{"id":25951,"date":"2018-12-05T07:00:26","date_gmt":"2018-12-05T06:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=25951"},"modified":"2021-02-25T10:50:57","modified_gmt":"2021-02-25T09:50:57","slug":"donorska-drzava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=25951","title":{"rendered":"Donorska mre\u017ea umjesto socijalne dr\u017eave"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je postratni euroatlanstki poku\u0161aj uspostave civilnog dru\u0161tva kao zamjene za socijalnu dr\u017eavu propao, Bosnu i Hercegovinu zahva\u0107a novi tip stranih intervencija. Ovaj su put posrijedi zemlje poput Turske i Saudijske Arabije, a njihove su metode prili\u010dno druga\u010dije.<\/strong><\/p>\n

\u010cesto se u analizama politi\u010dkog, socijalnog i ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini za sve neda\u0107e voli optu\u017eiti isklju\u010divo nacionalizam, odnosno nacionalisti\u010dke politi\u010dke stranke i elite. Ako smo se posljednjih dana usudili pratiti konstituiranje<\/a> Predsjedni\u0161tva BiH ili pak pregovore<\/a> o sastavu vladaju\u0107ih koalicija na razli\u010ditim razinama vlasti, onda nam se ta teza \u010dini prili\u010dno to\u010dnom. Me\u0111utim, kako nas povijest u\u010di, nisu te nacionalne elite jedini igra\u010di na terenu, niti imaju potpunu autonomiju u obna\u0161anju vlasti i vje\u010dnom odr\u017eavanju statusa quo<\/em> propadaju\u0107e dr\u017eave (failed state<\/em>), kako se Bosnu i Hercegovinu voli kategorizirati uz jo\u0161 neke zemlje globalnog juga.<\/p>\n

Uostalom, ne govorimo o bilo kojoj dr\u017eavi, nego upravo o onoj \u010dije je konstituiranje u sada\u0161njem obliku direktna posljedica me\u0111unarodne intervencije koja time nije zavr\u0161ila, dapa\u010de. Daytonski sporazum je tog listopada 1995. bio vrhunac politike tzv. liberalnog intervencionizma kao dominantne doktrine me\u0111unarodnih odnosa koju su provodile euroatlantske sile \u010desto istupaju\u0107i izvan institucionalnih i pravnih okvira me\u0111unarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, ako ve\u0107 govorimo o neuspjehu Bosne i Hercegovine kao dr\u017eave, onda valja govoriti o svim onim akterima i politikama koji u tom neuspjehu sudjeluju \u2013 od notornog instituta visokog predstavnika (danas vi\u0161e nego ikad apstraktne i fragmentirane) me\u0111unarodne zajednice pa do Vije\u0107a za provedbu mira (\u010diji Upravni odbor \u010dine ambasadori euroatlantskih sila te Rusije i Japana) i u kona\u010dnici: me\u0111unarodnom civilnom sektoru kao kolektivnom terenskom radniku na provo\u0111enju njihovih politika.<\/p>\n

Naslje\u0111e liberalnog intervencionizma<\/strong><\/p>\n

Ova skica je sama po sebi dovoljna da se u analizu recentne povijesti Bosne i Hercegovine uvede i aktivna i instrumentalna uloga me\u0111unarodnih aktera \u2013 \u0161to drugih nacionalnih dr\u017eava \u0161to me\u0111unarodnih organizacija. I to ne samo u smislu njihovih “diplomatskih napora” i posredovanja izme\u0111u nacionalnih elita u kojekakvim pregovorima, nego i jasnog sudjelovanja u obnovi infrastrukture ratom devastirane zemlje, ali i puno va\u017enije: implementaciji i provo\u0111enju \u0161irokog seta politika, tj. aktivnog sudjelovanja u ranije spomenutom propadanju dr\u017eave.<\/p>\n

