{"id":26212,"date":"2019-01-10T07:00:27","date_gmt":"2019-01-10T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26212"},"modified":"2021-02-25T10:50:52","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:52","slug":"oduzimanje-pulskih-plaza-soto-banko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26212","title":{"rendered":"Oduzimanje pulskih pla\u017ea “\u0161oto banko”"},"content":{"rendered":"

Pomalo na prepad, uprava Grada Pule \u017eeli preko zimskih praznika provu\u0107i daljnje koncesioniranje pla\u017ea i obale. No ovakvim se planovima ve\u0107 godinama poku\u0161avaju suprotstaviti gra\u0111anske inicijative.<\/strong><\/p>\n

Gra\u0111anska inicijativa Volim Pulu proteklog je tjedna organizirala javnu raspravu o planovima davanja sedam pulskih pla\u017ea i nauti\u010dke luke Bunarina u koncesiju, a nastavak je to reakcija na ve\u0107 uobi\u010dajenu praksu vladaju\u0107e stranke Istarski demokratski sabor (IDS), kojom se na istarskom poluotoku va\u017ene odluke od neospornog javnog interesa donose \u201c\u0161oto banko\u201d (ispod stola), izbjegavaju\u0107i \u010dak i proceduralni zakonski minimum, poput obaveznih javnih savjetovanja. Upravo je na to krajem studenog upozorila Inicijativa kad se Grad Pula na sjednici gradskog vije\u0107a, a bez prethodnog informiranja i savjetovanja s javno\u0161\u0107u, spremao donijeti odluku o usvajanju planova davanja gradskih pla\u017ea za gospodarsko kori\u0161tenje u trajanju od 10 do 20 godina.<\/p>\n

Radi se o uvali Saccorgiana, kupali\u0161tima Ferijalni savez, Ambrela, Punta Verudela resort, turisti\u010dkim naseljima Splendid, Zlatne stijene, Valkane i Stoja odnosno gotovo svim gradskim pla\u017eama te o luci nauti\u010dkog turizma Bunarina. Pod pritiskom Inicijative, \u010diji su \u010dlanovi i \u010dlanice tom prilikom izveli i performans rasprostrv\u0161i ru\u010dnike za pla\u017eu na Forumu ispred Komunalne pala\u010de, sporne su odluke skinute s tada\u0161njeg dnevnog reda. U me\u0111uvremenu, Grad objavljuje javno savjetovanje u trajanju od mjesec dana, to jest od 11. prosinca 2018. do 11. sije\u010dnja 2019. godine. Savjetovanje se provodi samo putem interneta, bez ijednog javnog izlaganja i to u vrijeme bo\u017ei\u0107nih i novogodi\u0161njih praznika.<\/p>\n

Tijekom prosinca volonteri i volonterke Inicijative Volim Pulu sa \u0161tandova na frekventnim gradskim punktovima poput tr\u017enica informirali su gra\u0111ane o odlukama kojima se de facto privatiziraju pulske pla\u017ee i Bunarina te o na\u010dinima na koje mogu uputiti svoje komentare odnosno sudjelovati u savjetovanju. Kona\u010dno, Inicijativa je pro\u0161log petka odr\u017eala i javnu raspravu koju je prozvana gradska vlast propustila organizirati. Tada se u jednom od pulskih kafi\u0107a, tako\u0111er na Forumu, okupilo tristotinjak zainteresiranih gra\u0111ana i gra\u0111anki koji su po prvi puta putem iscrpne prezentacije mogli saznati vi\u0161e o navedenim planovima koncesioniranja.<\/p>\n

