{"id":25993,"date":"2018-12-11T07:00:36","date_gmt":"2018-12-11T06:00:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25993"},"modified":"2021-02-25T10:50:56","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:56","slug":"novi-horizonti-zagadenja-zraka-u-skopju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25993","title":{"rendered":"Zaga\u0111eni zrak rezultat je toksi\u010dnih politika"},"content":{"rendered":"

Geografski polo\u017eaj Skopja oduvijek je nezahvalan kad se radi o kvaliteti zraka. Ogra\u0111en je planinama koje ote\u017eavaju kretanja zra\u010dnih struja. Rje\u0161enje provjetravanja le\u017ealo je u pametnoj arhitekturi \u010dija je va\u017enost u tranziciji pala u drugi plan.<\/strong><\/p>\n

Ove zimske sezone nekoliko balkanskih gradova konstantno se natje\u010de u kategoriji najzaga\u0111enijeg zraka. Skopje, Pri\u0161tina, Sofija, Sarajevo i Beograd – glavni gradovi u regiji \u010desto zavr\u0161e me\u0111u deset najbolje plasiranih. Me\u0111u njima, Skopje je grad koji najdu\u017ee muku mu\u010di s ovim problemom i u kojem je u du\u017eim razdobljima razina zaga\u0111enja najgora, \u0161to obi\u010dno dolazi do izra\u017eaja tijekom zimskih mjeseci. U vrijeme kada zaga\u0111enje u svijetu dose\u017ee rekordne razine ne bismo smjeli upasti u zamku povremenih prigovora vladi ili gradskom vije\u0107u – pa\u017enju treba obratiti na strukturne faktore koji dovode do ovakve situacije. Jedini racionalni pristup ovom ozbiljnom problemu je ostati rezerviran prema histeri\u010dnim pozivima na trenutnu akciju i, ako \u017eelimo ozbiljno razmisliti o rje\u0161enjima, osmisliti dugoro\u010dno relevantan politi\u010dki program. Ne da ne postoji instant-rje\u0161enje za zaga\u0111enje zraka, nego ono ne postoji niti za zaga\u0111enje op\u0107enito. U slu\u010daju da \u017eelimo osmisliti budu\u0107e politike koje \u0107e gra\u0111anima Skopja osigurati humaniji okoli\u0161 moramo se osvrnuti na uzroke koji su doveli do ove tragedije. Nakon toga bit \u0107e mogu\u0107e obrnuti strukturne promjene koje su prouzrokovale ovu situaciju.<\/p>\n

Skopje je geografski smje\u0161teno izme\u0111u planina koje glavnim vjetrovima blokiraju pristup gradu. Ali prije dvadesetak godina zaga\u0111enje zraka nije bilo problem u Skopju! Nakon razaraju\u0107eg potresa 1963. godine grad je obnovljen prema planu japanskog futuristi\u010dkog arhitekta Kenza Tange. Plan je podr\u017eao UN, a za njegovo izvo\u0111enje jednim su dijelom bile zaslu\u017ene jugoslavenske institucije. U Tangeovom planu gra\u0111evinske strukture bile su zami\u0161ljene i raspore\u0111ene na na\u010din koji je omogu\u0107avao protok zraka od periferije prema centru. Niz rezidencijalnih zgrada oko centra nazvan “gradski zid” u svojoj je strukturi “izbu\u0161en” velikim rupama zahvaljuju\u0107i kojima je zrak cirkulirao gradom.<\/p>\n

Uzroci zaga\u0111enja<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to se dogodilo u posljednja dva desetlje\u0107a, dogodilo se svim balkanskim gradovima koji se “crvene” na Indeksu kvalitete zraka u Europi: tranzicija, odnosno razdoblje razaranja socijalisti\u010dkih politi\u010dkih, ekonomskih i dru\u0161tvenih struktura s ciljem integracije u neoliberalni poredak svjetskog tr\u017ei\u0161ta. Izme\u0111u brojnih strukturnih prijelaza klju\u010dna je bila strukturna ekonomska transformacija obilje\u017eena privatizacijskim procesima koji su doveli do masovne deindustrijalizacije i stope nezaposlenosti ve\u0107e od 30 posto. Napu\u0161tanjem ekonomije utemeljene na proizvodnji i otvaranjem prema uslu\u017enim djelatnostima koncentriranim u Skopju zbog lak\u0161e dostupnosti ljudskih resursa sve je ve\u0107i broj ljudi migriralo u grad. Od raspada Jugoslavije 1991. godine i stjecanja neovisnosti broj stanovnika Skopja narastao je dva i pol puta.<\/p>\n

