{"id":26081,"date":"2018-12-14T07:00:11","date_gmt":"2018-12-14T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=26081"},"modified":"2021-02-25T10:50:55","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:55","slug":"politicki-leasing-romana-leljaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=26081","title":{"rendered":"Politi\u010dki leasing Romana Leljaka"},"content":{"rendered":"<p><strong>Omiljeni hrvatski uvozni revizionist, slovenac Roman Leljak, devedesetih je, putem posredovanja u automobilskom leasingu, prevario 448 ljudi. Zato je danas u osobnom ste\u010daju. Ove jeseni je postao na\u010delnik op\u0107ine Radenci s osvojena 1.332 glasa. U me\u0111uvremenu novac zara\u0111uje tako da tvrdi da su u Jasenovcu ubijena 1.563 \u010dovjeka.<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Nisam prona\u0161ao niti jedan jedini zlo\u010din kojega je skrivio Staljin&#8221;, izjavio je u jednom od svojih nastupa, kojeg je mogu\u0107e prona\u0107i i na internetu, ameri\u010dki profesor Grover Furr, ina\u010de predava\u010d na dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu Montclair. Istina, Furr ne predaje &#8220;Kolektivizam i temelje staljinizma&#8221;, njegova je osnovna profesija uravnote\u017eenije podru\u010dje srednjovjekovne knji\u017eevnosti, no njegova istinska strast le\u017ei u prethodno spomenutom \u2013 &#8220;raskrinkavanju&#8221; historijskih la\u017ei \u010dije su \u017ertve bili Sovjetski savez, odnosno sam Staljin.<\/p>\n<p>Premda se nalazi na dijametralno suprotnom kraju politi\u010dkog spektra, mora da i slovenski, dodu\u0161e tek amaterski povjesni\u010dar i novope\u010deni na\u010delnik op\u0107ine Radenci (vi\u0161e o tome kasnije), Roman Leljak, osje\u0107a sli\u010dnu razinu borbenosti za povijesnu istinu. Jer sli\u010dno nepopustljiva kao i negativna slika Staljina, ni ona o koncentracijskom logoru u Jasenovcu nije ba\u0161 ni\u0161ta bolja. Postoje dokumenti o tome kako su se \u010dak i nacisti\u010dki oficiri zgra\u017eali u izvje\u0161tajima o barbarskim odnosima kojima su tamo svjedo\u010dili, uspore\u0111uju\u0107i ih \u010dak s prizorima iz Danteovog Pakla.<\/p>\n<p><strong>Rani radovi<\/strong><\/p>\n<p>No, Leljak je, prema vlastitim izjavama, godinu i pol dana posvetio upravo istra\u017eivanju dokumenata o Jasenovcu, od \u010dega je najvi\u0161e vremena proveo u beogradskim dr\u017eavnim arhivima koji imaju tu prednost da ih, za razliku od slovenskih i hrvatskih, novonastale vlasti nisu uni\u0161tile. Po Leljakovom uvjerenju upravo je srpski re\u017eim vjerovao da \u0107e na vlasti biti vje\u010dno te je time nehotice napravio dobro historijsko djelo. Kako god ve\u0107 bilo, Leljak tvrdi da je u tom periodu pregledao vi\u0161e od 30.000 dokumenata, odnosno da je barem toliko kopirao, skenirao ili obradio na neki drugi na\u010din. \u0160to je rezultat jednad\u017ebe: Leljak + 15 mjeseci + 30.000 dokumenata? Knjiga i dokumentarni film &#8220;Mit o Jasenovcu&#8221;!