\u010cemu koncesije?<\/strong><\/p>\n

Predstavnica Inicijative Du\u0161ica Radoj\u010di\u0107 izlaganje je otvorila pobrojavanjem kr\u0161enja propisa kad je rije\u010d o odlukama vezanima uz koncesije. Primjerice, savjetovanje s javno\u0161\u0107u nije uvr\u0161teno u plan savjetovanja za 2018. godinu, zatim, kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, planovi o davanju koncesija stavljeni su na dnevni red sjednice gradskog vije\u0107a bez provedenog zakonski propisanog javnog savjetovanja, a i sadr\u017eaj planova o davanju koncesija ne odgovara propisima, budu\u0107i da godi\u0161njim planom nije specificirana propisana procijenjena godi\u0161nja naknada za pojedinu koncesiju dok u se u trogodi\u0161njem planu davanja koncesija ne navode planirani rashodi za koncesije i prihodi od koncesija, kao ni ocjena o\u010dekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija.<\/p>\n

Usto, podru\u010dja koja se planiraju dati u koncesiju nisu prikazana na kopiji katastarskog plana, nije navedena ukupna povr\u0161ina koja se planira dati u koncesiju te povr\u0161ina svake pla\u017ee zasebno, na pojedinim se lokacijama radi o vi\u0161e pla\u017ea, no nije navedeno koje se to\u010dno daju u koncesiju. Dokumentacija ne specificira ni koji se dio povr\u0161ine odnosi na kopno, a koji na more, budu\u0107i da koncesija na pomorsko dobro obuhva\u0107a i morski dio. Kona\u010dno, nije obrazlo\u017een ni javni interes odnosno opravdanost koncesioniranja i njegova korist po zajednicu, a va\u017eno je istaknuti da se radi o koncesijama na 10 do 20 godina. Iz Odluka koje Grad ima usvojiti se pritom ne mo\u017ee utvrditi, isti\u010de Radoj\u010di\u0107, koje su obaveze ulaganja koncesionara na primjer na pla\u017eama Saccorgiana, Zlatne stijene ili Stoja te koji \u0107e im objekti na tim pla\u017eama pripasti.<\/p>\n

Postavlja se pitanje i \u0161to \u0107e se amortizirati na pla\u017eama poput Ambrele gdje je sve ve\u0107 izgra\u0111eno. Kao u mnogim slu\u010dajevima dosad, u o\u010di bode \u010dinjenica da se sve te odluke donose bez ikakvih studija, primjerice studija opravdanosti davanja koncesija koje nala\u017ee Zakon o pomorskom dobru, a kojima bi se izra\u010dunalo optimalno ili opravdalo neko drugo koncesijsko razdoblje. Dakle, ostaje nejasno na temelju \u010dega se utvr\u0111uje trajanje koncesije od 10 ili 20 godina, odnosno za\u0161to se amortizacija vrijednosti ulaganja ne bi mogla ostvariti u recimo pet godina. Izme\u0111u ostalog, uo\u010deno je i da se planovi davanja koncesija pripremljeni za sjednicu Gradskog vije\u0107a 28. studenog 2018. godine razlikuju od planova davanja koncesija koji su trenutno ponu\u0111eni na e-savjetovanju, a rije\u010d je o podacima o naknadama od koncesija.<\/p>\n

Agresivno \u201cpla\u017eiranje\u201d<\/strong><\/p>\n

Neovisno o razlikama izme\u0111u ponu\u0111ene dokumentacije, u oba se slu\u010daja radi o smije\u0161no niskim iznosima koje slikovito do\u010darava \u010dinjenica da je rije\u010d o prihodu od po osam kuna po glavi stanovnika Pule. Podatak je to koji je na raspravi izazvao burne reakcije i podsmijeh, aspomenimo i \u010dinjenicu da je godi\u0161nji prihod lu\u010dice Bunarina \u010detiri milijuna kuna, kojih se grad davanjem u koncesiju odri\u010de. Time se otvara i pitanje razlike izme\u0111u koncesija i koncesijskih odobrenja. Prema podacima koje je na raspravi ponudila Inicijativa, Grad Pula je 2018. godine omogu\u0107io izdavanje 113 koncesijskih odobrenja za razli\u010dite gospodarske djelatnosti. Koncesijska se odobrenja izdaju na najvi\u0161e pet godina, a ne isklju\u010duju niti ograni\u010davaju javnost u kori\u0161tenju pomorskog dobra. Prihod od koncesijskih odobrenja u cijelosti je prihod grada, dok se prihod od koncesija raspodjeljuje izme\u0111u grada, \u017eupanije i dr\u017eave.<\/p>\n

