{"id":26369,"date":"2019-01-22T08:03:45","date_gmt":"2019-01-22T07:03:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26369"},"modified":"2021-02-25T10:50:49","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:49","slug":"ministrova-eskadrila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26369","title":{"rendered":"Ministrova eskadrila"},"content":{"rendered":"

Jedna od glavnih tema hrvatskih medija ve\u0107 je tjednima dugo najavljivana, a naposljetku neuspje\u0161na, kupovina izraelskih polovnih vojnih aviona. Dok se ve\u0107ina kriti\u010dara zadr\u017eala samo na nesposobnosti nadle\u017enog ministra, \u010dini se da ova afera otvara i druga, ne\u0161to dalekose\u017enija pitanja.<\/strong><\/p>\n

Bila je ovo pokazna vje\u017eba koje su granice “domovinske sigurnosti” u jednoj zemlji na euroatlantskoj periferiji. Ministru obrane Damiru Krsti\u010devi\u0107u u\u010dinilo se da ga vojno \u0161kolovanje u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, to \u0161to je lani sve\u010dano primljen u Ku\u0107u slavnih me\u0111unarodnih polaznika Ratne \u0161kole kopnene vojske SAD-a i to \u0161to se poziva na dobre odnose s biv\u0161im ameri\u010dkim ministrom obrane Jamesom Mattisom, stavlja u rang ljubaznih doma\u0107ina. No stvarnost ga je bolno demantirala: SAD je pokazao gdje je “me\u0111unarodnim polaznicima” mjesto i, vo\u0111en svojim interesima, blokirao hrvatsku nabavu izraelskih aviona. Quod licet Iovi, non licet bovi<\/em>, rekli bi stari Latini.<\/p>\n

A obnova zra\u010dne eskadrile trebala je predstavljati “posao stolje\u0107a”, odnosno krunu ministrova \u010detverogodi\u0161njeg mandata, ina\u010de obilje\u017eenog remilitarizacijom: otvaranjem vojarne Hrvatske vojske u Vukovaru prvi put nakon mirne reintegracije, povratkom HV-a u Plo\u010de, Pulu i Vara\u017edin, odnosno povratkom vojske “bli\u017ee svom narodu”, kako je to sam okarakterizirao, namjerom da se ponovno uvede nekakav oblik mini-vojnog roka i podizanjem udjela za vojsku u dr\u017eavnom bud\u017eetu. Ponovimo ukratko poznatu kronologiju: godine 2017. na MORH-ov me\u0111unarodni natje\u010daj za nabavu vi\u0161enamjenskih borbenih zrakoplova javili su se, uz Izrael, jo\u0161 \u0160vedska, SAD i Gr\u010dka.<\/p>\n

Na\u0161a pregovara\u010dka strana odabrala je 12 izraelskih polovnih lovaca F-16 kao najpovoljniju ponudu. Izraelci su te letjelice, \u010diji je proizvo\u0111a\u010d ameri\u010dka kompanija Lockheed Martin, nadogradili, dodali im ime Barak i na kraju ih ponudili Hrvatskoj za 500 milijuna dolara (2,9 milijardi kuna). Hrvatska je pristala, ali izgleda da nije vodila ra\u010duna o onome \u0161to Amerikanci nazivaju svojom tehnologijom i intelektualnim vlasni\u0161tvom, pa su stoga tra\u017eili da se ugra\u0111ena oprema ukloni iz izraelskih aviona. “Izraelski avion nije u skladu s NATO-ovim standardima. Oni imaju izraelske sustave i potrebno ih je zamijeniti. Pitanje je tko \u0107e to platiti. SAD i tvrtka Lockheed Martin moraju odraditi taj posao jer je to na\u0161a tehnologija i intelektualno vlasni\u0161tvo”, izjavio je po\u010detkom prosinca 2018. ameri\u010dki ambasador u Hrvatskoj Robert Kohorst, uz napomenu da ve\u0107 du\u017ee vrijeme upozoravaju Izrael na ove \u010dinjenice.<\/p>\n

Velika kompanija<\/strong><\/p>\n

“Ako smo bra\u0107a, kese nam nisu sestre”, ka\u017ee se u na\u0161em narodu. E sad, koliko su ozbiljno i od kada to\u010dno na to upozoravali i hrvatsku stranu, putem mailova<\/em> koji su iz ameri\u010dke ambasade stizali u MORH, mediji jo\u0161 uvijek otkrivaju. Kao \u0161to otkrivaju i je li mo\u017eda ispod stola bio dogovoren dil s Izraelom, \u0161to bi onda bio posao za Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo. \u017divi zid nedavno je kazneno prijavio Krsti\u010devi\u0107a jer, kako smatraju, “postoji osnovana sumnja da je prilikom nabave borbenih zrakoplova zloupotrijebio polo\u017eaj i ovlasti i nezakonito pogodovao izraelskom trgova\u010dkom dru\u0161tvu Israel Aerospace Industries Ltd. te trgovao utjecajem budu\u0107i da je usprkos upozorenjima koje je dobivao od strane SAD-a odabrao upravo tu izraelsku tvrtku”. Nakon propalog posla s Izraelom Vladi, koja ne namjerava odustati od kupnje aviona, preostaje da raspi\u0161e novi natje\u010daj ili ide u direktnu pogodbu s jednim od ostalih ponu\u0111a\u010da koji su se javili na prvi natje\u010daj.<\/p>\n