Za oslikavanje te dvadesetogodi\u0161nje povijesti me\u0111unarodnog intervencionizma u Bosni i Hercegovini poslu\u017eit \u0107emo se nalazima teksta koji je nastao upravo prije dvadeset godina, ali nije ni\u0161ta manje aktualan danas. Sociolozi Bob Deacon i Paul Stubbs te 1998. pi\u0161u tekst<\/a> o sudjelovanju me\u0111unarodnih aktera u izgradnji socijalne politike poslijeratne Bosne i Hercegovine i u vrlo kriti\u010dkom osvrtu nabrajaju sve tada uo\u010dljive nedostatke intervencija me\u0111unarodnih organizacija i me\u0111unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i prognoziraju neke dugoro\u010dne posljedice takvih politika. Iako je fokus dvojice autora na specifi\u010dnom segmentu socijalne politike, taj primjer nam mo\u017ee poslu\u017eiti u sastavljanju cjelovite slike, odnosno dijagnoze sudjelovanja me\u0111unarodnih aktera u “izgradnji mira” i kasnijeg socijalnog nemira u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

U skladu s tada va\u017ee\u0107im neoliberalnim tendencijama u upravljanju ekonomijom i dr\u017eavom, a koje je najizravnije provodila Svjetska banka, izravno anga\u017eirana u prvim godinama poslije rata na “obnovi” institucija socijalne dr\u017eave (mirovinskog, zdravstvenog i sustava socijalne skrbi), centralna dr\u017eava je ostala bez ikakvih nadle\u017enosti upravo u tom polju, rekli bismo \u2013 najva\u017enijem za razvoj dru\u0161tva. Naravno, takva podjela nadle\u017enosti i umrtvljenje dr\u017eavnog intervencionizma bilo je kompatibilno s dejtonskim podjelama i fragmentacijama BiH na mini-dr\u017eave (entitete, kantone i distrikt). Uz tako postavljen okvir, sve post-dejtonske me\u0111unarodne intervencije u socijalnu politiku, bile su na kratkom \u0161tapu, bez ikakve vizije dugoro\u010dne izgradnje kakvog takvog sustava.<\/p>\n

Ubrzo se stvorilo desetak mini-sustava u samoj jednoj dr\u017eavi, a dio socijalne sigurnosti i time same egzistencije gra\u0111ana, ovisio je o geografskoj poziciji i nacionalnom statusu pa su tako Hrvati u Hercegovini u velikom broju koristili zdravstveni sustav Hrvatske, a isto je va\u017eilo, primjerice, za Srbe iz Semberije \u2013 kojima je Beograd bio bli\u017ei nego Banja Luka. Za neke druge krajeve sa sli\u010dnom geografskom pozicijom taj scenarij je bio te\u017ee ostvariv (primjerice Bosanska krajina) jer ve\u0107ina stanovni\u0161tva nije imala odgovaraju\u0107e dr\u017eavljanstvo, odnosno nacionalnu pripadnost. Tako da se od kraja rata stvarao kontekst u kojem gra\u0111ani BiH ne mogu ostvariti sva svoja prava i egzistencijalne potrebe u okvirima granica vlastite dr\u017eave nego se moraju oslanjati na druge dr\u017eave: \u0161to privremenom i trajnom migracijom, ostvarivanjem prava koja proizlaze iz “drugog dr\u017eavljanstva” \u0161to izravnom intervencijom drugih dr\u017eava u samu socijalnu infrastrukturu BiH. Drugim rije\u010dima, stvorio se sustav koji reproducira nejednakost i neravnomjernu dostupnost usluga socijalne dr\u017eave.<\/p>\n