Prema spomenutim Odlukama Grada Pule, koncesije sadr\u017eajno mogu odgovarati istim onim djelatnostima koje se na tim lokacijama obavljaju temeljem koncesijskih odobrenja za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, \u0161to dodatno nagla\u0161ava pitanje opravdanosti prelaska s koncesijskih odobrenja na koncesije. Naime, koncesija podrazumijeva pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomi\u010dno ili potpuno isklju\u010duje iz op\u0107e upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko kori\u0161tenje. Iako iz Grada Pule nagla\u0161avaju da se pla\u017ee ne\u0107e ogra\u0111ivati, \u010dinjenica jest, a u prilog joj govore zakoni vi\u0161eg reda ali i praksa, da Grad takvo \u0161to ne mo\u017ee garantirati. Da su i sami toga svjesni govori i ogra\u0111ivanje u Odluci \u2013 gra\u0111evne \u010destice pomorskog dobra ne smiju se ogra\u0111ivati, no samo ako to nije u suprotnosti s va\u017ee\u0107im propisima za pojedini zahvat u prostoru pomorskog dobra.<\/p>\n

Takozvano pla\u017eiranje, kako Gra\u0111anska Inicijativa Volim Pulu naziva netransparentne i po javni interes \u0161tetne aktualne prijedloge koncesioniranja posljedica je Zakona o koncesijama, iz 2017. godine, izglasanog tako\u0111er pomalo ispod radara, usred ljeta, a koji je progla\u0161en krovnim zakonom i njime se ure\u0111uju i koncesije na pomorskom dobru. S tim u vezi, u pripremi je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji se ima uskladiti sa Zakonom o koncesijama, izvjesno nau\u0161trb specifi\u010dne za\u0161tite pomorskog dobra. Spomenimo tek da u Zakonu o koncesijama nigdje nije predvi\u0111eno uklju\u010divanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara, dok se u prijedlog Zakona o pomorskom dobru primjerice nalazi mogu\u0107nost dodjeljivanja koncesija hotelima i kampovima bez natje\u010daja.<\/p>\n

Privatni interes na javnu \u0161tetu<\/strong><\/p>\n

Fakti su to koji obaraju obe\u0107anja pulske gradske vlasti da \u0107e se o dodjeli svake pojedina\u010dne budu\u0107e koncesije sa zainteresiranom javnosti naknadno konzultirati, a potvrdio je to na pro\u0161lotjednoj raspravi i zamjenik gradona\u010delnika Pule, Robert Cvek. Upitan da se pred prisutnima obve\u017ee na organizaciju prave javne rasprave odgovorio je da ho\u0107e ako postoji zakonska obveza. Ve\u0107 smo ustanovili da zakon predvi\u0111a i omogu\u0107uje isklju\u010divanje ili ograni\u010davanje pristupa pla\u017eama, a iskustva diljem obale potvr\u0111uju najgore \u2013 ogra\u0111ivanje i napla\u0107ivanje pla\u017ea kao i slabe sankcije u praksi.<\/p>\n

