{"id":26237,"date":"2019-01-08T14:19:24","date_gmt":"2019-01-08T13:19:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26237"},"modified":"2019-01-08T14:29:43","modified_gmt":"2019-01-08T13:29:43","slug":"neoliberalizacija-znanosti-i-obrazovanja-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26237","title":{"rendered":"Neoliberalizacija znanosti i obrazovanja u Srbiji"},"content":{"rendered":"

Izrazito poznatim, no kaoti\u010dnijim od hrvatskog, \u010dini se Nacrt zakona o nauci i istra\u017eivanjima koji je neposredno pred zimski raspust pu\u0161ten u javnu raspravu u Srbiji<\/a>. Njime se u potpunosti razdvaja obrazovna od znanstvene djelatnosti. No, dok je plan u Hrvatskoj bio podijeliti same fakultete na znanstvene i obrazovne, u Srbiji \u0107e, \u010dini se, usvajanjem ovog zakona svi fakulteti postati samo obrazovne institucije dok \u0107e znanstvena djelatnost biti ograni\u010dena na institute.<\/p>\n

Nova pravila naime predvi\u0111aju zapo\u0161ljavanje znanstvenika isklju\u010divo na institutima, a na fakultetima “samo ako im je osnovno anga\u017eovanje u nastavi”. Ta \u0107e mjera utjecati na 1500 od ukupno 5000 ljudi zaposlenih u istra\u017eiva\u010dkim zvanjima. Dok je za institute predvi\u0111eno stalno institucionalno financiranje, ono za istra\u017eiva\u010dke djelatnosti na fakultetima postaje projektnim ili privatnim. No, stvar je gora nego \u0161to se iz dosad re\u010denoga \u010dini. Da bi ohrabrio znanstvenike zaposlene na fakultetima koji se nalaze na rubu protesta, dr\u017eavni tajnik nauke istra\u017eivanja i tehnologije Vladimir Popovi\u0107 kazao je kako je “zabluda da \u0107e institucionalno finansiranje va\u017eiti bezuslovno za sve institute”, prenosi RTS. Drugim rije\u010dima, “privatno” i “projektno” financiranje kao i poku\u0161aj razdvajanja ove dvije integralne djelatnosti tek je prvi sna\u017eniji korak prema neoliberalizaciji<\/a> znanosti i visokog obrazovanja.<\/p>\n

Iako resorni subjekti tvrde da Srbija nema vi\u0161ka zaposlenih u znanosti, ipak, to ne zna\u010di, smatraju istra\u017eiva\u010di da se stvari ne\u0107e pogor\u0161ati. Iz Ministarstva zasad ignoriraju ove prigovore smatraju\u0107i da je svejedno rade li pojedini znanstvenici kao predava\u010di na fakultetima ili istra\u017eiva\u010di na institutima. Prema zakonu, istra\u017eiva\u010di \u0107e mo\u0107i ili pre\u0107i na institute ili biti apsorbirani na fakultetima u nastavni\u010dka zvanja (asistente). Akademski radnici upozoravaju da \u0107e ova promjena dovesti do suludosti da ne\u0107e mo\u0107i raditi u vlastitom polju koje \u0107e mo\u017eda \u010dak i nestati, te \u0107e se morati pridru\u017eiti drugim, za po\u010detak postoje\u0107im projektima, van njihove uske specijalizacije. Ako se u obzir uzme visoka specijaliziranost ovih zanimanja, postaje jasno da je Nacrt zakona jedan od \u010davli\u0107a u lijesu znanstvene kvalitete. Tajnik ministarstva Popovi\u0107 je kazao kako se ovim zakonom namjerava rije\u0161iti “kaos” u znanosti, Dekan Fizi\u010dkog fakulteta, no profesor Ivan Bel\u010da nagla\u0161ava kako “nije re\u0161eno finansiranje fakulteta i da je u visoko\u0161kolskim ustanovama ograni\u010den broj nastavnika i saradnika”.<\/p>\n

