{"id":26209,"date":"2019-01-08T07:00:08","date_gmt":"2019-01-08T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26209"},"modified":"2021-02-25T10:50:52","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:52","slug":"jeras-musk-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26209","title":{"rendered":"Dizajn dugoro\u010dnog ekonomskog planiranja"},"content":{"rendered":"

Ideja povla\u010denja dionica Tesla Motorsa s burze pro\u0161le je godine izazvala brojne pozitivne i negativne reakcije. No iza te ideje kriju se poku\u0161aji rje\u0161enja tr\u017ei\u0161nih proturje\u010dja. Pomalo paradoksalno, tu se mogu prona\u0107i i potencijalni obrasci druk\u010dijeg razvojnog modela i za zemlje poput Hrvatske.<\/strong><\/p>\n

Mnogi medijski eksponirani poduzetnici, financijski stru\u010dnjaci i ekonomski analiti\u010dari kao jedan od klju\u010dnih problema Hrvatske navode nedostatak zdravih mehanizama tr\u017ei\u0161ta kapitala koji bi, prema njihovom mi\u0161ljenju, omogu\u0107ili nove investicije i potaknuli rast ekonomije u svim njenim segmentima, uklju\u010duju\u0107i i sektor inovacija i novih tehnologija. Razvijanje kulture ulaganja i dioni\u010darstva putem tzv. venture capital<\/em> fondova u raznim oblicima, od takozvanih sjemenskih koji ula\u017eu u inicijalne faze razvoja poduze\u0107a (tzv. seed capital<\/em>) do onih koji bi ulagali u specijalizirane grane privrede, klju\u010dno je, prema zagovornicima tog modela, za stvaranje dodatnih izvora financiranja koji bi onda unaprijedili uvjete pokretanja poslovanja u Hrvatskoj i potaknuli razvoj poduzetni\u0161tva i ekonomije op\u0107enito.<\/p>\n

Iako je takav na\u010din razmi\u0161ljanja smislen iz vi\u0161e perspektiva, a Hrvatskoj bi itekako dobro do\u0161la ve\u0107a konkurencija u sektoru bankarstva, gdje prakti\u010dki postoji monopol jednog bankarskog modela bez ikakve konkurencije kao i ve\u0107a diverzifikacija te razvijenost fondovske industrije, \u0161to bi uistinu jednom odre\u0111enom segmentu poduze\u0107a otvorilo potpuno nove mogu\u0107nosti financiranja, svejedno postoje i ograni\u010denja o kojima se rijetko govori. Na primjer, u kolovozu 2018. godine, generalni direktor Tesla Motorsa, Elon Musk, objavio je tweet<\/em> u kojemu najavljuje otkup dionica svoje kompanije, u tom trenutku s tr\u017ei\u0161nom kapitalizacijom vrednijom od General Motorsa (GM), \u010dime bi ih povukao s burze, odnosno tr\u017ei\u0161ta, i zadr\u017eao u dugotrajno stabilnom vlasni\u0161tvu ograni\u010denog broja privatnih investitora. Taj doga\u0111aj komentatori su vrlo pozitivno prihvatili, a mnogi su u njemu vidjeli potez koji \u0107e Tesli osigurati stabilniji i br\u017ei razvoj.<\/p>\n

Kako je to mogu\u0107e, i \u0161to je zapravo bio razlog da CEO i osniva\u010d poduze\u0107a koji svoj uspjeh naizgled duguje upravo tr\u017ei\u0161tu i mogu\u0107nosti privla\u010denja kapitala putem tr\u017ei\u0161nih mehanizama odlu\u010duje razmi\u0161ljati o povla\u010denju svoje kompanije s tr\u017ei\u0161ta? Naposljetku, tr\u017ei\u0161te je to koje je i odredilo vrijednost Tesle te usprkos relativno maloj godi\u0161njoj proizvodnji od 100.000 automobila ostvarenoj 2017. godine.<\/p>\n