Za primjere nedosljednosti i kr\u0161enja zakona dovoljno je osvrnuti se na neke ovda\u0161nje priobalne neuralgi\u010dne to\u010dke. Po\u010detak ljeta 2018. godine obilje\u017eile su prosvjedne akcije Puljana i Puljanki u popularnoj uvali Valovine na Stoji, jedinstvenoj pje\u0161\u010danoj plitkoj uvali u Puli, gdje se, uz ugovor o dvadesetogodi\u0161njoj koncesiji gradi Ski Lift. Iako je ustanovljeno da i u ovom slu\u010daju gradona\u010delnik mo\u017ee jednostrano ukinuti koncesiju, to nije u\u010dinjeno, premda zakon nala\u017ee tu mogu\u0107nost ako koncesionar nedovoljno za\u0161ti\u0107uje pomorsko dobro, ne provodi mjere i radnje radi za\u0161tite prirode \u2013 nasipavanjem u sklopu izgradnje Ski-Lifta ugro\u017eeno je stani\u0161te za\u0161ti\u0107ene periske. Tu pri\u010da ne staje: koncesionar nije u propisanom roku izgradio gra\u0111evinu, a u inicijalnom Elaboratu propustilo se navesti i postojanje ugostiteljskog objekta na Ski-Lift platformi.<\/p>\n

Manipulacije prilikom postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli\u0161 ovda\u0161njim akterima nisu strane. Primjer je tome i Grad Vodnjan koji je po\u010dinio ekocid nad dva kilometra svoje prirodne kamenite obale pretvoriv\u0161i je u makadamski put nasut tucanikom iz kamenoloma \u2013 bez zakonom propisanog postupka procjene utjecaja na okoli\u0161, koju je prethodno izbjegao obmanjuju\u0107i nadle\u017eno ministarstvo da je rije\u010d tek o dohrani postoje\u0107e pla\u017ee, a potom i manipuliraju\u0107i zahvatima za koje se Rje\u0161enjem Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a nare\u0111uje procjena. Istovremeno, Grad Vodnjan nagra\u0111en je Plavom zastavom za istu devastaciju pla\u017ee, a IDS-ov je gradona\u010delnik pak prijetio tu\u017ebom inspektorici za\u0161tite okoli\u0161a zbog povrede du\u017enosti.<\/p>\n

Pla\u0107enici i mu\u010denici<\/strong><\/p>\n

Paradoks je da ako Grad i bude ka\u017enjen, nov\u010danu kaznu podnose porezni obveznici, a krajobraz je nepovratno uni\u0161ten. Kona\u010dno, Op\u0107ina Fa\u017eana nedavno je upozorila, obrativ\u0161i se dopisom i nadle\u017enim ministarstvima, da je tvrtka u \u017eupanijsko-dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, Brijuni Rivijera, u kampu Pineta, postavila vi\u0161e mobilnih ku\u0107ica u zoni koja nije predvi\u0111ena za smje\u0161taj gostiju. Rije\u010d je o o\u010ditom nepo\u0161tivanju prostornoplanske dokumentacije, a dok \u010dekamo na razrje\u0161enje i tog slu\u010daja, \u0161etnicu uz more izme\u0111u Fa\u017eane i Pinete upravo oko spornih ku\u0107ica odnedavno krasi visoka \u017eica. \u017dica, devastacija i privatni interes, realnost su istarskog priobalja.<\/p>\n

Iako je Inicijativa uputila slu\u017ebeni poziv predstavnicima Grada za sudjelovanje na raspravi, slu\u017ebeni odgovor ni potvrdu o dolasku Grad nije povratno uputio pa ostaje nejasno je li Cvek sudjelovao kao ovla\u0161tenik gradona\u010delnika ili osobno. U svakom slu\u010daju, Cvekov nastup nije donio ni\u0161ta novo \u2013 vrije\u0111anje i poku\u0161aje diskreditiranja gra\u0111anskog otpora, a valja izdvojiti one izjave \u010dije je mjesto bez imalo dvojbe u samom vrhu Greatest Shits antologija \u2013 kao IDS-ov dogradona\u010delnik proziva Glas Istre za neobjektivno izvje\u0161tavanje, a okupljene gra\u0111ane proziva kao ne\u010dije pla\u0107enike. Prisjetimo se, Glas Istre je medij koji vi\u0161e od desetlje\u0107a kontrolira upravo IDS, izme\u0111u ostalog gu\u0161e\u0107i radni\u010dke \u0161trajkove i discipliniraju\u0107i radnike nezakonitim otkazima, a spomenimo i da je aktualni glavni urednik nedavno prema Vije\u0107u \u010dasti HND-a optu\u017een za grubo kr\u0161enje novinarskih na\u010dela, i to vezano uz slu\u010daj strana\u010dkog kadroviranja na pulskoj Politehnici.<\/p>\n

