{"id":2626,"date":"2014-09-25T07:00:17","date_gmt":"2014-09-25T06:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2626"},"modified":"2021-02-25T11:06:11","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:11","slug":"eskapizam-medunarodnih-stipendija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2626","title":{"rendered":"Eskapizam me\u0111unarodnih stipendija: nizozemsko iskustvo"},"content":{"rendered":"

Tijekom uvo\u0111enja bolonjske reforme u Hrvatskoj i paralelnog procesa pristupanja Europskoj uniji, kao jedna od glavnih prednosti isticao se rast mobilnosti studenata. Iskustvo studiranja u inozemstvu predstavljalo se kao dobitak za sve uklju\u010dene aktere. Ukoliko cijelu pri\u010du postavimo u kontekst sve sku\u010denijeg tr\u017ei\u0161ta rada na periferiji i neoliberalizacije akademskog polja dobivamo pone\u0161to druk\u010dije obrise.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Motivacija za odlazak na studij u inozemstvo mo\u017ee se odrediti kroz kombinaciju dvaju primarnih \u010dimbenika: odga\u0111anje izlaska na tr\u017ei\u0161te rada uslijed izrazito nepovoljne dru\u0161tveno-ekonomske situacije, te izostanka odgovaraju\u0107eg akademskog podru\u010dja ili pristupa \u017eeljenoj temi istra\u017eivanja na doma\u0107im sveu\u010dili\u0161tima. Bolonjska reforma uve\u0107ala je mogu\u0107nost promjene vi\u0161e sveu\u010dili\u0161ta na putu do diplome uvo\u0111enjem cezure izme\u0111u preddiplomskog \u201cbakalara\u201d i diplomskog magisterija struke. Magisteriji su tako postali zaseban proizvod unutar procesa stjecanja diplome, optimiziran za me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te u trajanju od jedne ili dvije akademske godine. Primjerice, nizozemska sveu\u010dili\u0161ta prilagodila su se bolonjskoj strukturi obrazovanja kroz \u0161iroku ponudu specijaliziranih magisterija na engleskom jeziku po znatno ni\u017eim cijenama \u0161kolovanja no \u0161to je slu\u010daj u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. U kakvim se pozicijama ondje nalazi student iz Hrvatske kad je rije\u010d o stipendijama, radu uz studij i nastavku akademskog obrazovanja, te s kakvim ishodom po \u010dimbenike po\u010detne motivacije?<\/p>\n

U Nizozemskoj svako ve\u0107e sveu\u010dili\u0161te raspisuje natje\u010daj za stipendiranje me\u0111unarodnih studenata po klju\u010du akademske izvrsnosti (\u201cexcellence\u201d ili \u201cmerit-based scholarships\u201d). Karakteristike tih natje\u010daja i iznosi stipendija zna\u010dajno variraju, u pravilu u skladu s profilom samih sveu\u010dili\u0161ta; od manjeg broja vi\u0161ih stipendija na sveu\u010dili\u0161tima za nizozemske elite, primjerice High Potential Scholarships u iznosu od 800 eura mjese\u010dno uz pokrivenu \u0161kolarinu na Sveu\u010dili\u0161tu u Maastrichtu, do primjera poput Vrije Universiteita u Amsterdamu gdje \u0161ezdesetak studenata prima oko 5.000 eura godi\u0161nje iz \u010dega se napla\u0107uje \u0161kolarina (VU Fellowship Programme). Premda se ulaskom u Europsku uniju iznos samih \u0161kolarina uvelike smanjio (ispod 2.000 eura), smanjio se i broj izda\u0161nijih stipendija koje pokrivaju \u017eivotne tro\u0161kove, a koje su u pravilu rezervirane za kandidate sa zapa\u017eenim rezultatima koji dolaze izvan zemalja Unije. Nadalje, neke stipendije za me\u0111unarodne studente ukinute su slijedom mjera \u0161tednje u godinama nakon financijske krize iz 2008., poput Huygens Scholarship programa namijenjenog hrvatskim studentima uz one iz Makedonije, Islanda, Kine i Turske. Premda je dolazak u Nizozemsku administrativno olak\u0161an, prvenstveno ukidanjem viznog re\u017eima, ukupno gledaju\u0107i stipendijska podr\u0161ka za studente iz Hrvatske u Nizozemskoj se u posljednjih nekoliko godina zna\u010dajno smanjila.<\/p>\n