Izvor vrijednosti Tesline dionice<\/strong><\/p>\n

Tr\u017ei\u0161na kapitalizacija Tesla Motorsa iznosi 60 milijardi dolara, 6 milijardi vi\u0161e od GM-a \u010dija godi\u0161nja proizvodnja prelazi 10.000.000 automobila diljem svijeta. Elona Muska i dionice njegovih poduze\u0107a tr\u017ei\u0161ta jednostavno ne tretiraju na isti na\u010din kao druga poduze\u0107a iz iste bran\u0161e. Dok kod poduze\u0107a tipa GM-a, Forda, Fiat-Chryslera, pa \u010dak i Ferrarija, ulaga\u010di vrlo pa\u017eljivo gledaju sve tzv. fundamente odnosno bazi\u010dne pokazatelje poslovanja poput broja proizvedenih i prodanih automobila, rast\/pad potra\u017enje, rast\/pad tro\u0161kova proizvodnje i kao najva\u017eniji naravno \u2013 profitabilnost, kod Tesla Motorsa gleda se budu\u0107i tr\u017ei\u0161ni potencijal, a vrijednost brenda se prije svega odnosi na vrijednost vizije poduze\u0107a, a ne na trenutne fundamente.\u00a0 Najbolji dokaz tome \u010dinjenica je da Tesla Motors od trenutka izlaska na burzu (IPO) 2010. godine do sada jo\u0161 niti jednu poslovnu godinu nije zavr\u0161ila s pozitivnim rezultatom dok je primjerice GM koji je na burzu nakon bailouta<\/em> (spa\u0161avanja putem dr\u017eave tijekom financijske krize) iza\u0161ao 2010. godine te je do sada dioni\u010darima podijelio preko 70 milijardi dolara kreiranog profita. O\u010dito je da je Tesla Motors do sada itekako imao benefite od tr\u017ei\u0161nih mehanizama i time jo\u0161 zanimljivijima postaju razlozi koji su osniva\u010da te firme nagnali na razmi\u0161ljanje o povla\u010denju s burze. Odgovor na to pitanje je zapravo za\u010dudno jednostavan.<\/p>\n

Bez obzira na sve dosada\u0161nje prednosti koje je Tesla imao od tr\u017ei\u0161nih mehanizama i relativno duga\u010dak period u kojem je njena vrijednost uspijevala odolijevati klasi\u010dnim tr\u017ei\u0161nim zakonitostima (zbog karizme osniva\u010da i vizije koju kompanija projicira na cijelu auto industriju, ali i ekonomiju op\u0107enito), prije ili kasnije tr\u017ei\u0161ne zakonitosti po\u010dnu nametati svoja pravila i poku\u0161avaju Teslu podvrgnuti istim kriterijima definiranja vrijednosti kompanije kao i druge sudionike tr\u017ei\u0161ta. Ti kriteriji su prije svega vezani uz pritisak na kratkoro\u010dno kreiranje profitabilnosti kompanije. Glavni instrument za odre\u0111ivanje vrijednosti poduze\u0107a su financijski izvje\u0161taji na godi\u0161njoj i kvartalnoj razini. Na temelju godi\u0161njih financijskih izvje\u0161taja odre\u0111uje se poslovni rezultat za proteklu financijsku godinu i odlu\u010duje se o isplati dividendi dioni\u010darima. Razumljivo je da je dioni\u010darima stoga glavni prioritet da ti financijski izvje\u0161taji pokazuju \u0161to ve\u0107u profitabilnost kompanije. Kako u tome ne bi dolazilo do pretjeranih iznena\u0111enja, sve kompanije izlistane na burzama moraju objavljivati i kvartalne financijske izvje\u0161taje koji slu\u017ee kao odre\u0111eni semafor i indikator onoga \u0161to dioni\u010dari mogu na kraju godine o\u010dekivati.<\/p>\n

Iako su inicijalno dioni\u010dari Tesla Motorsa ulagali u dugoro\u010dnu viziju kompanije, i to vi\u0161e kao tzv. emocionalni investitori nego kao klasi\u010dni racionalni ulaga\u010di, i oni su mogli itekako biti zadovoljni porastom cijene dionica Tesla na temelju “hajpa” koji je kompanija oko sebe stvorila, s vremenom je sve vi\u0161e i tih inicijalnih emocionalnih investitora po\u010delo zahtijevati odgovaraju\u0107e pozitivne poslovne rezultate u ritmu kojeg name\u0107e tr\u017ei\u0161te, a u dioni\u010darsku strukturu se s vremenom po\u010deo uklju\u010divati i sve zna\u010dajniji broj institucionalnih spekulantskih investitora koji su ulagali s ciljem o\u010dekivanja zarade od gubitka cijene dionica Tesla (tzv. short-selling<\/a><\/em>). Sve to je na Teslu po\u010delo stvarati pritisak ostvarenja kratkoro\u010dnih financijskih ciljeva koji jednostavno nisu bili kompatibilni s vizijom i misijom kompanije \u010diji je cilj ne samo isporuka najboljeg elektri\u010dnog automobila za \u0161iroko tr\u017ei\u0161te ve\u0107 i promjena cijele paradigme upotrebe automobila, pogotovo iz perspektive njegovog kori\u0161tenja kao malog skladi\u0161ta elektri\u010dne energije i vizije integracije u decentralizirane sustave proizvodnje elektri\u010dne energije temeljene na kori\u0161tenju solarnih fotovoltai\u010dnih panela i obnovljivim izvorima energije.<\/p>\n