S jedne strane koncentracija kapitala u Skopju postala je ve\u0107a. S druge, do\u0161lo je do otvaranja kreditnog tr\u017ei\u0161ta za ku\u0107anstva. U kombinaciji, na kraju su stvoreni idealni uvjeti za procvat gra\u0111evinske mafije. Gradske politi\u010dke elite uvijek \u017eeljne kapitala nisu se osvrtale niti na jednu regulaciju povezanu s prostornim planiranjem i ekolo\u0161kim standardima pa se Skopje pretvorilo u betonsku d\u017eunglu, u grad u kojem zelene povr\u0161ine na Balkanu nestaju najve\u0107om brzinom. Ekonomija vo\u0111ena logikom profita do krajnje je mjere devastirala \u017eivotni prostor Skopja. Zgrade u sredi\u0161tu grada danas su povezane gigantskim vodom cementa koji sebi prisvaja svaki metar slobodnog prostora. Uz blokirani dotok zraka te rast ku\u0107anstava i prometa, zaga\u0111enje je bilo o\u010dekivani ishod niza politi\u010dkih, ekonomskih i demografskih promjena koje su se dogodile u razdoblju koje se obi\u010dno naziva tranzicijskim. A te je promjene strukturno pokrenula privatizacija.<\/p>\n

Cijeli spektar dru\u0161tvenih i politi\u010dkih faktora koji su doveli do problema zaga\u0111enja dodatno je nagla\u0161en atmosferskim promjena u zimskom razdoblju, kada visoki tlak zraka emisiju plinova zadr\u017eava nad gradom. A emisije su isklju\u010divo posljedica promjena za koju je zaslu\u017ena socijalna dinamika kapitala u Skopju. Na podlozi procesa deindustrijalizacije, industriju nije mogu\u0107e okriviti za rekordne razine zaga\u0111enja zraka. Mnogi europski gradovi s ve\u0107im industrijama imaju neusporedivo ni\u017ee razine zaga\u0111enja. Iako je \u0161irenjem Skopje u gradsko tkivo integriralo tvornice koje su se nekada nalazile na gradskoj periferiji, takav razvoj situacije u kombinaciji s drugim faktorima samo je pospje\u0161io zaga\u0111enje, ali nije njegov jedini izvor. Ni\u017ee razine zaga\u0111enje u ljetnom razdoblju kada iste tvornice rade istim intenzitetom potvrda su ove teze.<\/p>\n

U kona\u010dnici, glavni izvor zaga\u0111enja je siroma\u0161tvo. Siroma\u0161tvo je posljedica procesa privatizacije i deindustrijalizacije i ono je paralelno proizvelo niz dru\u0161tvenih, ekolo\u0161kih, politi\u010dkih i kulturnih degenerativnih u\u010dinaka. Za ve\u0107inu stanovni\u0161tva Skopja, glavnog grada zemlje sa stopom nezaposlenosti od 30 posto, pristup grijanju i prijevozu u prvom redu odre\u0111uje, naravno, visina tro\u0161kova. Velika ve\u0107ina stanovni\u0161tva za grijanje koristi najjeftinije materijale bez obra\u0107anja pozornosti na njihov sastav. Za prijevoz se koriste automobili bez obra\u0107anja pozornosti na ispu\u0161ne plinove \u2013 va\u017eno je da je cijena automobila \u0161to je mogu\u0107e ni\u017ea. Tako\u0111er, ve\u0107ina stanovni\u0161tva \u017eivi u zgradama u kojima su najamnine najjeftinije, ne obra\u0107aju\u0107i pozornost na njihovu energetsku efikasnost. Va\u017ean element u cijeloj pri\u010di je prijevoz. Skopje vjerojatno posjeduje najlo\u0161iji sustav javnog prijevoza u regiji. Autobusi stari i do 40 godina i dalje kru\u017ee cestama, a s obzirom na prometni kaos stanovnicima ba\u0161 i ne predstavljaju efikasnu i ekolo\u0161ki osvije\u0161tenu alternativu kretanja gradom.<\/p>\n

