{"id":26169,"date":"2018-12-21T00:52:52","date_gmt":"2018-12-20T23:52:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26169"},"modified":"2021-02-25T10:50:54","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:54","slug":"sto-je-to-lijevo-od-centra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26169","title":{"rendered":"\u0160to je to lijevo od centra?"},"content":{"rendered":"

Sam SDP, kao i razna medijski eksponirana lica, pretendiraju u hrvatskom politi\u010dkom spektru kona\u010dno zauzeti famoznu poziciju lijevo od centra. Problem je samo u tome \u0161to nitko od njih ne zna koji bi sadr\u017eaj takve pozicije bio. A mo\u017ee ga se zapravo prona\u0107i u nekim ishodi\u0161nim programima samog SDP-a s po\u010detka devedesetih.<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 uvijek nije poznato kakav su plan “pobunjenici” u SDP-u smislili: ho\u0107e li poku\u0161ati smijeniti \u0161efa stranke Davora Bernardi\u0107a prije Bo\u017ei\u0107a 2018. ili \u0107e ga, mo\u017eda, lukavo do\u010dekati nakon Nove godine i izbaciti ga iz sedla kad ovaj to bude najmanje o\u010dekivao, malo iza Sveta tri kralja. Nelagoda u SDP-ovoj politi\u010dkoj poziciji sastoji se u \u010dinjenici da je datum promjene na \u010delu stranke nebitan jer njihov problem u su\u0161tini nije personalne nego programske prirode.<\/p>\n

Naime, socijaldemokratske se partije nalaze na prekretnici posvuda u Europi. Rije\u010d je o neminovnoj potrebi za redefiniranjem socijaldemokratskog mandata s obzirom da sadr\u017eaj notorne pozicije lijevo-od-centra vi\u0161e ne mo\u017ee biti teorija i politika Tre\u0107eg puta u bilo kojoj ina\u010dici. Za socijaldemokrate svih zemalja, od blerovskih laburista do gr\u010dkog PASOK-a, doju\u010dera\u0161nja lijevo-od-centra pozicija bila je ugodna \u2013 ekonomski liberalizam proizvodio je uvide o funkcioniranju ekonomije i dru\u0161tva, on je obavio sav posao obja\u0161njavanja kako se politika treba postaviti prema tr\u017ei\u0161tu, dok je socijaldemokracija trebala samo pounutriti dobivene uvide i, u slobodno vrijeme, smisliti jednu do dvije redistributivne politike ili sna\u017eno naglasiti va\u017enost obrazovanja u globaliziranom svijetu.<\/p>\n

No, ta su vremena, kako rekosmo, iza nas. U Hrvatskoj tako iza borbe za prevlast i osipanja SDP-ovog \u010dlanstva \u010dvrsto stoji pitanje sadr\u017eajne redefinicije ljevice. To se pitanje postavlja, ne u svjetlu izgubljene relevantnosti podjele na lijevo i desno, nego, obrnuto, u svjetlu zao\u0161travanja dru\u0161tvenih sukoba \u010diji je podjela na ljevicu i desnicu izraz.<\/p>\n

Dezorijentirani pretendenti<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dki akteri poput Dalije Ore\u0161kovi\u0107 koji pretendiraju na zauzimanje i osna\u017eivanje pozicije lijevo-od-centra proturje\u010dno kre\u0107u od pretpostavke, odnosno fraze da podjela na lijevo i desno vi\u0161e nije relevantna, istovremeno isti\u010du\u0107i da se \u017eele profilirati na ljevici. U medijskom i politi\u010dkom usponu Dalije Ore\u0161kovi\u0107 isti\u010de se element zabune i pogre\u0161nog prepoznavanja karakteristi\u010dan za pikarske romane. Ona se, tako, uspinje na hrvatskoj politi\u010dkoj ljestvici, iskreno uvjerena da \u0107e zauzeti prostor lijevo od centra, me\u0111utim analiza mnogobrojnih tiskanih i televizijskih intervjua pokazuje da se sadr\u017eajno, odnosno programski nimalo ne udaljava od tipi\u010dnih tropa i figura postoje\u0107e politi\u010dke scene.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, nema ni\u010dega \u0161to je Dalija Ore\u0161kovi\u0107 izgovorila u proteklih godinu dana, a \u0161to Davor Bernardi\u0107 ne bi potpisao i zagovarao kada bi bio u poziciji lidera oporbe. Usprkos tome \u0161to su medijski predstavljeni kao su\u0161te suprotnosti, jedna kao heroina nove ljevice, drugi kao nekarizmati\u010dni i nesposobni nasljednik Zorana Milanovi\u0107a, vrijedi se upitati po kojim se to\u010dkama ili polazi\u0161tima sadr\u017eajno razlikuju? \u010cinjenica je kako bismo, odgovaraju\u0107i na to pitanje, dobili ne samo veoma sli\u010dna polazi\u0161ta nego i jednako usko definirani okvir klju\u010dnih politi\u010dkih tema u odnosu na teme koje se spominju samo zbog tradicije i pristojnosti. No, kada bi, hipotetski, bili zainteresirani za zamjenu idejno defenzivne socijaldemokracije novim temama i sadr\u017eajem, ne bi li to zna\u010dilo da moraju probdjeti no\u0107i \u010ditaju\u0107i i analiziraju\u0107i Corbynov program ili Die Linkeove bro\u0161ure? Za\u010du\u0111uju\u0107e, ali mnogo kvalitetniju osnovu za svje\u017ee oblikovanu poziciju ljevice nudi programska povijest samog SDP-a.<\/p>\n

