{"id":26233,"date":"2019-01-09T08:00:13","date_gmt":"2019-01-09T07:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26233"},"modified":"2019-01-09T10:25:08","modified_gmt":"2019-01-09T09:25:08","slug":"zgrazanje-nije-politika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26233","title":{"rendered":"Zgra\u017eanje nije politika"},"content":{"rendered":"

U posljednjih nekoliko godina u svjetskoj i doma\u0107oj politici smo se nagledali i naslu\u0161ali stvarno groznih stvari. Nije nedostajalo ni skandaloznih izjava ni bezo\u010dnih kadroviranja, ali ni izravnih politika za koje se mislilo da pripadaju nekim biv\u0161im, davno nadi\u0111enim vremenima. Premda se zaista radilo o anticivilizacijskim ispadima i potezima, prevladavaju\u0107a reakcija je bila uglavnom impotentna. Zapravo se svodila na zgra\u017eanje.<\/p>\n

Ako izuzmemo strah onih koji su tim politikama izlo\u017eeni te sve izra\u017eeniju ekonomsku nesigurnost, zgra\u017eanje mo\u017eemo bez previ\u0161e oklijevanja proglasiti klju\u010dnom “politi\u010dkom emocijom” protekle petoljetke. Dvije vrste politi\u010dkih trendova su prvenstveno motivirale zgra\u017eanje. Prvi je vezan uz korupciju i bahatu samovolju politi\u010dara, dok se drugi odnosi na sve izra\u017eenije fa\u0161isti\u010dke tendencije \u2013 ako ne one izravne, onda one revizionisti\u010dke.<\/p>\n

Pored ta dva trenda, prisutna su i dva adresata zgra\u017eanja. Prvi je, uz same politi\u010dare, prona\u0111en u onima koji unato\u010d svemu i dalje glasuju za njih, dok drugi predstavljaju civilizacijske norme ili demokratske institucije kao takve. Uz prvi je vrlo \u010desto vezan i klasni prijezir. Radi se o zgra\u017eanju nad “glupim” i neobrazovanim ljudima koji svoj glas i podr\u0161ku daju korumpiranim ili \u0161ovinisti\u010dkim politi\u010darima. Pritom se njihova socijalna situacija uglavnom pre\u0161u\u0107uje. A uz drugi je vezano odre\u0111eno povijesno sljepilo: naprosto se zanemaruje \u010dinjenica da su sve te demokratske institucije i civilizacijski standardi politi\u010dki izboreni, naj\u010de\u0161\u0107e kroz radni\u010dke borbe, kao i da su oni i dalje popri\u0161ta politi\u010dkih sukoba, a ne kulisa moralnih lajfstajla.<\/p>\n

Kao \u0161to smo napomenuli, zgra\u017eanje sa sobom uglavnom nosi klasnu dimenziju. U tome nema ni\u010deg novog ako znamo povijesne navike vi\u0161ih i srednjih klasa, no dana\u0161njica nosi sa sobom i dodatnu dimenziju. Za razliku od kraja devetnaestog i du\u017ee dijela dvadesetog stolje\u0107a, radni\u010dka je klasa bila politi\u010dka organizirana. To ne zna\u010di da su njeni pripadnici bili u potpunosti li\u0161eni skandaloznih ili \u0161ovinisti\u010dkih sklonosti. To samo zna\u010di da su im organiziranost i politi\u010dko obrazovanje \u010dinili stavove uvjerljivijima i konzistentnijma. Da su se imali na \u0161to osloniti u suo\u010davanju sa svijetom.<\/p>\n

Klasna dimenzija<\/strong><\/p>\n

Kako pokazuju brojna istra\u017eivanja, ali i sociolo\u0161ko-memoarske studije poput one Didiera Eribona<\/a>, dana\u0161nji politi\u010dki refleksi ni\u017eih klasa, koji uklju\u010duju izborne sklonosti ekstremno desnim ili fa\u0161isti\u010dkim strankama, u prvom su redu izraz antiestabli\u0161menstskog bunta, a ne organizirane politike ukorijenjene u njihovoj svakodnevici. Kao \u0161to je to bio slu\u010daj sa socijalisti\u010dkim i komunisti\u010dkim strankama koje su ih organizirale u pro\u0161losti. Za razliku od pripadnika vi\u0161ih klasa oni socijalnu atomizaciju koja predstavlja neprijeporan trend u suvremenim dru\u0161tvima ne do\u017eivljavaju kao priliku za realizaciju individualne autonomije. Ona kod njih lu\u010di samo strah. Koji onda desni\u010darski politi\u010dari, u situacijama oslabljene konkurencije slijeva, usmjeravaju ka izbjeglicama i drugim la\u017enim neprijateljima.<\/p>\n

U takvom dru\u0161tvenu kontekstu, oni obrazovaniji i ekonomski za\u0161ti\u0107eniji, imaju tu privilegiju da politiku misle u visoko intelektualnom kontekstu morala i ideologija. A svako odstupanje od propisanih moralnih i ideolo\u0161kih vrijednosti predstavlja priliku za zgra\u017eanje. Ponavljamo, zgra\u017eanje je sasvim legitimna reakcija na trendove kojima svjedo\u010dimo, samo je problem \u0161to ono kao politika ne predstavlja odgovor na te trendove ve\u0107 tek politi\u010dku utjehu u osje\u0107aju superiornosti.<\/p>\n

Ironija je pritom, barem u doma\u0107em kontekstu, da oni koji se pozivaju na civilizacijske tekovine potpuno zanemaruju i odbacuju politi\u010dke strategije i taktike onih koji su se za te tekovine izborili. Doslovno vlastitom krvlju. Zamislite da su se komunisti\u010dki intelektualci i partizani zgra\u017eali nad seljacima iz pro-\u010detni\u010dkih ili pro-usta\u0161kih naselja i odbijali tamo provoditi politi\u010dku edukaciju i mobilizaciju. Rezultat je povijesni paradoks: onda se ovi koji se danas zgra\u017eaju ne bi imali na osnovu \u010dega zgra\u017eati.<\/p>\n

Da zaklju\u010dimo: zgra\u017eanje nad nazadnja\u010dkim politikama je normalna reakcija, ali nije efikasna politika. Naprotiv, ono samo daje dodatno pogonsko gorivo reakcionarnim snagama. Pogotovo u vremenu dru\u0161tvenih mre\u017ea i klikbejta u kojima logika – red provokacija red zgra\u017eanja – samo dalje sna\u017ei one koji provociraju jer stje\u010du imid\u017e antiestabli\u0161mentskih heroja. Kanite se zgra\u017eanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U posljednjih nekoliko godina u svjetskoj i doma\u0107oj politici smo se nagledali i naslu\u0161ali stvarno groznih stvari. Nije nedostajalo ni skandaloznih izjava ni bezo\u010dnih kadroviranja, ali ni izravnih politika za koje se mislilo da pripadaju nekim biv\u0161im, davno nadi\u0111enim vremenima. Premda se zaista radilo o anticivilizacijskim ispadima i potezima, prevladavaju\u0107a reakcija je bila uglavnom impotentna. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":26240,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-26233","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26233"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26233\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26250,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26233\/revisions\/26250"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26240"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26233"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26233"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26233"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26233"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}