{"id":26312,"date":"2019-01-17T08:00:28","date_gmt":"2019-01-17T07:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26312"},"modified":"2021-02-25T10:50:50","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:50","slug":"trepca-ne-radi-a-nista-se-ni-ne-gradi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26312","title":{"rendered":"Trep\u010da ne radi, a ni\u0161ta se ni ne gradi"},"content":{"rendered":"<p><strong>Ako je Kosovo klju\u010dni lokalitet suvremene srpske nacionalisti\u010dke mitologije, za kosovske Albance, sli\u010dnu ulogu igra kompleks rudnika Trep\u010da. Tamo se proteklih tjedana ponovno odvijao \u0161trajk koji je usput probudio i duhove pro\u0161losti.<\/strong><\/p>\n<p>Kada je u februaru 1989. novi \u0161ef Srbije Slobodan Milo\u0161evi\u0107 ukinuo autonomiju Kosova i Vojvodine, to se u srpskim nacionalisti\u010dkim krugovima do\u017eivljavalo kao ispravljanje historijske nepravde. Prema narativu koji je promovirala, izme\u0111u ostalih, i Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU), Titova Jugoslavija bila je odgovorna za veliku nepravdu prema srpskom narodu, koji je podijelila na vi\u0161e republika i pokrajina. Milo\u0161evi\u0107 je po dolasku na \u010delo srpske partije 1986. makijavelisti\u010dki iskoristio taj narativ da bi se iz aparat\u010dika i bankarskog \u010dinovnika pretvorio u vo\u0111u srpskog nacionalisti\u010dkog preporoda. U svemu tome Kosovo je \u2013 kao mitska &#8220;kolijevka srpstva&#8221; \u2013 igralo klju\u010dnu ulogu.<\/p>\n<p>Socijalisti\u010dka pokrajina je od 1974. imala visok stupanj autonomije, koji je u mnogim segmentima bio sli\u010dan ovlastima koje su imale republike biv\u0161e SFRJ. No te su ovlasti 1989. preko no\u0107i nestale, na u\u017eas kosovskih Albanaca. Jo\u0161 od 1913. mnogi Albanci smatrali su da su izlo\u017eeni posebnoj represiji srpske dr\u017eave. No, pad \u0161efa UBDE Aleksandra Rankovi\u0107a 1966. te kasnije osnivanje Univerziteta u Pri\u0161tini, a onda i Ustav iz 1974. (uz ekonomski bum istih godina) omogu\u0107ili su da se albansko stanovni\u0161tvo po\u010dinje identificirati s jugoslavenskom dr\u017eavom. Politi\u010dke i ekonomske krize 1980-ih sve su me\u0111utim vratile na staro, a nakon gu\u0161enja studentskih prosvjeda 1981. i dolaska Milo\u0161evi\u0107a na vlast pet godina kasnije, ponovno se vratilo uvjerenje kako Jugoslavija nikada ne\u0107e prihvatiti Albance kao ravnopravni narod.<\/p>\n<p>Rudnik Trep\u010da bio je va\u017ean faktor svih ovih doga\u0111aja. Radi se o izvoru ruda \u010dija je ekonomska vrijednost doista velika, zbog \u010dega logi\u010dno ima i veliku politi\u010dku va\u017enost. Slavu je stekao ve\u0107 u Srednjem vijeku, a prva strana koncesija za modernu industrijsku eksploataciju dana je britanskoj kompaniji Selection Trust 1920-ih. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, njema\u010dke su vlasti osobito inzistirale na tome da Trep\u010da ostane dio okupirane Srbije, kojom su one upravljale, a ne dio Albanije pod talijanskom kontrolom. No tek je u poslijeratnom periodu socijalisti\u010dka Jugoslavija resurse ovog rudnika koristila za razvoj lokalne industrije.