Programi politi\u010dkih stranaka trebaju dakako uvijek opreznog \u010ditatelja, onog koji je do kraja usvojio pou\u010dak o razlici programskih na\u010dela i realpoliti\u010dkih ishoda. No, ako ih sagledamo uzmaju\u0107i du\u017ei odsje\u010dak vremena, oni nam ipak daju uvid u kretanje neke politi\u010dke organizacije, \u010desto i protiv namjera autora koji stoje iza njih. To je upravo slu\u010daj sa SDP-om. Najjednostavnije re\u010deno, program iz 1990. godine sadr\u017eajno je najsveobuhvatniji i politi\u010dki najradikalniji program koji je ta stranka ikad imala.<\/p>\n

Prvi program<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom devedesetih, na Prvoj konvenciji, SDP se odredio kao politi\u010dka organizacija koja se zala\u017ee za demokratski socijalizam i nudi spektar programskih pozicija od ekonomske demokracije i razvoja demokracije u lokalnoj zajednici do definirane rodne politike te onoga \u0161to se u programu naziva ekosocijalisti\u010dka politika. Sli\u010dan opseg tema zadr\u017ean je i u programu usvojenom na Sedmoj konvenciji 1996. iako je izba\u010dena sintagma demokratski socijalizam te se samorazumijevanje stranke ogledalo u poku\u0161aju uklapanja SDP-a u tradiciju europske ljevice izgra\u0111ene oko europskog socijalnog modela. Po\u010detkom devedesetih SDP programski korespondira sa smjernicama koje su danas prisutne u najuspje\u0161nijim socijaldemokratskim strankama, \u0161to se mo\u017ee lako provjeriti, primjerice, usporedbom programa britanskih laburista For the many, not the few. <\/em><\/p>\n

Iako je nezahvalno uzimati jednu to\u010dku politi\u010dke povijesti za prekretnicu, ostaje \u010dinjenica da politi\u010dko-programska deklaracija donesena na Devetoj konvenciji u travnju 2004. eksplicitno smje\u0161ta SDP u okvir Tre\u0107eg puta, igraju\u0107i na razliku tr\u017ei\u0161ne ekonomije i tr\u017ei\u0161nog dru\u0161tva. Po\u010detkom 2000-ih programski nestaju stavke o ekonomskoj demokraciji u kontekstu uspostavljanja slobodnog i egalitarnog dru\u0161tva. Jednako je primjetno da postepeno, tokom vremena nestaje obrazlaganje poveznice izme\u0111u socijaldemokracije u Hrvatskoj i tradicije jugoslavenskog komunisti\u010dkog pokreta.<\/p>\n

Naime, u programu iz 1990. se tom aspektu pristupa otvoreno u sa\u017eetom nabrajanju i pozitivnih i negativnih odrednica naslje\u0111a radni\u010dkog i komunisti\u010dkog pokreta, \u010dime se barem na programskoj razini socijaldemokracija suprotstavlja tabuizaciji i totemizaciji, procesima koje politolog Dejan Jovi\u0107 dr\u017ei klju\u010dnima za stvaranje, odnosno dizajn dr\u017eavotvorne politike identiteta. Do 2007. programska (a mo\u017eemo re\u0107i i politi\u010dka) transformacija je manje ili vi\u0161e dovr\u0161ena, kako pokazuje izborni program Nova snaga donesen te iste godine. Od tog trenutka mo\u017eemo vidjeti kako tema “gospodarskog rasta” dobiva sredi\u0161nji zna\u010daj i postaje panaceja socijaldemokratske politike; radi se o za\u010du\u0111uju\u0107e nerealnom postavljanju ciljanih stopa rasta od “najmanje 6 posto u prvoj godini vlasti, te za 4 godine dostizanje stope od 8 posto”; ali vi\u0161e od toga, rije\u010d je naivnoj tehnokratskoj vjeri u tr\u017ei\u0161nu privredu poduprtu razli\u010ditim idejama o modelima rasta bez drugog utemeljenja osim retori\u010dkog.<\/p>\n