Klju\u010d izvrsnosti po kojem se organiziraju stipendijski natje\u010daji odgovara motivaciji sveu\u010dili\u0161ta da osigura takva sredstva: o\u010dekuje se pozitivan utjecaj me\u0111unarodnih studenata na rangiranje sveu\u010dili\u0161ta i evaluacije kvalitete nastave i seminara. Me\u0111utim, izvrsnost potpuno kvantificirana prosjekom ocjena i bodovanjem postignu\u0107a tako\u0111er je podlo\u017ena interpretaciji prilikom usporedbe kandidata iz veoma razli\u010ditih obrazovnih sustava. Tu se mit o samosvrhovitoj akademskoj izvrsnosti puno direktnije ve\u017ee uz interes sveu\u010dili\u0161ta prepoznat u ugo\u0161\u0107avanju studenata iz zemalja rastu\u0107e ekonomije poput Turske, Indije i Kine. Premda putovnica kandidata nije slu\u017ebeni element natje\u010daja, na nizozemskim sveu\u010dili\u0161tima se o takvim preferencijama evaluatora otvoreno razgovara. No, velik broj zemalja zastupljenih me\u0111u stipendiranom studentskom populacijom je neupitan, pogotovo na me\u0111unarodnim sveu\u010dili\u0161tima poput onog u Leidenu gdje se gotovo svi magistarski programi izvode na engleskom jeziku.<\/p>\n

Rad uz studij<\/b><\/p>\n

Stipendije za studente iz zemalja Europske Unije su uglavnom nedovoljne za potpuno pokrivanje \u017eivotnih tro\u0161kova u Nizozemskoj. Zbog toga je \u010dest rezultat odga\u0111anja izlaska na doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada upoznavanje onoga zemlje doma\u0107ina, prvenstveno kroz stru\u010dne prakse (interships<\/em>). Takva praksa je i jedina (legalna) opcija za studente iz Hrvatske jer se administrativno vodi kao dio studijskog programa honoriran ECTS bodovima, naj\u010de\u0161\u0107e kao nadomjestak jednog izbornog kolegija, a za \u0161to nije potreban ugovor o radu. Nizozemska dr\u017eava nudi razmjerno izda\u0161nu potporu za studente iz zemalja Europske unije koji rade uz studij, ali samo uz predo\u010denje ugovora. Upravo zbog regulative Unije, radna mjesta odre\u0111ena ugovorom su u praksi jo\u0161 najmanje dvije godine nedostupna gra\u0111anima RH. Stru\u010dne prakse, pak, nisu obvezane minimalnom satnicom i naj\u010de\u0161\u0107e su pla\u0107ene izme\u0111u 0 i 300 eura. Drugim rije\u010dima, studenti iz hrvatske nalaze se u zasebnoj (i po svemu sude\u0107i nepredvi\u0111enoj) administrativnoj poziciji, limbu izme\u0111u dr\u017eavne socijalne infrastrukture i tr\u017ei\u0161ta rada\/praksi.<\/p>\n

Stru\u010dna praksa mora biti odobrena na sveu\u010dili\u0161tu i zbog toga podrazumijeva rad u struci srodan sa studijskim programom. Me\u0111utim, sintagma \u201cu struci\u201d skriva puno vi\u0161e nego \u0161to govori o konkretnom radu uz studij. Upravo u potrazi za praksom student se izravno suo\u010dava s dru\u0161tvenom pozicijom svoje struke, kao i akademskog polja op\u0107enito, u vremenu sve ve\u0107e integracije ekonomije i obrazovanja. Primjerice, student tradicionalne akademske grane povijesti umjetnosti za vrijeme studija na\u0107i \u0107e se na radnom mjestu u kreativnim industrijama koje su u Nizozemskoj razmjerno obilno financijski potpomognute od strane dr\u017eave. U tom slu\u010daju student \u0107e se na\u0107i u svojevrsnoj \u201cavangardi\u201d, korak ispred transformacija studijskih programa i akademskih odijeljenja pod pritiskom imperativa uskla\u0111ivanja obrazovanja i tr\u017ei\u0161ta rada. Ako je studentima iz Hrvatske popunjavanje bud\u017eeta ve\u0107 limitirano na stru\u010dne prakse, onda barem takvo iskustvo pru\u017ea nelo\u0161e polazi\u0161te za osvje\u0161tavanje i analizu tendencija u suvremenim preoblikovanjima akademskog polja.<\/p>\n

U situaciji nedostatka novih radnih mjesta kako u sustavu visokog \u0161kolstva u Republici Hrvatskoj tako i na tr\u017ei\u0161tu rada, povratak iz inozemstva ostavlja diplomantima prostor vrlo sku\u010denih mogu\u0107nosti. Jedna od opcija jest i nastavak akademskog obrazovanja u inozemstvu, hvatanje lanca stipendija s neizvjesnim datumom povratka. U tom kontekstu nizozemski magisteriji pru\u017eaju dobre mogu\u0107nosti jer su me\u0111unarodno priznati i prepoznati u svom specijalisti\u010dkom karakteru, te internacionalno premre\u017eeni u pogledu nastavnog osoblja. Me\u0111utim, upitno je koliko \u201cbolonjski\u201d magisteriji struke kao takvi mogu pripremiti studente za doktorski rad. Zbog toga je va\u017eno istaknuti i o\u010duvanje \u201cstarog\u201d, predbolonjskog tipa magisterija na nizozemskim sveu\u010dili\u0161tima.<\/p>\n

