{"id":26258,"date":"2019-01-11T07:00:13","date_gmt":"2019-01-11T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26258"},"modified":"2021-02-25T10:50:51","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:51","slug":"primarna-zdravstvena-zastita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26258","title":{"rendered":"Sve kre\u0107e od domova zdravlja"},"content":{"rendered":"

Osnova svakog zdravstvenog sustava je primarna zdravstvena za\u0161tita. U Hrvatskoj, a i \u0161ire u Europi, ve\u0107 godinama kroz promjene zdravstvenih politika svjedo\u010dimo njenoj degradaciji. A posljedice su svima vidljive.<\/strong><\/p>\n

S novom godinom na snagu je u Hrvatskoj stupio i novi<\/a> Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi koji donosi odre\u0111ene izmjene vezane za primarnu zdravstvenu za\u0161titu. U \u010dlanku 195. predvi\u0111eno je de\u017eurstvo “u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, pomicanjem radnog vremena te pripravno\u0161\u0107u i de\u017eurstvom prema potrebama stanovni\u0161tva” te\u00a0 “posebno de\u017eurstvo u djelatnosti obiteljske (op\u0107e) medicine, zdravstvene za\u0161tite pred\u0161kolske djece i dentalne zdravstvene za\u0161tite provodi se subotom od 15.00 do 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8.00 do 20.00 sati.”<\/p>\n

Tako\u0111er, koncesije odlaze u povijest, a ordinacije \u0107e se mo\u0107i zakupiti po odre\u0111enom redoslijedu, pri \u010demu \u0107e 25 posto ordinacija i dalje ostati u okviru domova zdravlja. Iako je namjera zakona da se privatizacijom osna\u017ei primarna zdravstvena za\u0161tita ve\u0107 u prvim danima nove godine zapo\u010deli su problemi – po\u017ee\u0161ki Dom zdravlja koji pokriva podru\u010dje s vi\u0161e od 70.000 stanovnika nije osigurao<\/a> de\u017eurstvo lije\u010dnika obiteljske medicine 5. i 6. sije\u010dnja. Osim toga, nedavni slu\u010daj<\/a> umrlog dje\u010daka u Metkovi\u0107u ukazao je na probleme u organizaciji sustava \u2013 i u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi i hitne medicinske pomo\u0107i.<\/p>\n

Povijesna pozadina<\/strong><\/p>\n

Primarna zdravstvena za\u0161tita smatra se okosnicom i najva\u017enijim dijelom zdravstvenog sustava op\u0107enito, ali godine neulaganja u njega dovele su do pogor\u0161anog zdravlja populacije, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Vrijedno je podsjetiti se kako se u 2018. godini obilje\u017eavalo 40 godina od dono\u0161enja Povelje iz Alma Ate<\/a> koja je usvojena 1978. godine, a posebno je naglasila va\u017enost primarne zdravstvene za\u0161tite u \u010dlanku VII. U Povelji se zagovara cjelovita primarna zdravstvena za\u0161tita dostupna svima u okviru pokreta promicanja zdravlja. Uloga primarne zdravstvene za\u0161tite je prepoznati glavne zdravstvene probleme u zajednici te pru\u017eiti preventivnu i kurativnu pomo\u0107.<\/p>\n

Tako\u0111er, kroz nju se reflektiraju ekonomske, sociokulturne i politi\u010dke karakteristike zemlje i zajednice, a temelji se na relevantnim rezultatima socijalnih, biomedicinskih i zdravstvenih istra\u017eivanja i iskustva u javnom zdravstvu. Primarna zdravstvena za\u0161tita treba biti integrirana, funkcionalna te pru\u017eati zajedni\u010dku potporu cijelom sustavu. Povelja je naglasila i kako ljudi imaju pravo i du\u017enost individualno ili zajedno planirati i provoditi zdravstvenu skrb, a vlade imaju odgovornost za zdravlje ljudi koja se mo\u017ee ispuniti pru\u017eanjem i osiguravanjem adekvatnih zdravstvenih i socijalnih mjera i usluga.<\/p>\n