<\/p>\n<p><strong>Mjesto obrane autonomije<\/strong><\/p>\n<p>Simboli\u010dka va\u017enost rudnika je, me\u0111utim, \u010dak nadilazila ekonomsku. Kosovski Albanci do\u017eivljavali su Trep\u010du kao svoj as u rukavu, izvor ponosa i garanciju da bi, u slu\u010daju eventualne samostalnosti Kosova, ta zemlja mogla postati bogata samo zbog Trep\u010de. Jedan od glavnih slogana protesta i 1968. i onih 1981. bio je &#8220;Trep\u010da radi, Beograd se gradi&#8221;. To je odra\u017eavalo ra\u0161ireni dojam da se drugi krajevi razvijaju eksploatacijom sirovina iz Trep\u010de dok Kosovo zaostaje. Kada se tome doda socijalisti\u010dki kult radni\u010dke klase, osobito rudara, i Kardeljevska parola socijalisti\u010dkog samoupravljanja u kojoj se radnicima daje klju\u010dna uloga, jasno je za\u0161to su kosovski Albanci toliko pa\u017enje poklanjali Trep\u010di.<\/p>\n<p>Tu reputaciju rudnika odlu\u010dili su 1989. iskoristiti rudari, kako bi se stavili u prvu liniju borbe protiv ukidanja kosovske autonomije. Jo\u0161 u novembru 1988. tisu\u0107e njih prosvjedovale su u Pri\u0161tini protiv planova ukidanja autonomije, a zatim su se u februaru sljede\u0107e godine povukli u dubinu rudnika i tamo zapo\u010deli \u0161trajk gla\u0111u. Oko 1.300 njih nije jelo osam dana na dubini od 850 metara, \u0161to je privuklo veliku pa\u017enju tada\u0161nje jugoslavenske javnosti. Nakon tjedan dana 180 njih morali su spa\u0161avati medicinski timovi. U otvorenom pismu podr\u017ealo ih je 215 albanskih intelektualaca koji su tra\u017eili od jugoslavenske javnosti da se solidarizira. Potporu im je dao Milan Ku\u010dan, tada\u0161nji \u0161ef slovenske partije, a posjetio ih je i Stipe \u0160uvar, u tom trenutku predsjednik Predsjedni\u0161tva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije.<\/p>\n<p>Ipak, do kraja mjeseca, Predsjedni\u0161tvo Jugoslavije je uvelo izvanredno stanje u pokrajini, a kosovski politi\u010dari koje se smatralo Milo\u0161evi\u0107evim &#8220;kolaboracionistima&#8221; dali su ostavku. To je omogu\u0107ilo ve\u0107ini rudara da prekinu \u0161trajk, no pedesetero njih ipak je to odbilo u\u010diniti, nakon \u010dega ih je iz rudnika nasilno izbacila specijalna policija. U jednoj od zloglasnijih epizoda kosovske politike, lokalni politi\u010dari \u010diju su ostavku tra\u017eili rudari, povukli su svoje ostavke i vratili se na funkcije, tako prevariv\u0161i rudare. Nakon toga situacija je krenula s lo\u0161eg na gore: na diskriminaciju Albanaca na Kosovu ve\u0107ina je odgovorila bojkotom institucija, mirnim otporom koji je vodio Ibrahim Rugova, a kasnije i oru\u017eanim pokretom koji je vodila Oslobodila\u010dka vojska Kosova (U\u00c7K).<\/p>\n<p><strong>Pregovori prekrili \u0161trajkove<\/strong><\/p>\n<p>Nakon zavr\u0161etka rata 1999. godine, mnogi su o\u010dekivali da je kona\u010dno do\u0161lo vrijeme kada \u0107e Kosovo samo iskoristiti Trep\u010du za ostvarenje svog ekonomskog \u010duda. Ta o\u010dekivanja su se brzo iznevjerila. Kompleks ni u jednom trenutku nije uspio funkcionirati u punom kapacitetu, uz njega su se vukle brojne afere, izostala su ulaganja, a i cijena minerala na svjetskom tr\u017ei\u0161tu je znatno opala. Nije pomoglo ni to \u0161to je dio kompleksa na teritoriju srpskih op\u0107ina koje su u stalnom konfliktu s vlastima u Pri\u0161tini. Trep\u010da se uskoro pretvorila u olupinu za koju se \u010dini da ju je najbolje razmontirati. Po\u010dela je sli\u010diti fosilu dinosaura: grandiozan kostur je ostao, ali na njemu vi\u0161e nema ni\u0161ta \u017eivo. Suprotno ranijem sloganu, Trep\u010da vi\u0161e ne radi, niti se i\u0161ta od nje i oko nje gradi.