Iako postoje snimke, Cvek se potrudio i dan nakon rasprave na svom Facebook profilu ponoviti sljede\u0107e: \u201cU svoj toj skupoj kampanji postavlja se i logi\u010dno pitanje, tko to financira, za jednu neprofitnu udrugu ili skupinu ljudi koji printaju materijale, snimaju videa, organiziraju javnu raspravu, to nije mali novac. Pitao sam ime te osobe, ali ne prisutne gra\u0111ane, nego organizatore. Bez da sam izgubio \u017eivce, to sam pitao s razlogom. Jer ako ne\u0161to do sad nikad nije bio problem, a odjednom je problem, morao je netko ne\u010dime motivirati Inicijativu.\u201d<\/p>\n

Zatvorena podru\u010dja<\/strong><\/p>\n

No potonji poku\u0161aj diskreditacije djelovanja Inicijative i gra\u0111ana koji staju u obranu javnih dobara funkcionira tek kao ilustracija modusa operandi vladaju\u0107ih na poluotoku, zasnovanog na klijentelizmu i privatnom interesu. Recentno, o \u0161tetnim posljedicama novog Zakona o koncesijama ovda\u0161nji su aktivisti upozoravali ve\u0107 pretpro\u0161log ljeta udru\u017eeni u Pokret otoka, a po\u010deci djelovanja Gra\u0111anske inicijative (za Muzil) Volim Pulu se\u017eu u 2009. godinu, kada se nastojalo dosko\u010diti otima\u010dini neprocjenjivih resursa poput poluotoka Muzila, kojemu je pristup nakon razvoja\u010denja i dalje onemogu\u0107en, a razvoj grada paraliziran dvadesetogodi\u0161njim i\u0161\u010dekivanjem mitskog investitora prema vizijama nekada\u0161njeg istarskog \u017eupana Ivana Jakov\u010di\u0107a, koji jo\u0161 ranih nultih izjavljuje: \u201cUljanik sigurno selim, ali jo\u0161 ne znamo gdje\u201d.<\/p>\n

Bolan i po grad poguban kraj brodogradili\u0161ta Uljanik aktualizirao je sve strepnje o nekretninskim me\u0161etarenjima s naglaskom na sam Pulski zaljev, kojeg je dio, otok Sv. Katarina i Monumenti, ve\u0107 dan u koncesiju Danku Kon\u010daru, koji ne da nije dostavio najbolju ponudu, ve\u0107 je to u\u010dinio jedini. Osim \u0161to je zbog gradili\u0161ta pristup tim podru\u010djima mogu\u0107 tek pje\u0161acima, odnedavno je nedostupan i dobar dio sjevernog dijela zaljeva, odnosno biv\u0161e vojno podru\u010dje naziva Vallelunga 2, zbog pronalaska neutvr\u0111ene koli\u010dine zaostalih vojnih projektila. Izvje\u0161tavanje s mnogo posrednih navoda i neautenti\u010dnih fotografija me\u0111u stanovnicima budi sumnje.<\/p>\n