Povelja iz Alma Ate i dan danas predstavlja jedan od temeljnih dokumenata za one koji se vode pozitivnom definicijom zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je na samu Povelju “zaboravila” u fazi uspona neoliberalnih politika. Smjer koji je zauzet u Alma Ati nastavio se provoditi do kraja sedamdesetih i kroz osamdesete godine, prvenstveno kroz pokret promicanja zdravlja te potporu nekolicine drugih dokumenta: Lalondov izvje\u0161taj<\/a> i Povelju iz Ottawe<\/a>.<\/p>\n

U vrijeme kada je donesena Povelja iz Alma Ate druge me\u0111unarodne institucije poput Svjetske Banke (SB) i Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) predla\u017eu druga\u010dije strategije razvoja zdravstva, vi\u0161e uskla\u0111ene s tr\u017ei\u0161nim potrebama. Financijske institucije su se zalagale za \u0161tednju i racionalizaciju, a SZO za osmi\u0161ljanje cjelovitih zdravstvenih sustava utemeljenih na sudjelovanju zajednice. Pod pritiskom neoliberalnih politika fokus je ipak uskoro preba\u010den na ekonomske aspekte.<\/p>\n

Na poticaj MMF-a i SB-a poslije 1989. sve srednje i isto\u010dno europske zemlje zapo\u010dele su sa reformama zdravstvenog sustava. Dr\u017eave su po\u010dele uvoditi tr\u017ei\u0161ne mehanizme, dopunsko, dodatno ili privatno osiguranje te djelomi\u010dno sudjelovanje korisnika u financiranju zdravstvenih usluga. Ali uvo\u0111enjem ekonomskih motivacija u zdravstvene sustave dr\u017eave su se uskoro po\u010dele suo\u010davati sa sli\u010dnim problemima: kontrolom zdravstvenih tro\u0161kova, osiguranjem zdravstvene za\u0161tite, njenom isplativo\u0161\u0107u te realizacijom jednake dostupnosti u okvirima ekonomskih ograni\u010denja. Primarna zdravstvena za\u0161tita nije odba\u010dena u potpunosti, ali su joj ipak nametnuta zna\u010dajna ograni\u010denja u pogledu sadr\u017eaja i opsega.<\/p>\n

Uvoz ekonomskih motiva<\/strong><\/p>\n

Ni Hrvatsku nisu mimoi\u0161le ove promjene te su tokom 1990ih i kasnije partikulazirane i privatizirane mnoge djelatnosti doma zdravlja (pedijatrija, ginekologija, stomatologija, laboratorijske usluge, itd.), \u0161to je imalo za posljedicu naru\u0161avanje dostupnosti za\u0161tite, nedostatak koordinacije djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi te nedostatno prepoznavanje lokalnih potreba stanovni\u0161tva i gubitak uvida u zdravstveno stanje stanovni\u0161tva, s nedostatnim prikupljanjem i kori\u0161tenjem epidemiolo\u0161kih podataka. Svi lije\u010dnici i njihovi suradnici zaposleni u domovima zdravlja ranije su bili pla\u0107eni neovisno o broju osiguranika u skrbi, opsegu i kvaliteti rada te zdravstveni djelatnici nisu nalazili poticaja u takovom sustavu, a privatizacijom (uvo\u0111enjem koncesija) se to \u017eeljelo izmijeniti.<\/p>\n

Prije su svi stanovnici imali dostupnog lije\u010dnika primarne za\u0161tite jer je ona osiguravana prema teritorijalnom principu, a sada kada svaki gra\u0111anin mo\u017ee birati svog lije\u010dnika to predstavlja problem. Naime, ako osiguranik ne mo\u017ee do\u0107i do svog lije\u010dnika, mo\u017ee se obratiti za hitnu pomo\u0107 najbli\u017eem lije\u010dniku \u0161to za ve\u0107inu osiguranika, a i lije\u010dnika predstavlja problem. Pru\u017eanjem pomo\u0107i drugim osiguranicima oni zakidaju svoje pacijente, pa zato pacijente koji tra\u017ee hitnu pomo\u0107 usmjeravaju lije\u010dnicima u ambulante koje su ostale u domovima zdravlja ili \u0161alju u hitne de\u017eurne ambulante u bolnicama. Odredbama ugorova s HZZO-om i na\u010dinom kontrole lije\u010dnici su motivirani imati u skrbi \u0161to vi\u0161e mladih i zdravih osiguranika te onih koji ne tra\u017ee niti koriste slu\u017ebu obiteljske medicine. Ovo nisu jedni problemi u funkcioniranju primarne zdravstvene za\u0161tite, ali su najo\u010ditiji.<\/p>\n