Promjena paradigme?<\/strong><\/p>\n

Odgovor me\u0111unarodnih aktera na takav kontekst bilo je stvaranje mastodontskog sustava civilnog dru\u0161tva koje je funkcioniralo kao zamjena za nepostoje\u0107e mehanizme dr\u017eavne intervencije. Odnosno, bar je tako bilo zami\u0161ljeno u okvirima politike me\u0111unarodnog intervencionizma. Naravno, civilno dru\u0161tvo je ispalo prili\u010dno lo\u0161a, kratkoro\u010dna i neadekvatna zamjena koja je, pritom, poslijeratnoj i siroma\u0161noj dr\u017eavi “otela” veliki dio njihovih najboljih slu\u017ebenika osiguravaju\u0107i im vi\u0161e pla\u0107e u novom sektoru koji se tek kratkoro\u010dno odr\u017eao u Bosni i Hercegovini. Od takvog sustava, kako su predvidjeli Deacon i Stubbs “davne” 1998., profitirat \u0107e tek urbane srednje klase u par ve\u0107ih gradova, dok \u0107e same organizacije koje su istovremeno djelovale u vi\u0161e sektora paralelno, profilirat svoje djelovanje i misije prema kriterijima vlastitih me\u0111unarodnih centrala, a ne prema potrebama lokalne zajednice na \u010diji teren dolaze.<\/p>\n

To je sve dovelo do ogromnog jaza izme\u0111u o\u010dekivanja, potreba i \u017eelja gra\u0111ana i samog djelovanja velikog dijela (me\u0111unarodnog) civilnog dru\u0161tva. Masovni izlazak gra\u0111ana na ulice nekih bosanskohercegova\u010dkih gradova u velja\u010di 2014. bio je dijelom potaknut i njihovom “propalom” intervencijom u sustav dr\u017eave \u0161to se jasno artikuliralo i kroz kritiku djelovanja me\u0111unarodnih nevladinih organizacija prisutnih u Bosni i Hercegovini i odbijanje da se narodni bunt ve\u017ee uz aktivnosti nevladinog sektora.<\/p>\n

Tih godina se doga\u0111aju promjene i na globalnoj sceni potaknute ekonomskom krizom i unutarnjim problemima u samoj Europskoj uniji. Nagli rast Kine, zatim pove\u0107ana prisutnost naftnih zaljevskih monarhija u multilaterali i me\u0111unarodnim odnosima te Turska pod Erdoganovom neoosmanskom vizijom, samo su neki od aktera koji su poljuljali dominaciju SAD-a i biv\u0161ih europskih kolonijalnih imperija, na\u0161av\u0161i svoje mjesto i na Jugoistoku Europe. Tako je liberalni intervencionizam odlazio u povijesti kao jedini igra\u010d za globalnim stolom, ali paralelno i u samoj Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Novi igra\u010di na terenu<\/strong><\/p>\n

Taj globalni kontekst je iznjedrio nove vanjskopoliti\u010dke uloge koje su Bosnu i Hercegovinu vidjeli i kao prostor vlastite intervencije, ali druga\u010dijim sredstvima nego je to bio slu\u010daj posljednjih dvadeset godina. Iako su, primjerice, Turska i Saudijska Arabija prisutne u Bosni i Hercegovini od progla\u0161enja njene nezavisnosti kroz razli\u010dite humanitarne akcije i obnove u ratu poru\u0161ene infrastrukture (posebice bogomolja), tek posljednjih nekoliko godina to postaje sustavnije, izravnije i vidljivije i to upravo kroz direktnu financijsku intervenciju u doma\u0107u socijalnu infrastrukturu i to u onim dijelovima dr\u017eave koju su mimoi\u0161le neki raniji donatorski ciklusi.<\/p>\n

Paralelno se da pratiti i intenzivniji upliv stranog kapitala iz tih zemalja, ali to je karakteristika koju Bosnu i Hercegovinu ne izdvaja puno od drugih zemalja u okolini. S druge strane, u vakuumu izme\u0111u predpristupnih europskih fondova i propalih ranijih investicija u socijalnu infrastrukturu, intervencije novih globalnih igra\u010da \u010dine se klju\u010dnima za opstanak socijalnog \u017eivota u nekim sredinama. Ovom prilikom \u0107u se ograni\u010diti samo na podru\u010dje Hercegovine i izdvojiti dvije vijesti koje oslikavaju novi tip me\u0111unarodnog intervencionizma u Bosnu i Hercegovinu. Ambasada Saudijske Arabije, odnosno njihov fond za razvoj, odlu\u010dio je po\u010detkom 2018. godine ulo\u017eiti<\/a> skoro 47 milijuna eura u modernizaciju zdravstvenog sustava u BiH, od \u010dega je 33 milijuna alocirano zdravstvu u multietni\u010dkom Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu.<\/p>\n