Potencijalna rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

Dakle, kada jednom po\u010dnemo razmatrati potencijalna rje\u0161enja, istog se trena suo\u010davamo s duga\u010dkim nizom izazova koji zahtijevaju duboke, sistemske reforme utemeljene na promjeni ekonomskog i politi\u010dkog mentaliteta, na promjeni osnovne vizije o na\u010dinu na koji bi dru\u0161tvo trebalo biti ure\u0111eno. U tom kontekstu, bilo kakvo kratkoro\u010dno rje\u0161enje osu\u0111eno je na propast ili, jo\u0161 gore, da od njega koristi imaju najbogatiji ljudi u dr\u017eavi kojima ovaj ekonomski sustav ve\u0107 desetlje\u0107ima ide na ruku. Suo\u010dena s pritiskom javnosti makedonska vlada usvojila je posebnu strategiju u borbi sa zaga\u0111enjem zraka, a jedna od mjera odnosi se na dodjelu poticaja za kupnju hibridnih automobila. Imaju\u0107i na umu da su takvi automobili puno skuplji od automobila koji koriste obi\u010dna goriva, jasno je da \u0107e subvencije zavr\u0161iti u rukama onih koji si takve automobile mogu priu\u0161titi. Ukratko, u rukama vi\u0161ih klasa.<\/p>\n

Rubove slijepe ulice u kojoj \u0107e se svaka kratkoro\u010dna politika za rje\u0161avanje problema zaga\u0111enja zraka u Skopju neminovno na\u0107i odre\u0111uje suvremena neoliberalna ekonomija. Ako se \u017eelimo ozbiljno uhvatiti u ko\u0161tac s ovim problemom tada je potrebno u obzir ozbiljno uzeti i problem siroma\u0161tva. Iz tog razloga bilo bi nu\u017eno \u0161to prije udvostru\u010diti minimalnu pla\u0107u koja trenutno iznosi 230 eura mjese\u010dno. Tako\u0111er, trebalo bi potaknuti ve\u0107u javnu potro\u0161nju kako bi se stvorili novi poslovi za armiju nezaposlenih. I jedno i drugo trebalo bi se financirati putem progresivnog oporezivanja prihoda privilegiranih i profita kompanija i najbogatijih ljudi u dr\u017eavi. Pove\u0107anje u razinama prihoda i smanjene stope nezaposlenosti osiguralo bi pristojan \u017eivot ve\u0107ini stanovni\u0161tva koja bi u tom slu\u010daju mogla vi\u0161e razmi\u0161ljati o alternativnim na\u010dinima grijanja ili prijevoza. Ali takve su mjere nezamislive za bilo kojeg aktera u postoje\u0107em makedonskom politi\u010dkom spektru koji na \u017eivotu opstaje zahvaljuju\u0107i korupcijskim vezama s velikim kompanijama u dr\u017eavi. Drugim rije\u010dima, problem zaga\u0111enja u Skopju ne\u0107e se rije\u0161iti dok god ne budemo imali ozbiljnu politi\u010dku alternativu trenutnim neoliberalnim ekonomskim konjunkturama.<\/p>\n

Zaga\u0111enje zraka danas se pokazuje kao najposrednije \u017eivljeno iskustvo posljedica tranzicije, odnosno procesa privatizacije. Mnogi glasovi kriti\u010dni prema neoliberalnom kapitalizmu upozoravaju na destruktivne sile koje je proces privatizacije oslobodio. Ti su se prigovori ili negirali ili otpisivali kao nostalgi\u010dno brbljanje bez pravog sadr\u017eaja. Me\u0111utim, oni se sada pokazuju to\u010dni na najgori mogu\u0107i na\u010din – u obliku toksi\u010dnog \u017eivotnog prostora. Kako rje\u0161enja ovog problema ipak postaju sve jasnija i novi politi\u010dki horizonti postaju sve o\u010digledniji. Na\u017ealost, pojava novih horizonata nije bila posljedica politi\u010dke emancipacije nego prijetnje fizi\u010dkog izumiranja. Rije\u010d je o politi\u010dkom iskustvu koje je svojstveno jedino kapitalisti\u010dkom razmi\u0161ljanju o ure\u0111enju dru\u0161tva.<\/p>\n

S engleskog preveo Matko Brusa\u010d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ove zimske sezone nekoliko balkanskih gradova konstantno se natje\u010de u kategoriji najzaga\u0111enijeg zraka. Skopje, Pri\u0161tina, Sofija, Sarajevo i Beograd – glavni gradovi u regiji \u010desto zavr\u0161e me\u0111u deset najbolje plasiranih…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":25996,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[334],"theme":[457],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-25993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekologija","theme-klima","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25993"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26032,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25993\/revisions\/26032"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25993"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25993"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25993"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25993"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}