U mnogim zemljama, pa tako i kod nas, poslovi u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi manje se vrednuju od bolni\u010dkih – kako u javnosti tako i kod donosioca odluka – te su zaposlenici \u010desto potpla\u0107eni<\/a> u odnosu na druge zdravstvene stru\u010dnjake. U puno europskih zemalja nedostaje doktora obiteljske medicine, posebno u ruralnim krajevima. Takav odnos<\/a> prema lije\u010dnicima obiteljske medicine doveo je do manjeg interesa za ovu specijalizaciju i problema s radnom snagom jer i sestre i lije\u010dnici emigriraju u druge dr\u017eave.<\/p>\n

Povratak na zasade<\/strong><\/p>\n

Privatizacija zdravstvenih sustava rezultirala je o\u0161trim rezovima u javnoj potro\u0161nji, politi\u010dkom nestabilno\u0161\u0107u i porastom bolesti te je SZO 2008. godine, u jeku ekonomske krize, po\u010dela zagovarati<\/a> povratak na\u010delima iz Povelje iz Alma Ate. Dugogodi\u0161nje neulaganje u primarnu zdravstvenu za\u0161titu donijelo je mnoge probleme i porast niza bolesti \u2013 kardiovaskularnih, kroni\u010dnih, infekcijskih, pretilosti, dijabetesa, itd. Ova situacija nije mimoi\u0161la ni Hrvatsku, a zanemarivanje primarne zdravstvene za\u0161tite direktno je utjecalo na zdravlje stanovni\u0161tva \u2013 porast kroni\u010dnih bolest<\/a>i, lo\u0161e oralno zdravlje<\/a>, dijabetes<\/a>, pojava pretilosti<\/a>, zanemarivanje cijepljenja, itd. U ovom kontekstu treba spomenuti da zanemarivanje prevencije i fokusiranje na pojedine bolesti, a ne na cjelokupnu za\u0161titu, pogoduje farmaceutskoj industriji koja na oboljelima uvelike zara\u0111uje.<\/p>\n

U svom izvje\u0161taj<\/a>u iz 2018. godine SZO ponovo podsje\u0107a na ciljeve iz Povelje Alma Ata. Povelja iz Astane<\/a> (tzv. Alma Ata 2.0) usvojena je u lipnju 2018. i reafirmira principe te nagla\u0161ava univerzalni pristup zdravstvenoj za\u0161titi kako bi se odgovorilo na izazove, a primarna zdravstvena za\u0161tita ponovo postala temelj u za\u0161titi zdravlja stanovni\u0161tva. Naime, 80 do 90% zdravstvenih potreba kroz \u017eivot mo\u017ee se rije\u0161iti kroz primarnu zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n

U ovom smjeru ide i EU koja se aktivno po\u010dela baviti primarnom zdravstvenom za\u0161titom te u izvje\u0161taju<\/a> Stru\u010dne skupine za procjenu u\u010dinkovitosti zdravstvenih sustava iz 2018. navodi kako je primarna zdravstvena za\u0161tita osnova zdravstvenog sustava kao i klju\u010d za integraciju i cjelokupnu brigu za pacijente jer mo\u017ee rje\u0161avati puno kroni\u010dnih bolesti bez potrebe za specijalistima. Hrvatska je na pragu nove reforme te ostaje za vidjeti jesu su na\u0161i donosioci odluka nau\u010dili ne\u0161to iz povijesti i iz iskustva drugih zemalja ili su unazadili primarnu zdravstvenu za\u0161titu jo\u0161 nekoliko koraka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S novom godinom na snagu je u Hrvatskoj stupio i novi Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi koji donosi odre\u0111ene izmjene vezane za primarnu zdravstvenu za\u0161titu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16182,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[435],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-26258","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-zdravstvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26258"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26258\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26262,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26258\/revisions\/26262"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26258"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26258"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26258"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26258"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}