Nastavak akademskog obrazovanja<\/b><\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dki magisteriji (Res MA ili MPhil) podrazumijevaju manji broj studenata (u pravilu izme\u0111u pet i deset) no \u0161to je slu\u010daj s obi\u010dnim magisterijima struke koji mogu brojati i po dvadesetak ili vi\u0161e studenata godi\u0161nje. To otvara prostor puno intenzivnijem mentorskom odnosu i ambicioznijem odre\u0111enju magistarske teme. Uz izradu opse\u017enijeg zavr\u0161nog rada, takav magisterij uklju\u010duje i seminare koji uvode studente u problematiku i formu prijava na doktorski studij (research proposals<\/em>). Nerijetko su studenti koji poha\u0111aju istra\u017eiva\u010dki magisterij prethodno zavr\u0161ili magisterij struke (MA), no koriste dodatno vrijeme pod institucionalnim okriljem za razradu doktorske teme i prijave. Takav tip studija ne postoji u hrvatskom visokom obrazovanju, a najbli\u017ee bi odgovarao prija\u0161njem magisteriju znanosti. Iz tog razloga vrijeme za razradu doktorske teme kod nas ovisi o neinstitucionalnim faktorima, prije svega dru\u0161tveno-ekonomskim prilikama kandidata i mentorskoj optere\u0107enosti njihovih profesora.<\/p>\n

Kako je i za pretpostaviti, nizozemski istra\u017eiva\u010dki magisterij priprema studente za prijave na doktorski studij u Nizozemskoj koje pone\u0161to odudaraju od srodnih me\u0111unarodnih natje\u010daja. Neoliberalno restrukturiranje sveu\u010dili\u0161ta je u tom segmentu ondje ponajvi\u0161e uznapredovalo. Feti\u0161 evaluacijske uravnilovke doveo je do odustajanja od specijalisti\u010dkog karaktera doktorskih prijava koje se zadnjih godina pi\u0161u za odbore ne-stru\u010dnjaka<\/a> koji donose kona\u010dnu odluku o financiranju. Takvi odbori od desetak \u010dlanova pokrivaju prijave \u010ditavih podru\u010dja, poput humanisti\u010dkog ili bio-medicinskog. Primjerice, svaka humanisti\u010dka tema mora biti razumljiva \u010dlanovima odbora u rasponu od ra\u010dunalnog lingvista do asirologa. To naravno utje\u010de na razinu diskursa doktorske prijave koja se mora prilagoditi \u0161irokom spektru evaluatora. Nadalje, u kategorije prijedloga doktorata uvedena je dru\u0161tveno-ekonomska relevantnost istra\u017eivanja. Takva stavka bi predstavljala korak ka oporavku dru\u0161tvene funkcije sveu\u010dili\u0161ta kad takva relevantnost ne bi bila ideolo\u0161ki definirana i evaluirana: rije\u010d je o procjeni izravne monetizacije akademskog rada i potencijala za suradnju s privatnim sektorom. Naravno, studenta koji je zavr\u0161io nizozemski istra\u017eiva\u010dki magisterij ni\u0161ta ne sprje\u010dava da se prijavi na doktorat u drugim zemljama.<\/p>\n

Stipendijska logika kao okvir materijalne egzistencije svojevrstan je umjetni mjehur koji pru\u017ea kakvu-takvu priliku za poslijediplomsko obrazovanje u situaciji u kojoj je to nemogu\u0107e u\u010diniti kod ku\u0107e bez ja\u010deg financijskog zale\u0111a. U dodiplomskom segmentu me\u0111unarodni studenti su naj\u010de\u0161\u0107e dijelom dr\u017eavno financirani u zemlji iz koje dolaze, \u0161to \u0107e re\u0107i da ih me\u0111unarodna sveu\u010dili\u0161ta dobiju \u201cu pola cijene\u201d ako gledamo ukupnu stipendijsku podr\u0161ku njihova obrazovanja. S obzirom na dugi period ekonomske recesije i stagnacije akademskog zapo\u0161ljavanja, za o\u010dekivati je da \u0107e broj studenata iz Hrvatske koji nisu na\u0161li prilike za povratak nakon magisterija ili doktorata rasti. Upitnih vje\u0161tina za izravnu primjenu na tr\u017ei\u0161tu rada, njihov put ili povratak ocrtava eroziju akademskog polja uslijed neoliberalnih mjera, i predstavlja specifi\u010dan oblik odgovora na kontradikcije dru\u0161tvenog udara mjera \u0161tednje u zemljama europske periferije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Motivacija za odlazak na studij u inozemstvu mo\u017ee se odrediti kroz kombinaciju dva primarna \u010dimbenika: odga\u0111anje izlaska na tr\u017ei\u0161te rada uslijed izrazito nepovoljne dru\u0161tveno-ekonomske situacije…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":2634,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,63],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[165],"class_list":["post-2626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2626"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2626\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36831,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2626\/revisions\/36831"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2626"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2626"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2626"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2626"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}