<\/p>\n<p>U jednom od promotivnih intervjua, koje je Leljak dao u vezi s filmom, &#8220;razotkriva&#8221; nam da je u Jasenovcu kroz \u010detiri godine bilo zatvoreno oko 18.600 ljudi, od \u010dega je sve skupa ubijeno bilo njih &#8220;tek&#8221; 1.563, koje u svojoj knjizi i poimence navodi. No, s druge strane imamo hrvatsku (Vladimir \u017derjavi\u0107) i srpsku historiografiju (Bogoljub Ko\u010dovi\u0107), koje su jo\u0161 u osamdesetim godinama, neovisno jedna o drugoj, do\u0161li do sli\u010dnih zaklju\u010daka vezanih uz broj \u017ertava u Jasenovcu. U sli\u010dnom rasponu, negdje izme\u0111u 80.000 do 100.000 ubijenih, kre\u0107u se i procjene Memorijalnog muzeja Holokausta u SAD-u, a takva je procjena, naravno, navedena i u samom Jasenovcu.<\/p>\n<p>Prisjetimo se, na Biltenu smo o Romanu Leljaku pisali jo\u0161 <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15305\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">prije dvije godine<\/a>, kada se u odre\u0111enim krugovima hrvatske javnosti prvi puta po\u010deo prodavati kao stru\u010dnjak i to zato jer su se njegovi &#8220;nalazi&#8221; odli\u010dno poklapali s o\u010dekivanjima prousta\u0161kih krugova. Tad mu je poru\u010deno: &#8220;Leljak, mislim da je ovo po\u010detak predivnog prijateljstva!&#8221;. Iako nikome vi\u0161e nije nepoznanica, svejedno ne\u0107e \u0161koditi ako si malo osvje\u017eimo pam\u0107enje, kako bismo \u0161to lak\u0161e razumjeli lik i djelo autora &#8220;Mita o Jasenovcu&#8221;.<\/p>\n<p>Prvi put je na sebe skrenuo pozornost 1989. godine, kada ga je, tada jo\u0161 uvijek zaposlenog kao obavje\u0161tajca, vojni sud osudio na 14 mjeseci zatvorske kazne. Osu\u0111en je za neovla\u0161teno snimanje, kra\u0111u snimateljske naprave te otu\u0111enje odre\u0111ene svote novca. Sve to odvija se u predve\u010derje slovenske samostalnosti, kada se pred o\u010dima javnosti odvija i zloglasna afera JBTZ, odnosno takozvani proces protiv \u010detvorke (Jan\u0161a, Bor\u0161tner, Tasi\u0107, Zavrl). I sam Leljak se ubacio na disidentski vlak te je tvrdio da su optu\u017ebe protiv njega bile politi\u010dki motivirane i posljedica kritike koju je u to vrijeme iznosio na ra\u010dun sigurnosno-obavje\u0161tajne slu\u017ebe. U pomo\u0107 mu je prisko\u010dio Odbor za za\u0161titu ljudskih prava, a kasnije, 1992. godine, slovenski Vrhovni sud njegovu kaznu retroaktivno bri\u0161e iz evidencije te ju poni\u0161tava.<\/p>\n<p><strong>Literarno nadahnu\u0107e<\/strong><\/p>\n<p>U devedesetima Leljak ulazi u poduzetni\u010dke vode te kao direktor poduze\u0107a Avto Ideal djeluje kao posrednik za automobilske leasinge koje sklapa s austrijskim bankama i potom nudi slovenskim kupcima. U tom ga vremenu prati imid\u017e plejboja koji se, vje\u010dno okru\u017een lijepim djevojkama, naokolo vozika u Lamborghiniju. No, pokazalo se da je u slu\u010daju njegovog poduze\u0107a uistinu posrijedi tek ideal, i to najgore vrste, isprazan umi\u0161ljaj koji sa stvarno\u0161\u0107u nema nikakve veze. Stranke, koje su preko Leljaka ugovorile leasing i potom u dobroj vjeri upla\u0107ivale rate misle\u0107i da ih Leljak proslje\u0111uje austrijskim bankama, shvatile su da Leljak novac sprema u vlastiti d\u017eep.<\/p>\n<p>U slu\u010dajevima kada bi se predomislili oko leasinga, Leljak bi izveo jo\u0161 goru prevaru, krivotvorio njihove potpise te u njihovo ime sklapao leasinge s Austrijancima, potom opet spremaju\u0107i novac u vlastiti d\u017eep. Na taj je na\u010din izme\u0111u juna 1995. i septembra 1996. godine nasamario 448 osoba. Kada su saznale \u0161to se doga\u0111a, austrijske mu banke zabranjuju nastavak poslovanja s automobilskim leasingom u Austriji, dok u Sloveniji ova pri\u010da dobiva sudski epilog. 