Razrje\u0161enja povr\u0161nih proturje\u010dja<\/strong><\/p>\n

Elon Musk je spoznao da tr\u017ei\u0161te koje razmi\u0161lja kratkoro\u010dno jednostavno nije adekvatan instrument za ostvarenje ciljeva koje on s Tesla Motorsom (ali na vrlo sli\u010dan na\u010din i sa drugim kompanijama koje je pokrenuo) \u017eeli posti\u0107i. Paradoksalno, time je Elon Musk postao \u017ertva instrumenta kojemu duguje svoj dotada\u0161nji uspjeh i na vrlo plasti\u010dan na\u010din je pokazao \u0161to je zapravo najve\u0107i problem i gdje le\u017ee ograni\u010denje tr\u017ei\u0161ta kao instrumenta financiranja poduze\u0107a. Iako njegov poku\u0161aj uklanjanja Tesla Motorsa s tr\u017ei\u0161ta za sada nije uspio, zanimljivo je promatrati dalje tko su bili potencijalni najzainteresiraniji investitori koji bi podr\u017eali Muskov plan o micanju Tesle s burze. To su uglavnom bili suvereni institucionalni investitori \u2013 dr\u017eavni saudijski investicijski fond, katarski investicijski fond, norve\u0161ki investicijski fond, Volkswagen sa zna\u010dajnim udjelom suverenih investitora u svojoj vlasni\u010dkoj strukturi, mirovinski fondovi i sl. Zajedni\u010dka karakteristika svih navedenih investitora je da su po samoj logici toga \u0161to su suvereni i pod upravom dr\u017eava orijentirani na dugoro\u010dna ulaganja i nemaju pritisak stvaranja kratkoro\u010dnog profita na na\u010din na koji to imaju tr\u017ei\u0161ni investitori. Naizgled kontradiktorno klasi\u010dnim liberalnim dogmama koje zagovaraju tr\u017ei\u0161te kao najefikasniji mehanizam poticanja inovacija i ekonomskog razvoja, Musk je shvatio da su dr\u017eava i dr\u017eavni mehanizmi financiranja jedini koji mu mogu omogu\u0107iti ostvarivanje vizije promjene svijeta. Mehanizmi tr\u017ei\u0161ta jednostavno nisu dizajnirani na na\u010din koji bi omogu\u0107io dugoro\u010dno vizionarsko planiranje.<\/p>\n

Taj fenomen je zapravo je dosta logi\u010dan i akademski dobro istra\u017een i obja\u0161njen. Mariana Mazzucato, profesorica ekonomije s University Collegea u Londonu i direktorica Instituta za inovacije i svrhu javnih institucija, svojim znanstvenim istra\u017eivanjima dokazuje da je javno financiranje u podlozi svih uspje\u0161nih inovativnih kompanija \u2013 od Applea koji je globalno komercijalizirao cijeli set tehnologija razvijenih javnim sredstvima (GPS, touchscreen, \u017eiroskop, …) preko Googlea i Amazona pa do Virgin Galactica, SpaceXa i na kraju krajeva i Tesla Motorsa. Stabilnost i pouzdanost dugoro\u010dnog financiranja putem dr\u017eave i dr\u017eavnih entiteta ne mo\u017ee biti zamijenjena nikakvim tr\u017ei\u0161nim mehanizmima i mo\u017ee biti samo ograni\u010deno efikasna u razvoju moderne ekonomije utemeljene na znanju i inovacijama.<\/p>\n

Pravi put za stvarni prosperitet je za ja\u010danje i razvoj dugoro\u010dnih mehanizama i infrastrukture financiranja koji \u0107e javna sredstva staviti u funkciju ne samo partikularnog razvoja pojedinih kompanija, nego u razvoj novih ekonomskih koncepata. Takav pristup bi osim na kompanije stvarao pozitivan u\u010dinak na cijelo dru\u0161tvo. Radi se o segmentu u kojemu Hrvatska, i druge zemlje srednje i isto\u010dne Europe, jo\u0161 vi\u0161e zaostaju za najrazvijenijim dr\u017eavama svijeta nego u razvijenosti tr\u017ei\u0161nih financijskih instrumenata. Na kraju, kao \u0161to Mazzucato zagovara, potrebno je prona\u0107i mehanizam koji \u0107e mo\u0107i izra\u010dunati komponentu javnog doprinosa komercijalizaciji svakog pojedinog proizvoda ili usluge te je na adekvatniji na\u010din uklju\u010diti u raspodjelu profita koji kompanije ostvaruju na tr\u017ei\u0161tu. Tek na taj na\u010din, na\u0161a dru\u0161tva mogla bi napredovati i stvarati ekonomiju koja \u0107e slu\u017eiti pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota zajednice kroz stvaranje nove vrijednosti, a ne maksimizaciji profitabilnosti kompanija i njihovih vlasnika putem materijalne ekstrakcije kao \u0161to je slu\u010daj u dana\u0161njem dominantom ekonomskom modelu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi medijski eksponirani poduzetnici, financijski stru\u010dnjaci i ekonomski analiti\u010dari kao jedan od klju\u010dnih problema Hrvatske navode nedostatak zdravih mehanizama tr\u017ei\u0161ta kapitala koji bi prema njihovom mi\u0161ljenju omogu\u0107ili nove investicije i potaknuli rast gospodarstva u svim njegovim segmentima uklju\u010duju\u0107i i sektor inovacija i novih tehnologija…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26215,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[399],"class_list":["post-26209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26209"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26224,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26209\/revisions\/26224"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26215"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26209"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26209"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26209"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26209"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}