

Neu\u010dinkovit sustav<\/strong><\/p>\n

Kako navode, struka u Sloveniji ve\u0107 vi\u0161e godina upozorava na neu\u010dinkovito sprje\u010davanje, otkrivanje i progon po\u010dinitelja takvih kaznenih djela. Struka naime tako\u0111er upozorava da je jedan od najtvrdokornijih mitova i taj da su po\u010dinitelji stranci koji \u017ertve napadaju na ulici, iako statistika jasno pokazuje da se naj\u010de\u0161\u0107e radi o \u017ertvi dobro poznatim osobama, i to prije svega \u010dlanovima obitelji. Posljedi\u010dno, \u017ertve takve situacije niti ne prijavljuju slu\u017ebenim organima jer je naime prisutan strah od ponovne viktimizacije te dugotrajnih policijskih i sudskih postupaka.<\/p>\n

Isto tako, u javnosti se jo\u0161 uvijek \u010desto javljaju komentari koji poru\u010duju da se pritom radi o osvetoljubivoj \u017eenskoj naravi te kivnosti prema biv\u0161im ili sada\u0161njim partnerima. U stvarnosti je upravo \u017ertvin strah od osvete po\u010dinitelja jedan od glavnih razloga zbog kojeg se \u017eene tako rijetko odlu\u010de na prijavu. Ljevica zbog toga poziva vladu da modernizira zakonodavstvo tako \u0161to \u0107e svaki odnos bez pristanka proglasiti silovanjem. Recimo, u Europi su takvi propisi na snazi u Velikoj Britaniji, Belgiji, Cipru, Njema\u010dkoj, Islandu, Luksemburgu i \u0160vedskoj.<\/p>\n

Uz ve\u0107 navedene prijedloge, inicijativom vladu tako\u0111er pozivaju i na sljede\u0107e promjene. Redefiniciju spolnog zlostavljanja onemo\u0107alih osoba jer se naime u sada\u0161njem ure\u0111enju onemo\u0107alost \u010dak tretira kao olak\u0161avaju\u0107a okolnost. Na dokidanje roka zastare prilikom zlostavljanja osoba mla\u0111ih od 15 godina. Na holisti\u010dki pristup i osiguravanje prikladnog tretmana te za\u0161tite \u017ertava kaznenih djela rodnog nasilja koji \u0107e \u017ertve poticati, umjesto odvra\u0107ati da zlo\u010din prijave. Na usvajanje rje\u0161enja koja \u0107e sprije\u010diti ponovnu viktimizaciju \u017ertava te uspostavljanje u\u010dinkovitog sustava preventive i informiranja koji \u0107e pomo\u0107i u dokidanju dru\u0161tvene prihvatljivost kaznenih djela te vrste. U Ljevici predla\u017eu i uspostavu evidencije femicida, tj. ubojstava \u017eena koje po\u010dine supru\u017enici i partneri, a \u0161to je \u010desto krajnji rezultat rodnoga nasilja nad \u017eenama. Takvu evidenciju u Sloveniji ne vodimo, iako je prijeko potrebna.<\/p>\n

Politi\u010dka odgovornost<\/strong><\/p>\n

Tragi\u010dno je da je sve navedeno jo\u0161 uvijek dru\u0161tvena norma, da je slovensko dru\u0161tvo jo\u0161 uvijek visoko tolerantno prema raznim vrstama nasilja nad \u017eenama. I tu je najve\u0107i dio krivice na strani politi\u010dkog vrha koji svakodnevno \u0161alje signale o tome \u0161to je dozvoljeno, a \u0161to ne. Recimo, ovih je dana svoj epilog do\u017eivio i slu\u010daj protiv dvostrukog predsjednika vlade Janeza Jan\u0161e. On \u0107e morati platiti 6.000 eura zbog uvredljivog tvita u kojem je novinarke RTV Slovenije nazvao “istro\u0161enim prostitutkama”.<\/p>\n

Politi\u010dka inkontinencija te vrste, koja se uvijek iznova o\u010dituje kroz “propu\u0161tanje” takvih i sli\u010dnih primitivnih tvitova, velikom dijelu dru\u0161tva \u0161alje signal o tome \u0161to si sve najmo\u0107niji dijelovi dru\u0161tva mogu priu\u0161titi, postavljaju\u0107i pitanje za\u0161to i svi ostali to ne bi smjeli \u010diniti. Ovakvih je izjava posljednjih godina sve vi\u0161e, a njihova se primitivnost neprestano intenzivira te kao takve predstavljaju jedno od opravdanja za neka\u017enjeno i\u017eivljavanje i \u0161ovinisti\u010dke ispade. Zbog toga ne iznena\u0111uje da su u SDS-u inicijativu Ljevice proglasili obi\u010dnim populizmom. A s obzirom na to tko je izabran u SAD-u i nedavno u Brazilu, SDS se ne mora bojati da \u0107e u svom stavu ostati usamljen, ve\u0107 prije suprotno \u2013 \u010dini se da je repatrijarhalizacija svjetski trend koji samo ja\u010da.<\/p>\n

Zbog toga je s jedne strane itekako va\u017eno da se \u017ertvama rodnog nasilja, te ili druge vrste, da sva dru\u0161tvena podr\u0161ka i snaga da o zlostavljanju koje su pro\u017eivjele mogu progovoriti te da po\u010dinitelji za to odgovaraju. S druge \u0107e strane do istinskih promjena mo\u0107i do\u0107i tek s promjenom naglaska rasprave jer rodno nasilje ne postoji bez po\u010dinitelja rodnog nasilja. U usporedbi s brojnim drugim kaznenim djelima, naro\u010dito je indikativno da u ovim slu\u010dajevima primarno govorimo o \u017ertvama rodnog zlostavljanja i nasilja, a ne o po\u010diniteljima. Zamislite da raspravljamo o \u017ertvi prometne nesre\u0107e umjesto njenom po\u010dinitelju, kada god je to mogu\u0107e od \u017ertve zahtijevamo da nam pojasni sve okolnosti, kada bi \u017ertvu na svakom koraku osporavali te bivali skepti\u010dni prema njoj. Kada uop\u0107e ne bismo pri\u010dali o ubojici, ve\u0107 isklju\u010divo o njegovim \u017ertvama. Takav konceptualni obrat lijepo sa\u017eima krilatica: “Nemojmo na\u0161e k\u0107eri u\u010diti kako da ne budu silovane, ve\u0107 na\u0161e sinove kako da ne siluju.”<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavna skandalozna presuda suda u Kopru po kojoj silovanje nije silovanje ako je po\u010dinitelj \u017ertvu zatekao u snu sna\u017eno je uznemirila slovensku javnost. Kao reakcija tra\u017ei se izmjena krnjeg zakona i sustavna za\u0161tita \u017ertava rodnog nasilja. Spisateljica Margaret Atwood, najpoznatija po “Slu\u0161kinjinoj pri\u010di”, jednom je prilikom upitala prijatelja za\u0161to se mu\u0161karci osje\u0107aju ugro\u017eeno me\u0111u \u017eenama. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":26544,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-26540","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26540","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26540"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26550,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26540\/revisions\/26550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26540"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26540"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26540"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26540"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}