Prvi u nizu koraka u krivom smjeru<\/strong><\/p>\n

Da se na ovaj na\u010din ograni\u010dava razvoj znanosti na fakultetima, prepoznali su gotovo svi istra\u017eiva\u010di, no to nije krajnja posljedica ovog \u010dina. Ona mo\u017ee imati dalekose\u017enije u\u010dinke. Uklanjanjem istra\u017eiva\u010dke djelatnosti sa fakulteta te se institucije (ali i institute tako\u0111er) izla\u017ee ve\u0107im rizicima od privatizacije i pada kvalitete obrazovnog procesa, \u0161to na ovoj razini pogotovo u digitaliziranoj i globaliziranoj ekonomiji nije mala stvar. U idu\u0107im komercijalizacijskim potezima do sada potpuno javno financiranje postat \u0107e jo\u0161 ograni\u010denije, a pravdanje i pridobivanje sredstava jo\u0161 birokratiziranije. Kao takve birokratizacije potom se rje\u0161ava ki\u0161obranskim pojmovima poput “programskih ugovora” koji odre\u0111uju ciljeve koje i fakulteti i instituti moraju ispuniti da bi dobili javno financiranje na kra\u0107i odre\u0111eni period, u Austriji i Hrvatskoj taj period iznosi 3 godine. Javno financiranje potom se ograni\u010dava na temeljnu djelatnost \u2013 odnosno hladni pogon \u2013 a javna sredstva za bilo koji razvojni oblik znanstvene djelatnosti po\u010dinju ovisiti o samostalnim prihodima. Ako se znanost razdvoji od obrazovanja na fakultetima, ove institucije ne\u0107e mo\u0107i osmisliti primjerice softver za stojno prevo\u0111enje i prodati ga te time zadovoljiti svoje financijske potrebe, ve\u0107 \u0107e se one nu\u017eno namirivati od studenata. Budu\u0107i da ne mogu svi potencijalni studenti pla\u0107ati tercijarno obrazovanje, pristup fakultetima postat \u0107e dostupan samo bogatijim dru\u0161tvenim klasama.<\/p>\n

No, ni to jo\u0161 nije sve. Instituti \u0107e se tako\u0111er okrenuti tr\u017ei\u0161tu po istom principu, stoga \u0107e zbog brze zarade provoditi sve ve\u0107i broj primijenjenih istra\u017eivanja koja garantiraju brzi povrat, uz sve manji udio skupih, kratkoro\u010dno neprofitabilnih i u pravilu javnofinanciranih temeljnih istra\u017eivanja na \u010dijim se otkri\u0107ima provode primijenjena. Kao i u Velikoj Britaniji, ili u Hrvatskoj, i u Srbiji sada komercijalizacija znanosti po\u010dinje razdvajanjem visokoobrazovne i znanstvene djelatnosti. U Hrvatskoj je to sprije\u010deno, sveu\u010dili\u0161ta su sv jo\u0161 uvijek javna, no siroma\u0161na. U Velikoj Britaniji nije sprije\u010deno stoga danas tamo imamo siroma\u0161na lo\u0161e stoje\u0107a obrazovna sveu\u010dili\u0161ta i ona bogata, elitna istra\u017eiva\u010dka sveu\u010dili\u0161ta. Detaljno je proces opisan u knji\u017eici Alexa Callinicosa Sveu\u010dili\u0161ta u neoliberalnom svijetu<\/a> koja je svakako pou\u010dna za zemlje u kojima neoliberalizam jo\u0161 nije rasto\u010dio sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izrazito poznatim, no kaoti\u010dnijim od hrvatskog, \u010dini se Nacrt zakona o nauci i istra\u017eivanjima koji je neposredno pred zimski raspust pu\u0161ten u javnu raspravu u Srbiji. Njime se u potpunosti razdvaja obrazovna od znanstvene djelatnosti. No, dok je plan u Hrvatskoj bio podijeliti same fakultete na znanstvene i obrazovne, u Srbiji \u0107e, \u010dini se, usvajanjem […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26238,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-26237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26237"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26237\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26239,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26237\/revisions\/26239"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26238"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26237"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26237"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26237"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26237"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}