Stoga razmotrimo najvjerojatnijeg budu\u0107eg “najboljeg ponu\u0111a\u010da”, tvrtku Lockheed Martin, koja je vode\u0107i proizvo\u0111a\u010d oru\u017eja u svijetu, poznata kao glavni dobavlja\u010d vojnih letjelica, borbenih brodova i svakovrsnog drugog naoru\u017eanja ne samo za ameri\u010dke snage nego i za vojske u tucet zemalja \u0161irom svijeta. Kompanija za koju se pi\u0161e da “zapravo ne vodi ameri\u010dku vladu, ali ponekad se \u010dini da bi i mogla”, uprihodila je u 2017. godini od prodaje oru\u017eja 44,9 milijardi dolara, \u0161to je samo malo manje od iznosa BDP-a Hrvatske za tu godinu. Od ameri\u010dke vlade Lockheed Martin prima narud\u017ebe u brojnim sektorima i u iznosima s kojima se mo\u017ee uspore\u0111ivati malo koja tvrtka: rade za brojne vladine agencije, uklju\u010deni su u nadzor i obradu informacija za CIA-u, FBI, Poreznu upravu, Nacionalnu sigurnosnu agenciju, Pentagon, po\u0161tansku slu\u017ebu…<\/p>\n

Osim toga, Lockheed Martin je, po svemu sude\u0107i, preuzeo ulogu one privatne kompanije s posebnim vezama s dr\u017eavom koja nerijetko predstavlja paravan za nelegalne akcije Pentagona, recimo u Pakistanu ili Afganistanu, ba\u0161 kao \u0161to su neke ameri\u010dke naftne kompanije igrale takvu ulogu osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, pod palicom tada\u0161njeg pomo\u0107nika savjetnika za nacionalnu sigurnost Olivera Northa, u aferi Iran \u2013 kontra\u0161i. Radi se dakle upravo o onakvoj kompaniji kakvu je imao na umu biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik Dwight Eisenhower kad je 1961. godine u svom opro\u0161tajnom govoru kazao da se ameri\u010dko dru\u0161tvo posebno mora “braniti od stjecanja neopravdanog utjecaja, bilo tra\u017eenog ili ne, vojno-industrijskog kompleksa”.<\/p>\n

Bez rasprave<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj su pak povjerovali da se na tzv. slobodnom tr\u017ei\u0161tu borbenih aviona i svakovrsnog drugog oru\u017eja radi o ponudi i potra\u017enji i da \u0107e si mo\u0107i priu\u0161titi najoptimalniju ponudu. No odmah nakon \u0161to je postalo jasno da posla s Izraelcima ne\u0107e biti, Krsti\u010devi\u0107 je izjavio da \u0107e se nastaviti pregovori s ameri\u010dkim proizvo\u0111a\u010dem, pa ispada da je SAD blokirao posao samo zato da bi Lockheed Martin u njega usko\u010dio. Nadalje, nismo ni prvi ni zadnji koji se pitamo \u0161to \u0107e uop\u0107e siroma\u0161noj (polu)perifernoj zemlji eskadrila od \u010dak 12 fightersa<\/em>, nije li nebo moglo biti branjeno recimo iz prijateljskog i nedalekog talijanskog Aviana i sl. Izgleda da nije. Hadezeovoj se vladi \u010dinilo, a i dobrom dijelu opozicije i javnosti tako\u0111er, da se barem u vojnim pitanjima i pitanjima obrane pitamo mi sami, da “hrvatska pu\u0161ka na hrvatskom ramenu” nije puka tlapnja i da se u sektoru “domovinske sigurnosti”, kad ve\u0107 ne drugdje, dade bildati “suverenizam”.<\/p>\n

Na unutarnjopoliti\u010dkom planu to je bildanje HDZ-u prijeko potrebno jer im “suverenisti\u010dke” rukavice u lice na dnevnoj bazi bacaju i brzo rastu\u0107i \u017divi zid i uvijek neugodan Most. Nekakav odgovor na tu plimu zahtjeva za vo\u0111enjem samostalne politike valjalo je dati, a “domovinska sigurnost” \u010dinila se kao dobar i najmanje zahtjevan odgovor. Zatim, ne treba smetnuti s uma da je od dolaska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 u predsjedni\u010dke dvore oja\u010dala antagonisti\u010dka politika prema prakti\u010dki svim susjedima, posebno prema Srbiji. S njom, uza sve, vodimo i jednu malu utrku u naoru\u017eanju koju sada, nakon propalog natje\u010daja, evidentno gubimo, a ta pljuska nacionalnoj sujeti posebno zvoni.<\/p>\n

Budu\u0107i da je posao s Izraelom propao, dobiveno je vrijeme za mogu\u0107nost argumentirane rasprave o potrebi kupnje aviona. No te\u0161ko da \u0107e je biti, barem me\u0111u dionicima koji mogu utjecati na dono\u0161enje odluke o tome, jer na\u0161a parlamentarna opozicija ionako nikada nije uspjela artikulirati relevantnu kontrapoziciju tu\u0111manizmu i dr\u017eavotvorstvu, a sada i suverenizmu, pa su joj domet \u0161prajcovske fore s avion\u010di\u0107ima u Saboru. Sve u svemu, ponudu “najboljeg ponu\u0111a\u010da” ne\u0107e imati ni tko ni za\u0161to odbiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bila je ovo pokazna vje\u017eba koje su granice “domovinske sigurnosti” u jednoj zemlji na euroatlantskoj periferiji. Ministru obrane Damiru Krsti\u010devi\u0107u u\u010dinilo se da ga vojno \u0161kolovanje u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, to \u0161to je lani sve\u010dano primljen u Ku\u0107u slavnih me\u0111unarodnih polaznika…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26373,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-26369","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26369"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26369\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26384,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26369\/revisions\/26384"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26369"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26369"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26369"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26369"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}