Ponovno aktiviranje Inicijative neposredno je potaknuto potpisivanjem sporazuma u rujnu 2018. izme\u0111u pulskog gradona\u010delnika Mileti\u0107a u ime Grada Pule i premijera Plenkovi\u0107a u ime Vlade o uvjetima, pravima i obavezama za realizaciju turisti\u010dkih projekata Saccorgiana, Hidrobaza i Muzil, koji se planiraju dati u koncesiju na 50 i 99 godina. Inicijativa upozorava da se radi o velikim podru\u010djima na\u0161eg priobalja (26, 36 i 160 hektara) koja se planiraju dati (po) jednom investitoru. Ta su podru\u010dja ve\u0107inom u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a naknada od koncesije dijeli se proporcionalno udjelu u vlasni\u0161tvu. Tako je Muzil gotovo u potpunosti u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, pa \u0107e i naknada i\u0107i dr\u017eavi. Grad Pula obavezao se za sva tri projekta o vlastitom tro\u0161ku izgraditi potrebnu komunalnu infrastrukturu, vodoopskrbu, kanalizaciju i komunikacijsku infrastrukturu. Stoga se, nagla\u0161avaju iz Inicijative, postavlja pitanje o financijskom u\u010dinku tih investicija na lokalnu ekonomiju.<\/p>\n

Povratak javnog<\/strong><\/p>\n

Predradnje za ovakve projekte u\u010dinjene su 2014. godine izmjenom Gradskog urbanisti\u010dkog plana, kojima se omogu\u0107ila potencijalna gradnja turisti\u010dkog kompleksa i golf igrali\u0161ta na Muzilu, unato\u010d sna\u017enom otporu stanovnika. Osim prosvjedom u prolje\u0107e 2014. godine kad su vije\u0107nici pred prosvjednicima bili primorani bje\u017eati iz Pala\u010de kroz stra\u017enja vrata, vi\u0161e od pet tisu\u0107a ljudi potpisalo je peticiju protiv tih planova. Nije naodmet spomenuti da je vulgarno shva\u0107anje demokracije jedan od glavnih argumenata IDS-a kojim poku\u0161ava otima\u010dinu priobalja u vlastitoj re\u017eiji legitimirati kao izraz volje naroda. Naime, niska izlaznost na lokalne izbore rezultira \u010dinjenicom da IDS-ova koalicija vlast osvaja s tek ne\u0161to vi\u0161e od sedam tisu\u0107a glasova, \u0161to \u010dini tek 15 posto registriranih bira\u010da.<\/p>\n

O privatizaciji pulskog priobalja raspravljalo se i u studenom na panelu u organizaciji Gra\u0111anske inicijative Volim Pulu i Udruge Zelena Istra. Panel je ugostio stru\u010dnjake iz raznih podru\u010dja, od ekonomista, sociologa do fizi\u010dara, a kako bi se raspravilo o posljedicama monofunkcionalne eksploatacije prostornih resursa za potrebe mahom ekskluzivnih, megaturisti\u010dkih projekata.<\/p>\n

Nakon \u0161to se gradski pro\u010delnik za prostorno ure\u0111enje pozvao na spomenuti izborni legitimitet, publika ga je izvi\u017edala, a raspravu su demonstrativno napustila dvojica profesora s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma zbog, kako su tom prilikom kazali: \u201cpolitizacije\u201d rasprave. Istovremeno pozivanje na \u201cakademsku raspravu na nivou\u201d i poduzimanje politi\u010dkog \u010dina napu\u0161tanja rasprave, osim na iluzornost tlapnji o nepristranosti akademije ponovno upu\u0107uju i na bazi\u010dno nerazumijevanje uloge zaposlenika javnog fakulteta, financiranih javnim novcem. Stoga se nadaje zaklju\u010dak da se radi o sustavnom potiranju ideje javnog i zajedni\u010dkog u Istri, a upravo je vra\u0107anje javnog interesa u sredi\u0161te rasprave najzna\u010dajniji aspekt djelovanja razli\u010ditih gra\u0111anskih inicijativa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gra\u0111anska inicijativa Volim Pulu proteklog je tjedna organizirala javnu raspravu o planovima davanja sedam pulskih pla\u017ea i nauti\u010dke luke Bunarina u koncesiju, a nastavak je to reakcija na ve\u0107 uobi\u010dajenu praksu vladaju\u0107e stranke Istarski demokratski sabor (IDS), kojom se na istarskom…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":26213,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[434],"class_list":["post-26212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26212"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26254,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26212\/revisions\/26254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26212"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26212"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26212"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26212"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}