{"id":26396,"date":"2019-01-23T07:00:22","date_gmt":"2019-01-23T06:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26396"},"modified":"2021-02-25T10:50:49","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:49","slug":"zakon-i-izvrsitelji-u-srbiji-lice-i-nalicje-nepravde-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26396","title":{"rendered":"Zakon i izvr\u0161itelji u Srbiji: lice i nali\u010dje (ne)pravde"},"content":{"rendered":"

Otkako je 2011. godine donesen Zakon o izvr\u0161enju i bezbednosti, gomilaju se slu\u010dajevi raznih nepravilnosti i malverzacija u njegovom sprovo\u0111enju. Bilo da se radi o javnim ili privatnim izvr\u0161iteljima, mnogi slu\u010dajevi izvr\u0161enja odvijali su se u atmosferi ozbiljnog kr\u0161enja samog zakona.<\/strong><\/p>\n

Klju\u010dna novina koju je doveo zakon o izvr\u0161enju iz 2011. uvo\u0111enje je institucije privatnih izvr\u0161itelja. Logika posrijedi je pragmati\u010dne je naravi. Naime, privatni izvr\u0161itelji su se u nekim dr\u017eavama pokazali vrlo efikasnim instrumentom za sprovo\u0111enje izvr\u0161enja, odnosno naplate dugova. Vo\u0111eni istom logikom pove\u0107anja efikasnosti naplate dugovanja te rastere\u0107enjem preoptere\u0107enih sudova, tada\u0161nja vlada primjenjuje isti recept za rje\u0161avanje tog problema<\/p>\n

Me\u0111utim, srpsko pravosu\u0111e, kojeg ina\u010de karakteriziraju tromost, korupcija i kroni\u010dni nedostatak operativne neovisnosti, time je dodatno degradirano u kontekstu funkcioniranja pravne dr\u017eave, kao \u0161to \u0107e se naknadno ispostaviti u samom razvoju problematike. Inzistiranje na principu efikasnosti bez osiguravanja striktnog nadzora rada izvr\u0161itelja otvorilo je prostor za razne kompromitiraju\u0107e radnje u slu\u010dajevima izvr\u0161enja naplate dugovanja.<\/p>\n

Prvo upozorenje u tom smjeru izdao je Savet za borbu protiv korupcije koji je u izve\u0161taju o reformi pravosu\u0111a iz 2014. Vladi skrenuo pa\u017enju na veliki broj nepravilnosti<\/a> i koruptivnih radnji u radu privatnih izvr\u0161itelja. Tako\u0111er, Savet je ukazao i na to da dr\u017eavna komunalna poduze\u0107a prilikom izbora izvr\u0161itelja ne primjenjuju Zakon o javnim nabavkama. U skladu s prijavljenim nepravilnostima u radu privatnih izvr\u0161itelja, Vlada 2015. godine donosi izmjene zakona o izvr\u0161enju i obezbe\u0111enju. Izmjenama se onemogu\u0107ilo dr\u017eavnim preduze\u0107ima da sami biraju izvr\u0161itelje, \u0161to je bio veliki izvor korupcije.<\/p>\n

Na\u010delo srazmjere<\/strong><\/p>\n

Intenzivnije zanimanje medija za rad izvr\u0161itelja razvija se u posljednje dvije godine, otkad je porastao broj slu\u010dajeva u kojima izvr\u0161itelji izbacuju ljude na ulicu kako bi prodali njihove nekretnine, \u010desto jedine, a radi otplate dugova. U glavnoj ulozi na\u0161li su se javni izvr\u0161itelji. Revolt javnosti izazvala je \u010dinjenica da se u navedenim slu\u010dajevima radilo o dugovima u visini od svega nekoliko tisu\u0107a eura. Pritom su njihove nekretnine prodane za vrijednost nekoliko puta manju od realne tr\u017ei\u0161ne. Takav je bio npr. slu\u010daj obitelji Havatmi u Beogradu koji zorno prikazuje skarednost izvr\u0161itelja i sustava koji omogu\u0107ava takve postupke. Stan obitelji Havatmi<\/a>, veli\u010dine od 48 kvadrata u centru Beograda prodan je za 26.000 eura, pri \u010demu je njegova realna vrijednost nekoliko puta ve\u0107a, a za iznos duga od 6.500 eura. Povrh svega, stan Branke Havatmi je prodan na javnoj aukciji bez njenog znanja.<\/p>\n