2005. godine osu\u0111en je za protupravno profitiranje u visini od 54.000 eura koje je otu\u0111io austrijskim bankama te 960.000 eura koje je prikupio od ranije navedenih 448 nesretnika. Leljak vi\u0161e godina uspje\u0161no izbjegava zatvorsku kaznu, a zatim 2008. godine, tri godine i osam mjeseci zatvora na koje je osu\u0111en, napokon po\u010dinje izdr\u017eavati.<\/p>\n<p>Prijevremeno je pu\u0161ten 2012. godine, a kao i mnogima u povijesti, zatvor mu donose literarno nadahnu\u0107e te izme\u0111u 2009. i 2012. godine pi\u0161e i objavljuje 10 knjiga. U njima se prije svega bavi dvjema temama, s jedne strane poratnim sukobima i masovnim grobnicama, a s druge jugoslavenskim sigurnosno-obavje\u0161tajnim slu\u017ebama, u prvom redu Udbom. U vezi s ovim temama objavljuje knjige koje se \u010ditaju gotovo kao telefonski imenici \u2013 u njima poimence navodi sve one koji su s Udbom na ovaj ili onaj na\u010din sura\u0111ivali, bili pod njenim nadzorom itd. Poznat je i njegov nastup pred jednim od parlamentarnih odbora, kada je pred zastupnicima mahao s nalivperom, navodno specijalnim oru\u017ejem nekada\u0161nje Udbe. Takvim, koji po uzoru na filmove o Jamesu Bondu, umjesto tinte mo\u017ee skrivati ampulu s nervnim plinom. No, Leljaka je tom prilikom iz parlamenta ispratila policija, a na kraju se pokazalo da je nalivpero ponekad ipak samo nalivpero.<\/p>\n<p><strong>Na\u010delnik u ste\u010daju<\/strong><\/p>\n<p>Jo\u0161 u prvom \u010dlanku smo procijenili da se Leljakova \u017eivotna pri\u010da \u010dita kao jeftini krimi\u0107 \u2013 brzi automobili, lijepe \u017eene, poslovne prevare, tajne slu\u017ebe&#8230; Sada tome mo\u017eemo dodati i me\u0111unarodnu dimenziju te posve novu politi\u010dku funkciju na koju je Leljak nedavno uspio zasjesti. Leljak je na poziv hrvatske iseljeni\u010dke zajednice svoj film htio predstaviti i u Australiji, kamo je i uspje\u0161no stigao zajedno s Igorom Vuki\u0107em koji je na njegovoj turneju predstavljao svoju novu knjigu, no australska mu je grani\u010dna policija zabranila ulazak u dr\u017eavu. Leljak navodi da zabrana ulaska nije imala veze s &#8220;Mitom o Jasenovcu&#8221;, ve\u0107 da se razlog krije u anonimnom dopisu zaprimljenom putem elektronske po\u0161te, u kojem se navodi \u010dlanak iz slovenskog \u010dasopisa o sudskim postupcima koji su se u pro\u0161losti vodili protiv njega.<\/p>\n<p>Posljedi\u010dno su Australci od Leljaka zahtijevali da im predo\u010di potvrdu kojom dokazuje da se protiv njega trenutno ne vodi nikakav sudski postupak. Potvrdu nije imao na raspolaganju pa su mu iz tog razloga ve\u0107 odobrenu vizu poni\u0161tili te ga poslali natrag u Sloveniju. Po Leljakovim rije\u010dima, navodno se radilo o promi\u0161ljenoj i vremenski preciznoj neslanoj \u0161ali. No, navodno je upravo zbog toga film dobio samo jo\u0161 ve\u0107u pozornost te su ga u Canberri prikazivali pred prepunom dvoranom. Ipak, fotografije koje bi to trebale dokazivati ne odaju dojam prepunjenosti, ve\u0107 prije banketa starijih mje\u0161tana koji su se okupili kako bi zaigrali tombolu. No, ipak se opa\u017eanje stvarnosti razlikuje od \u010dovjeka do \u010dovjeka.