{"id":26091,"date":"2018-12-17T07:00:50","date_gmt":"2018-12-17T06:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26091"},"modified":"2021-02-25T10:50:55","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:55","slug":"arlind-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26091","title":{"rendered":"Od studentskog prosvjeda do krize vlade"},"content":{"rendered":"

Novi studentski prosvjedi u Albaniji dosegli su povijesne razmjere. Pretvorili su se od borbe s ekonomskim zahtjevom u politi\u010dko pitanje koje je uzdrmalo premijersku poziciju Edija Rame. Dok pozivima na pregovore poku\u0161ava primiriti studente, prosvjed je toliko narastao da to primirje mo\u017eda vi\u0161e nije samo studentska odluka.<\/strong><\/p>\n

Utorak, \u010detvrtog prosinca ove godine, bio je jo\u0161 jedan obi\u010dan dan u Albaniji. Tada se pojavila vijest da su studenti na Arhitektonskom fakultetu odlu\u010dili bojkotirati predavanja. Razlog za bojkot bila je odluka vlade da se studentima svaki nepolo\u017eeni ispit tijekom roka naplati otprilike trideset eura. Vijest se istog trena pro\u0161irila i ostalim javnim fakultetima Sveu\u010dili\u0161ta u Tirani. Idu\u0107eg dana izme\u0111u stotinu i dvjesto studenata okupilo se ispred Ministarstva obrazovanja i zahtijevalo poni\u0161tenje vladine odluke. Ohrabreni izljevom entuzijazma, studenti su ve\u0107 u \u010detvrtak organizirali novi prosvjed na kojem se pojavilo najmanje deset tisu\u0107a studenata. I dok je vlada pripremala povla\u010denje odluke o napla\u0107ivanju nepolo\u017eenih ispita, studenti su po\u010deli izvikivati nove slogane – svatko je dodavao neki novi zahtjev, a najva\u017eniji je bio onaj za smanjivanjem \u0161kolarina upola. Zahtjevi za demokratskom participacijom studenata na Sveu\u010dili\u0161tu, zahtjevi za ve\u0107im javnim ulaganjima u visoko \u0161kolstvo, zahtjevi za pobolj\u0161anjem \u017eivotnih uvjeta u studentskim domovima i ocrnjivanje korumpiranih profesora – tako je paralelno nastajao novi jezik prosvjeda.<\/p>\n

Vlada je u \u010detvrtak povukla odluku o napla\u0107ivanju nepolo\u017eenih ispita. Me\u0111utim, taj uzmak nije otupio prosvjede – naprotiv, samo ih je dodatno raspirio, u petak je pred Ministarstvom obrazovanja osvanulo najmanje petnaest tisu\u0107a studenata. Studenti su zahtijevali besplatno javno \u0161kolstvo i predstavili druge radikalne ideje koje se ti\u010du organizacije Sveu\u010dili\u0161ta i uvjeta studentskog \u017eivota i u\u010denja. Ve\u0107 u petak moglo se govoriti o najve\u0107em prosvjedu u povijesti Albanije koji nije organizirala neka politi\u010dka stranka.<\/p>\n

Premijer Edi Rama shvatio je da je u borbi sa studentima izgubio borbu oko legitimiteta njihovih zahtjeva. Priznao je da vlada u principu podr\u017eava zahtjeve studenata, ali je svejedno \u017eelio pokrenuti proces pregovora sa studentskim predstavnicima. S druge strane, osmislio je novu strategiju – odgovornost je prebacio na korumpiranu birokraciju javnih fakulteta, a pobunjene studente proglasio je svojim saveznicima. Na njegove pozive, me\u0111utim, nitko nije odgovorio. Studenti na ulicama tra\u017eili su da vlada odustane od svih svojih zahtjeva.<\/p>\n

Borba za hegemoniju<\/strong><\/p>\n

Vlada se nadala da \u0107e dobiti na vremenu, jer su fakulteti zbog produ\u017eenih praznika bili zatvoreni od subote do ponedjeljka. Broj prosvjednika je opao. Tako\u0111er, pojavili su se sukobi izme\u0111u organiziranijih grupa unutar studentske populacije.<\/p>\n

Ali u utorak, 11. prosinca, nakon \u0161to se najve\u0107i broj studenata iz svojih mati\u010dnih sredina vratio u Tiranu, pred Ministarstvom obrazovanja okupilo se izme\u0111u dvadeset i trideset tisu\u0107a studenata. Posrijedi je bio najve\u0107i prosvjed u Albaniji od 1991. godine, odnosno od prosvjeda na kojem su studenti i radnici sru\u0161ili birokratski socijalisti\u010dki re\u017eim. Veliki broj gra\u0111ana pridru\u017eio se studentima, ljudi su ih opskrbljivali hranom i vodom. Unutar gu\u017eve jedva ste se mogli kretati i mogli ste vidjeti starije ljude koji su u suzama gledali studente i ohrabrivali ih. Narodni entuzijazam dosegnuo je svoj vrhunac. Idu\u0107eg dana nesuglasice izme\u0111u studenata o strate\u0161kim pitanjima po\u010dele su privremeno slabiti prosvjed.<\/p>\n

Klju\u010dna rije\u010d ovog prosvjeda je spontanost. Me\u0111utim, na sveu\u010dili\u0161tu i me\u0111u studentskom populacijom, od prvog dana prosvjeda moglo se izdvojiti tri razli\u010dite organizacijske i suprotstavljene grupe. Prve dvije grupe – ina\u010de u koaliciji – studentski su sindikati kojima upravljaju dvije najve\u0107e oporbene stranke, Demokratska stranka (DP) i Socijalisti\u010dki pokret za integraciju (LSI). Izme\u0111u njih smjestio se Pokret za sveu\u010dili\u0161te (L\u00ebvizja P\u00ebr Universitetin – LPU), neovisna studentska organizacija koja se najvi\u0161e protivila neoliberalnim mjerama vlada u podru\u010dju visokog \u0161kolstva.<\/p>\n