Klju\u010dni aspekt zanemaren u ovom slu\u010daju na\u010delo je srazmjere. Prema zakonu, javni izvr\u0161itelj du\u017ean je da prilikom izbora sredstva i predmeta izvr\u0161enja radi namirenja nov\u010danog potra\u017eivanja vodi ra\u010duna o srazmjeri izme\u0111u visine obaveze izvr\u0161nog du\u017enika i sredstva i vrijednosti predmeta izvr\u0161enja. U velikom broju slu\u010dajeva izvr\u0161enja, upravo na\u010delo srazmjere notorno je kr\u0161eno u praksi, \u0161to je dovelo do toga da su gra\u0111ani ostajali bez jedine nekretnine zbog dugova vi\u0161estruko neproporcionalnih vrijednosti same nekretnine.<\/p>\n

Javnost su vidno \u0161okirali iznosi koje su pojedini izvr\u0161itelji uprihodili svojim radom. Interesantno je da su slu\u010dajeve izvr\u0161enja medijski najvi\u0161e pratili prore\u017eimski tabloidi poput Informera, Aloa i Kurira. Putem njih je u \u017ei\u017eu javnosti dospjela Mirjana Dimitrijevi\u0107, javna izvr\u0161iteljka etiketirana kao “izvr\u0161iteljka iz pakla”, nazvana tako zbog svojih beskompromisnih metoda rje\u0161avanja slu\u010dajeva. Prema podacima Agencije za privredne registre, ona je 2017. godine imala prihode od skoro 900.000 eura<\/a>.<\/p>\n

Na listi ozlogla\u0161enih na\u0161ao se i Miljan Trajkovi\u0107, izvr\u0161itelj iz Ni\u0161a koji je prema saznanjima tabloida<\/a> navodno obrnuo 1.200.000 eura zahvaljuju\u0107i svom izvr\u0161iteljskom umije\u0107u. Bilo je tu paljbe i po Aleksandri Tre\u0161njev, predsjednici Komore izvr\u0161itelja. Ona je prema ve\u0107 uobi\u010dajenoj \u0161pranci navodila da je rad izvr\u0161itelja u potpunosti u skladu sa zakonom, a samim time posve su legitimne i zarade izvr\u0161itelja. U skladu s navedenim iznosima i ekonomskim uslovima u Srbiji, zanimanje izvr\u0161itelja pokazalo se veoma unosnim poslom. Me\u0111utim, postavlja se pitanje kako funkcionira struktura koja izvr\u0161iteljima omogu\u0107uje stjecanje takvog profita?<\/p>\n

Nagrade i naknade<\/strong><\/p>\n

Izvor velikih profita izvr\u0161itelja le\u017ei u Pravilniku o tarifi o nagradama<\/a> i naknadama tro\u0161kova za rad izvr\u0161itelja. Pravilnik je skrojen po modelu bodovanja kojim se vrednuje rad izvr\u0161itelja. Vrijednost boda iznosi 120 dinara, ili otprilike 1 euro. Drugim rije\u010dima, koliko bodova, toliko para.<\/p>\n

U pravilniku je taksativno naveden opis posla izvr\u0161itelja i njegova vrijednost. Naknada je uklju\u010dena za pripremanje i vo\u0111enje predmeta, nagrada za razmatranje sudskih spisa i spisa drugih dr\u017eavnih organa, nagrada za terensku provjeru imovine izvr\u0161nog du\u017enika ili terensku provjeru podataka generalno, nagrada za \u010duvanje stvari koje su predmet izvr\u0161enja i tako u nedogled. U naknadu izvr\u0161itelja uklju\u010deno je \u010dak i fotokopiranje predmetnih spisa koje se vrednuje sa 1.5 bodova, s tim da se za svaku fotokopiranu stranicu dobije po 0.5 bodova. Kada se sumiraju sve mogu\u0107e naknade koje su predvi\u0111ene u radu izvr\u0161itelja, ne iznena\u0111uje njihova visoka motiviranost da efikasno obave svoj posao.<\/p>\n

Me\u0111utim, upravo ovako skrojen sustav naknade za rad izvr\u0161itelja doveo je do toga da izvr\u0161itelji koriste sva mogu\u0107a (ne)pravna sredstva ne bi li pod svaku cijenu utjerali dugove gra\u0111ana zarad vlastitog profita. Ovako dehumanizirani sustav utjerivanja dugova li\u0161en je eti\u010dkih postavki jer du\u017enike de facto<\/em> pretvara u gole objekte naplate, oduzimaju\u0107i im sva ljudska i socijalna prava. Metafori\u010dki re\u010deno, sustav je od izvr\u0161itelja napravio lovce, a du\u017eni gra\u0111ani su pretvoreni u plijen.<\/p>\n

