“Gr\u010dka ne\u0107e prihvatiti proizvoljno tuma\u010denje sporazuma […] Ni\u0161ta jo\u0161 nije gotovo”. Tim je rije\u010dima gr\u010dki predsjednik Prokopis Pavlopulos ju\u010der zaprijetio makedonskoj vladi. Predsjednik pritom nije jedini. Vi\u0161e je politi\u010dara i institucija u Gr\u010dkoj izrazilo skepsu oko mogu\u0107nosti da se dogovoreni sporazum o budu\u0107em imenu susjedne Makedonije doista provede do kraja i to zbog, kako navode, opasnosti od velikomakedonskog iredentizma. No \u0161to je to izazvalo toliki strah?<\/p>\n
Po svemu sude\u0107i, ranija izjava makedonskog premijera Zorana Zaeva. On je, odgovaraju\u0107i na pitanje parlamentarnog zastupnika iz opozicije, spomenuo Makedonce u Gr\u010dkoj. Taj bezazleni odgovor na opozicijsku provokaciju izazvao je ogromnu buru u susjednoj zemlji, pa \u010dak i vi\u0161estruke diplomatske proteste. Razlog bi bio potpuno bizaran svugdje osim u Gr\u010dkoj: ta zemlja, naime, negira lako utvrdivu \u010dinjenicu da unutar njenih granica \u017eive ljudi koji se definiraju kao etni\u010dki Makedonci.<\/p>\n
Iz gr\u010dke perspektive, spominjanje tih ljudi u Makedoniji samo po sebi podrazumijeva ne samo iredentizam, ve\u0107 i izravno kr\u0161enje Prespanskog sporazuma o budu\u0107em imenu. Ograni\u010davanje slavenskog identiteta samo na budu\u0107u “Sjevernu Makedoniju” ujedno, prema gr\u010dkoj strani, podrazumijeva i obostrano negiranje postojanja makedonske slavenske manjine u Gr\u010dkoj, koliko god to bilo suprotstavljeno \u010dinjenicama.<\/p>\n
Radikalna kolaboracija<\/strong><\/p>\n Ova panika oko postojanja jedne manjine \u2013 uobi\u010dajene u svakoj zemlji na Balkanu \u2013 ima svoju povijest. Naime, tijekom gra\u0111anskog rata (1943.-1949.) mnogi su se Makedonci u Gr\u010dkoj borili na strani komunista, jedinog pokreta koji je priznavao njihova nacionalna prava. Poraz komunista zna\u010dio je i poja\u010dane probleme za pripadnike ove manjine. Desetlje\u0107ima su Makedonci poticani na iseljavanje u Bugarsku i Jugoslaviju, a jedno je vrijeme i kori\u0161tenje jezika, koji se u Gr\u010dkoj jo\u0161 uvijek slu\u017ebeno naziva jedino “slavenskim”, bilo zabranjeno.<\/p>\n Tek 1990-ih dolazi do o\u017eivljavanja makedonskih udru\u017eenja i novina u gr\u010dkoj Makedoniji, koji su me\u0111utim redovito izlo\u017eeni napadima. Za mnoge u Gr\u010dkoj, nakon desetlje\u0107a agresivne \u0161ovinisti\u010dke kampanje, postojanje ove manjine jednako je neprihvatljivo kao i dijeljenje imena Makedonije sa susjednom dr\u017eavom na sjeveru. U \u0161iroj slici, ono \u0161to ovaj posljednji incident zapravo pokazuje je \u010dinjenica da prepreka normalizaciji nisu birokratski i proceduralni detalji vezani uz ratifikaciju ovog ili onog sporazuma, ve\u0107 duboko ukorijenjeni i desetlje\u0107ima dr\u017eavno potican \u0161ovinizam.<\/p>\n To uklju\u010duje \u0161ovinisti\u010dku fantaziju o dana\u0161njim Makedoncima kao nasljednicima Aleksandra Velikog, koju je promovirao biv\u0161i premijer i dana\u0161nji azilant u Ma\u0111arskoj Nikola Gruevski, ali puno vi\u0161e \u0161ovinisti\u010dku fantaziju o monoetni\u010dkoj Gr\u010dkoj, agresivno nametanu tijekom cijelog Hladnog rata. A nju o\u010dito nema ni volje ni interesa osporiti ni aktualna gr\u010dka vlada “radikalne ljevice”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Gr\u010dka ne\u0107e prihvatiti proizvoljno tuma\u010denje sporazuma […] Ni\u0161ta jo\u0161 nije gotovo”. Tim je rije\u010dima gr\u010dki predsjednik Prokopis Pavlopulos ju\u010der zaprijetio makedonskoj vladi. Predsjednik pritom nije jedini. Vi\u0161e je politi\u010dara i institucija u Gr\u010dkoj izrazilo skepsu oko mogu\u0107nosti da se…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":25958,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-25957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25957"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25957\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25959,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25957\/revisions\/25959"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25957"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25957"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25957"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25957"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}