Pra\u0161njavi dokumenti<\/strong><\/p>\n

Primjerice, program govori o modelu 4×4, kojim se “treba izgraditi fizi\u010dku i institucionalnu infrastrukturu za najmanje \u010detiri djelatnosti koje izvorno stvaraju dodanu vrijednost, imaju\u0107i u vidu postoje\u0107u infrastukturu i kapacitete, a osobito strukturu i interese stanovni\u0161tva. To zna\u010di u svakoj djelatnosti stvoriti uvjete za razvoj najmanje \u010detiri kompanije”. Do kraja programskog teksta nije se razjasnilo koje su to \u010detiri djelatnosti, niti su spomenute kompanije identificirane, ali nije skrivena \u010dinjenica da su se zastarjele formulacije iz politi\u010dkog leksikona stare socijaldemokracije zamijenile vjerom u ekonomski rast koji sam po sebi donosi rje\u0161enje za ve\u0107inu dru\u0161tvenih problema, te da je, kako se navodi dalje, “najve\u0107a povreda prava radnika nezaposlenost”, dok je “jamac radni\u010dkih prava dr\u017eava”.<\/p>\n

Nepotrebno je dalje doticati progame Kukuriku koalicije iz 2011., odnosno Narodne koalicije iz 2016. budu\u0107i da su oba rezultat dogovora \u0161ireg politi\u010dkog spektra stranaka koji sadr\u017eajno ne donosi ni\u0161ta vi\u0161e od politi\u010dkog konsenzusa karakteristi\u010dnog za krizno i postkrizno razdoblje.<\/p>\n

Ukratko ocrtana povijest politi\u010dkih programa SDP-a pokazuje da socijaldemokracija nije odmah osu\u0111ena na preuranjene kompromise i povla\u010denja na rezervne pozicije. Radi se o postupnom procesu gubljenja kompasa i nesnala\u017eenja u politi\u010dkom prostoru na temelju pogre\u0161nih teorija o globalizaciji i ekonomiji. Programski gledano, teza o kontinuitetu Milanovi\u0107evog i Bernardi\u0107evog SDP-a ima vi\u0161e pokri\u0107a nego pretpostavka o fatalnom padu u provaliju nakon Milanovi\u0107evog odlaska. Razlike izme\u0111u dvaju predsjednika SDP-a nisu programatske ni idejne, nego prije retori\u010dke i stilske te su utoliko pogre\u0161ne ideje o spasonosnom odlasku Davora Bernardi\u0107a i novom uzlaznom ciklusu za SDP.<\/p>\n

Zao\u0161treno re\u010deno za dana\u0161nji SDP koji je programatski i intelektualno uglavnom nazadovao od Prve konvencije 1990. svejedno je ho\u0107e li mu na \u010delu biti Davor Bernardi\u0107, Zlatko Komadina ili neko tre\u0107e medijski poznato lice. Prostor lijevo-od-centra pokazuje se u bilo kojem scenariju kao mnogo ve\u0107i izazov nego \u0161to se to na prvi pogled \u010dini. Za ljevicu je zasigurno jo\u0161 opasnije \u0161to ni izop\u0107enici SDP-a u potrazi za novom organizacijom, ni medijski eksponiran pojedinci nemaju jasne ideje kako da ga zauzmu.<\/p>\n

Teme o kojima je potrebno misliti da bi se to dogodilo le\u017ee u starim i pra\u0161njavim dokumentima s po\u010detka devedesetih. U njima ima zasigurno mnogo toga spornog, no \u0161irina tematskog okvira, ponu\u0111ene formulacije i sintagme koje su nagla\u0161ene bez sumnje bolje odgovaraju problemima postosocijalisti\u010dkog dru\u0161tva koje \u017eivi u kontekstu odre\u0111enom usponom desnice i iscrpljeno\u0161\u0107u europejskih legitimacijskih pripovijesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 uvijek nije poznato kakav su plan “pobunjenici” u SDP-u smislili: ho\u0107e li poku\u0161ati smijeniti \u0161efa stranke Davora Bernardi\u0107a prije Bo\u017ei\u0107a 2018. ili \u0107e ga, mo\u017eda…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":26173,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[147],"class_list":["post-26169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26169"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26175,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26169\/revisions\/26175"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26173"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26169"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26169"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26169"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26169"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}