Gra\u0111ani i organizacije koje se bave ovim pitanjima godinama ukazuju na nepravilnosti u radu izvr\u0161itelja, isti\u010du\u0107i da izvr\u0161itelji umjetno “napumpavaju” tro\u0161kove, zbog \u010dega dolazi do toga da tro\u0161kovi izvr\u0161enja budu nekoliko puta ve\u0107i nego inicijalni dug. Tako\u0111er, evidentiran je veliki broj pritu\u017ebi da izvr\u0161itelji uop\u0107e ne dostavljaju rje\u0161enja o izvr\u0161enju, ve\u0107 ona zavr\u0161avaju na oglasnoj tabli suda, pa tako gra\u0111ani ostaju bez prava na prigovor.<\/p>\n

Reductio ad absurdum<\/strong><\/em><\/p>\n

Prijavljeni problemi i neregularnosti u radu izvr\u0161itelja otvaraju pitanje kako funkcionira uloga sudova \u010diji je zadatak da kontroliraju rad izvr\u0161itelja. Po svemu sude\u0107i, \u010dini se da na\u010delo efikasnosti nije bilo od presudne va\u017enosti u slu\u010daju kontrole rada samih izvr\u0161itelja. Iz organizacije Efektiva navode da zakonska regulativa ne omogu\u0107ava gotovo nikakvu sudsku kontrolu pravnih akata i mjera kojima se izvr\u0161itelji slu\u017ee u sprovo\u0111enju izvr\u0161enja, dok s druge strane, izvr\u0161itelji svoje metode i postupke pravdaju time \u0161to oni samo izvr\u0161avaju sudske odluke i naloge.<\/p>\n

Interesantno je da je tokom 2018. godine 17 javnih izvr\u0161itelja razrije\u0161eno du\u017enosti<\/a>. Kako je Komora izvr\u0161itelja saop\u0107ila, 12 izvr\u0161itelja razrije\u0161eno je zbog toga \u0161to nisu polo\u017eili pravosudni ispit u skladu sa zakonom, \u010detiri javna izvr\u0161itelja razrije\u0161ena su du\u017enosti zbog obavljanja nespojivih poslova, dok je jedan izvr\u0161itelj razrije\u0161en na li\u010dni zahtjev.<\/p>\n

\u010cinjenica da je ve\u0107ina izvr\u0161itelja razrije\u0161ena du\u017enosti zbog nepolo\u017eenog pravosudnog ispita diskreditira kompletan sustav pravosu\u0111a, dovode\u0107i u pitanje njegov cjelokupni legitimitet u kreiranju i sprovo\u0111enju zakona. Ako bi se takva logika aplicirala na druge pravosudne funkcije, to bi onda zna\u010dilo da, recimo, sudac ili ministar pravosu\u0111a mogu isto tako obna\u0161ati svoje funkcije bez polo\u017eenog pravosudnog ispita. Ovakva pravosudna \u0161arada ozbiljno podriva ve\u0107 debelo naru\u0161eno povjerenje gra\u0111ana u funkcioniranje institucija, naravno, pod pretpostavkom da gra\u0111ani jo\u0161 uvijek vjeruju u institucije.<\/p>\n

Zbog velikog broja kompromitiraju\u0107ih radnji u slu\u010dajevima izvr\u0161enja, ministrica pravosu\u0111a Nela Kuburovi\u0107 nedavno je najavila izmjene<\/a> Zakona o izvr\u0161enju i obezbe\u0111enju koje bi trebale omogu\u0107iti vi\u0161u razinu transparentnosti te rigoroznije kontrolne mehanizme suda nad izvr\u0161iteljima. No, u srpskom pravosudnom sustavu, zakon na papiru i njegova (ne)primjena u praksi veoma \u010desto ne kora\u010daju u istom ritmu. Pravo pitanje je tko \u0107e odgovarati za sve dosada\u0161nje slu\u010dajeve malverzacija? Tko \u0107e sanirati veliku materijalnu i psihi\u010dku \u0161tetu koje su pretrpjele \u017ertve izvr\u0161iteljskog nasilja, kojem je na kraju krajeva, kumovala sama dr\u017eava?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otkako je 2011. godine donesen Zakon o izvr\u0161enju i bezbednosti, gomilaju se slu\u010dajevi raznih nepravilnosti i malverzacija u njegovom sprovo\u0111enju. Bilo da se radi o javnim ili privatnim izvr\u0161iteljima, mnogi slu\u010dajevi izvr\u0161enja odvijali su se u atmosferi ozbiljnog kr\u0161enja samog zakona…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26400,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[442],"theme":[],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-26396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-pravosude","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26396"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26396\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26407,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26396\/revisions\/26407"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26400"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26396"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26396"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26396"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26396"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}