Kako prenosi britanska platforma za reformu medija Media Reform Coalition, francuska vlada najavila je u oktobru kako se ne\u0107e vi\u0161e oslanjati na ameri\u010dke digitalne tra\u017eilice (Google, Bing, Yahoo) za pretragu interneta ve\u0107 \u0107e umjesto toga koristiti tra\u017eilicu Quant koju su zajedni\u010dkim snagama razvile Njema\u010dka i Francuska. Najva\u017enija razlika ameri\u010dkih tra\u017eilica \u2013 u privatnom vlasni\u0161tvu \u2013 i ove europske \u2013 u javnom vlasni\u0161tvu \u2013 le\u017ei u tome \u0161to Quant ne\u0107e prikupljati privatne podatke korisnika i ne\u0107e zloupotrebljavati privatne podatke korisnika za unapre\u0111enje komercijalnih ciljeva.<\/p>\n
Britanski digitalni aktivisti u ovoj najavi vide potencijale za po\u010detak internet revolucije: “Po prvi put doga\u0111a se poku\u0161aj na razini vlade da se uzme natrag makar dio kontrole koje ameri\u010dke kompanije sada imaju nad na\u0161im \u017eivotima”, napisala je profesorica Angela Phillips sa fakulteta Goldsmiths, pri Sveu\u010dili\u0161tu u Londonu. Rije\u010dima Floriana Bacheliera, predsjednika radne skupine za cyber sigurnost i digitalnu suverenitet: “Ovdje se radi o sigurnosti i digitalnom suverenitetu”. Ovo je tek jedan korak koji odaje promjenu pozicija prema oblicima regulacije interneta.<\/p>\n
Profesorica Phillips tako\u0111er isti\u010de historijat medijskih tehnologija, pa posebno navodi primjer telegrama. U 19. stolje\u0107u francuska vlada razvila je telegramski sustav znatno u\u010dinkovitiji od onog britanskog, \u0161to je potom dovelo do nacionalizacije britanskog telegramskog sustava kako bi ga u rukama dr\u017eave u\u010dinili u\u010dinkovitijim te kako bi osigurali jednak pristup svih gra\u0111ana i organizacija ovoj slu\u017ebi. Razvoj radio sustava u Britaniji imao je sli\u010dnu putanju. Prvo je uspostavljen sredstvima namijenjenima za komunikaciju brodova s obalom u Prvom svjetskom ratu, da bi potom bio uspostavljena javna radijska slu\u017eba kako bi se izbjegli monopoli i kako se ti monopoli ne bi koristili kao propagandna platforma bilo koje pojedine osobe, organizacije ili \u010dak i vlade.<\/p>\n
Privatno, pa javno<\/strong><\/p>\n Proces preko oceana odvija se upravo obratno: pravo privatnog vlasni\u0161tva uvijek je u SAD-u imalo prioritet nad javnim vlasni\u0161tvom \u010dak i onda kada je osnovna tehni\u010dka infrastruktura izgra\u0111ena javnim sredstvima kao u slu\u010daju World Wide Weba. Rezultat toga su, pi\u0161e Phillips, tzv. FANGS (kand\u017ee) \u2013 akronim najve\u0107ih digitalnih kompanija: Facebook, Amazon, Netfix and Google \u2013 odnosno \u0161a\u010dica oligopolisti\u010dkih kompanija koje imaju globalnu dominaciju i \u010dije se poslovanje pu\u0161ta po principu laissez faire. Phillips brine da se isto poslovno na\u010delo po\u010dinje primati u Europi te da tr\u017ei\u0161ne preference nadvladavaju javno vlasni\u0161tvo i javni interes, ali zajedno s njima doga\u0111a se i deregulacija medijskih tehnologija kao i gubljenje kontrole nad monopolisti\u010dkim kompanijama.<\/p>\n Francuzi nagla\u0161avaju da Quant ne\u0107e prikupljati osobne podatke korisnika te da \u0107e se na taj na\u010din su\u0161tinski razlikovati i od Kine, koja ima javne tra\u017eilice, ali je dr\u017eava ta koja prikuplja podatke. Media Reform Coalition i Angela Phillips britanskim su Laburistima predlo\u017eili osnivanje posebne javne organizacije koja \u0107e osmisliti i izraditi tra\u017eilicu koja bi zadovoljavala sve javne standarde ili da jednostavno nacionaliziraju neku postoje\u0107u, pa osnuju nezavisno tijelo koje \u0107e se ovime baviti.<\/p>\n