<\/p>\n<p>Vratimo se sada podatku kojeg smo nabacili u uvodu, a koji \u010ditavoj pri\u010di daje najdramati\u010dniji zaokret te ju uop\u0107e \u010dini vrijednom na\u0161e pa\u017enje jer \u010dinjenica s po\u010detka nije bila tiskarska gre\u0161ka \u2013 dobro ste pro\u010ditali, isti taj Roman Leljak koji je &#8220;izvozao&#8221; 448 ljudi, sada je postao na\u010delnik op\u0107ine Radenci. Naime, u drugome krugu lokalnih izbora po\u0161lo mu je za rukom uvjeriti 53 posto, odnosno 1.332 glasa\u010dica i glasa\u010da da mu daju podr\u0161ku. Ho\u0107e li politi\u010dki leasing, kojeg su Raden\u010dani s Leljakom ugovorili na naredne \u010detiri godine, biti bolje iskustvo od onoga vezanog uz automobilski, pokazat \u0107e vrijeme. Za trajanja kampanje Leljak je to komentirao na sljede\u0107i na\u010din: &#8220;Grijesi su dio \u017eivota, mnogi ih po\u010dine, ali je najve\u0107i grijeh ako ih ponavlja\u0161 te iz toga ni\u0161ta ne nau\u010di\u0161.&#8221; \u0160to se ti\u010de astronomskih dugova koji nad njim jo\u0161 uvijek vise zbog prevara s automobilskim leasingom, oni sada, naime, sa zateznim kamatama iznose ve\u0107 8 milijuna eura. Odgovornost u vezi s tim Leljak je tako\u0111er komentirao ustvrdiv\u0161i da nije samo on odgovoran, referiraju\u0107i se na to da kazneni postupci traju petnaest godina tijekom \u010dega se nakupljaju zatezne kamate.<\/p>\n<p>Zbog tog ogromnog duga i nemogu\u0107nosti njegova otpla\u0107ivanja, Leljak je jo\u0161 od 2015. godine u osobnom ste\u010daju. Iako ne\u0107e biti prvi slovenski na\u010delnik koji \u0107e na tu poziciju zasjesti u osobnom ste\u010daju, u ovome je mandatu ipak jedini. Ironija je htjela da od 8 milijuna duga (ta svota je ina\u010de dvostruko ve\u0107a od godi\u0161njeg prora\u010duna op\u0107ine Radenci), 150 eura otpada na dug samoj op\u0107ini. Posljedi\u010dno, Leljak \u0107e primati minimalnu pla\u0107u, a preostalu razliku do visine na\u010delni\u010dke pla\u0107e oduzimat \u0107e mu se za ispla\u0107ivanje vjerovnika. Pritom se samo mo\u017eemo nadati da \u0107e na\u010delni\u010dki poslovi Leljaka barem malko odvratiti od razotkrivanja novih &#8220;mitova&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Nisam prona\u0161ao niti jedan jedini zlo\u010din kojega je skrivio Staljin&#8221;, izjavio je u jednom od svojih nastupa, kojega je mogu\u0107e prona\u0107i i na internetu&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":26085,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[144],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-26081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26081"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26087,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26081\/revisions\/26087"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26085"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26081"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=26081"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=26081"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=26081"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=26081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}