Demokratska stranka i Socijalisti\u010dki pokret za integraciju, putem svojih studentskih sindikata, poku\u0161ali su prosvjed usmjeriti u pravcu koji bi doveo do \u0161to br\u017eeg pada vlade. Ali za veliku ve\u0107inu studenata primarna je bila studentska borba i ta ve\u0107ina nije \u017eeljela pristati na to da se njome politi\u010dki manipulira. Budu\u0107i da prosvjed nisu uspjeli pogurnuti u \u017eeljenom smjeru, Demokratska stranka i Socijalisti\u010dki pokret za integraciju prozvali su aktiviste Pokreta za sveu\u010dili\u0161te za marksizam-lenjinizam i optu\u017eili ih da \u017eele rascijepiti prosvjed.<\/p>\n

Nekoliko dana trajala je polutajna borba unutar borbe protiv vlade. Obilje\u017eile su je konflikti, maleni izljevi nasilja i puno prijetnji. S vremena na vrijeme proces je postao rat u pozicioniranju – studentski sindikati Demokratske stranke i Socijalisti\u010dkog pokreta za integraciju i aktivisti Pokreta za sveu\u010dili\u0161te borili su se svaki za sebe kako bi se \u0161to bolje pozicionirali i svoje ideje prenijeli \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107em broju studenata. Organizacijski, svaki je od aktera bio podjednak. U nasilju se prednja\u010dili studentski sindikati, oslanjaju\u0107i se na sitne kriminalce u prijetnjama i fizi\u010dkim napadima na nekoliko aktivista. Aktivisti su osjetnu prednost ostvarili u govorima i u kreativnosti – gotovo sve pjesme koje su se pjevala na prosvjedima dolazile su iz repertoara Pokreta za sveu\u010dili\u0161te. Ipak, kako su studenti pozivali na zajedni\u0161tvo, borbeni su se tonovi izme\u0111u dva bloka sti\u0161ali.<\/p>\n

Staro umire, novo ne mo\u017ee da se rodi<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d hegemonijskim borbama izme\u0111u organiziranih grupa, glavni faktor u prosvjedu i dalje je spontanost. Nitko ne mo\u017ee govoriti kao predstavnik prosvjednika. Termini poput predstavljanja ili pregovora s vladom postali su signali izdaje. Vladi je upu\u0107en cijeli niz razli\u010ditih zahtjeva. Jedini oko kojeg su studenti slo\u017eni je sljede\u0107i – vlada bi trebala prihvatiti sve zahtjeva bez pregovora. Premijer Edi Rama, s druge strane, ka\u017ee da njegova vlada u principu podr\u017eava studente, ali da na zahtjeve ne\u0107e pristati dok god se studenti, odnosno neki njihovi predstavnici, ne pojave za pregovara\u010dkim stolom. I dok studenti nastavljaju sa svojim otporom i odbijaju pregovarati, vladine strukture poku\u0161avaju stvarati la\u017ena predstavni\u010dka studentska tijela (primjerice, Forum studenata Socijalisti\u010dke partije). Me\u0111utim, s mole\u0107ivim premijerom jo\u0161 uvijek nitko ne \u017eeli sjesti za stol.<\/p>\n

Ovaj dosad nevi\u0111eni otpor i odbijanje je ono \u0161to je vladu odvelo u krizu. Unato\u010d \u010dinjenici da su do sada svi studentski zahtjevi bili ‘ekonomski’ – nitko jo\u0161 nije pozvao vladu na ostavku – vlada raspola\u017ee s najni\u017eom razinom legitimnosti u modernoj albanskoj povijesti. Ramino inzistiranje na sastanku sa studentskim predstavnicima sve vi\u0161e djeluje kao o\u010dajni\u010dki poku\u0161aj da spasi ono \u0161to se od vlade jo\u0161 spasiti mo\u017ee.<\/p>\n

Nevjerojatno je kojom se brzinom hegemonijski javni diskurs u Albaniji promijenio u samo nekoliko dana. Ne samo me\u0111u ljudima na ulici, nego sada i TV voditelji pozivaju na solidarnost sa studentima i podr\u017eavaju njihove radikalne ideje – ne samo u polju visokog \u0161kolstva, nego i op\u0107enito. Direktna demokracija i dru\u0161tvena prava, tradicionalna ili nova, postale su srednjostruja\u0161ke ideja kojoj potpore ne nedostaje. Svi prozivaju koruptivnu vezu izme\u0111u politi\u010dke birokracije i ekonomske oligarhije. Kao \u0161to je rekao Antonio Gramsci: “Kriza se sastoji upravo u \u010dinjenici da staro umire, a novo ne mo\u017ee da se rodi; u ovom interregnumu javljaju se vrlo razli\u010diti morbidni simptomi”.<\/p>\n

S engleskog preveo Matko Brusa\u010d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Utorak, \u010detvrtog prosinca ove godine, bio je jo\u0161 jedan obi\u010dan dan u Albaniji. Tada se pojavila vijest da su studenti na Arhitektonskom fakultetu odlu\u010dili bojkotirati predavanja…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26093,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-26091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26091"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26101,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26091\/revisions\/26101"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26091"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26091"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26091"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26091"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}