<\/p>\n<p>Zajedno s tim razo\u010daranjem, palo je i po\u0161tovanje prema rudarima. Oni koji su nastavili raditi vrlo su slabo pla\u0107eni i rade u vrlo lo\u0161im uvjetima, sada i bez dru\u0161tvenog priznanja. Dodu\u0161e, rudara se sjete u velja\u010di, kada se obilje\u017eava \u0161trajk iz 1989. koji je, po slu\u017ebenoj pri\u010di, &#8220;uni\u0161tio Jugoslaviju&#8221;. Nakon tog obilje\u017eavanja nitko vi\u0161e ostatak godine ne obra\u0107a pa\u017enju na probleme rudara. Ova je godina trebala biti druga\u010dija. Obilje\u017eava se trideseta godi\u0161njica od poznatih doga\u0111aja, a 1.000 radnika Kombinata Trep\u010da zapo\u010delo je novi \u0161trajk, tra\u017ee\u0107i pove\u0107anje pla\u0107a za 20 posto, ostavku uprave, prestanak fiktivnog zapo\u0161ljavanja i bolje radne uvjete. Vodstvo sindikata je, dodu\u0161e, ubrzo odustalo od ve\u0107ine zahtjeva, osim onih vezanih uz pla\u0107u i uvjete rada. No ministar Valdrin Lluka izjavio je da se ni to ne mo\u017ee ispuniti.<\/p>\n<p>&#8220;Obavijestio sam radnike da u je ovo financijskoj situaciji u kojoj se nalazi Trep\u010da nemogu\u0107e podi\u0107i pla\u0107e&#8221;, ustvrdio je ministar. \u0160trajka\u010dki odbor je, s druge strane, najavljivao radikalizaciju metoda protesta, \u0161to je trebalo uklju\u010divati i neke primjenjivane 1989. \u2013 bilo mar\u0161 na Pri\u0161tinu, bilo \u0161trajk gla\u0111u u rudniku. Takva repriza doga\u0111aja od prije 30 godina ipak je zvu\u010dala previ\u0161e opasno, pa je pro\u0161log vikenda objavljeno kako je postignut dogovor. On po svemu sude\u0107i ne ispunjava ni jedan zahtjev sasvim, ali je ipak zaustavio \u0161trajk, koji je uprava (koja se odbila povu\u0107i) optu\u017eila da je &#8220;Kosovo ko\u0161tao tristo tisu\u0107a eura&#8221;. Tek \u0161to su rudari zavr\u0161ili svoj \u0161trajk zapo\u010deli su ga u\u010ditelji, a uskoro \u0107e ga nastaviti i lije\u010dnici, koji su privremeno prekinuli svoj \u0161trajk zapo\u010det pro\u0161le godine.<\/p>\n<p>Svi oni, ba\u0161 kao i rudari, tra\u017ee pove\u0107anje pla\u0107a. No \u010dini se da zemlja u isto vrijeme puno ve\u0107u pa\u017enju poklanja drugim temama, poput pregovora sa Srbijom. Oni su prekrili gotovo sve radni\u010dke borbe i socijalne zahtjeve. Dijelom i zato \u0161to o njima ovisi daljnja vizna liberalizacija, odnosno mogu\u0107nost ljudima s Kosova da lak\u0161e pobjegnu na Zapad.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada je u februaru 1989. novi \u0161ef Srbije Slobodan Milo\u0161evi\u0107 ukinuo autonomiju Kosova i Vojvodine, to se u srpskim nacionalisti\u010dkim krugovima do\u017eivljavalo kao ispravljanje historijske nepravde. Prema narativu koji je promovirala, izme\u0111u ostalih, i Srpska akademija nauka i umetnosti&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26314,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[262],"class_list":["post-26312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26312"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26312\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26326,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26312\/revisions\/26326"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26312"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26312"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26312"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26312"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}