Turski pandan ovoj razvojnoj agenciji, TIKA<\/a>, pro\u0161le godine je potpuno obnovila i renovirala Dom kulture<\/a> u Trebinju u Isto\u010dnoj Hercegovini i ve\u0107inski srpskom kraju. Naravno, rije\u010d je o materijalnim ulaganjima koja ne prolaze bez adekvatne ideolo\u0161ke nadgradnje pa su tako zadnjih godina osnovani i nacionalni kulturni centri ovih vlada u Hercegovini \u2013 turski Institut Yunus Emre<\/a> koji je svoj prostor na\u0161ao u reprezentativnoj zgradi u pseudomaurskom stilu u kojoj je prije rata bio Muzej Hercegovine \u2013 dakle javna kulturna institucija od regionalnog zna\u010daja za cijeli prostor Hercegovine. Nekako u isto vrijeme, Ambasada Saudijske Arabije osnovala Kulturni centar Kralj Fahd<\/a> u novoizgra\u0111enoj zgradi s knji\u017enicom i informati\u010dki opremljenim prostorima koje nude mno\u0161tvo programa za sve generacije.<\/p>\n

Neobi\u010dno prosvjetiteljstvo<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to izdvaja ove centre od nekih sli\u010dnih i starijih primjera kulturnih centara iz Zapadne Europe programi su koji nisu zami\u0161ljeni kao jednostavna difuzija velikih europskih jezika i kultura, nego direktna intervencija<\/a> u socijalnu sliku Bosne i Hercegovine kroz edukaciju s ciljem “borbe protiv nezaposlenosti”, “stru\u010dnog osposobljavanja mladih” ili pak jednostavno kroz “projekte koji \u0107e pomo\u0107i ljudima ove zemlje”. Svi programi spomenutih institucija su besplatni za gra\u0111ane i nisu samo ograni\u010deni na u\u010denje jezika spomenutih dr\u017eava, nego su smi\u0161ljeni kao svojevrsne paralelne institucije za podizanje kompetencija i provo\u0111enje slobodnog vremena kroz sportske aktivnosti, osposobljavanje u kori\u0161tenju razli\u010ditih ra\u010dunalnih programa, te\u010dajeve engleskog jezika, kulturne aktivnosti.<\/p>\n

Time se nastavlja stara praksa aktivnog sudjelovanja drugih dr\u017eava u odr\u017eavanju “ljudskih resursa” u Bosni i Hercegovini, ali ovaj put ne\u0161to druga\u010dijim sredstvima nego ina\u010de i sa visokom svije\u0161\u0107u o potrebama lokalnog stanovni\u0161tva. Uz postavljanje vlastitih institucija koje slu\u017ee kao besplatna konkurencija komodificiranim i privatiziranim na\u010dinim provo\u0111enja slobodnog vremena i usavr\u0161avanja, Turska i Saudijska Arabija polako ulaze<\/a> i u obrazovni sektor na materijalnom planu (obnovom infrastrukture) i kulturno-ideolo\u0161kom (uvo\u0111enjem jezika u kurikulum osnovnih \u0161kola).<\/p>\n

Naravno, u zemlji i dalje obilje\u017eenom etni\u010dkim podjelama ovaj tip vanjskih intervencija ne mo\u017eemo gledati isklju\u010divo kao socijalnu intervenciju, iako je vi\u0161e nego i indikativan odmak od ranijih liberalnih politika intervencionizma koji su naglasak stavili na deregulaciju i izgradnju rahlog civilnog sektora koji je, tobo\u017ee, trebao iznijeti sveobuhvatnu socijalne reforme. Drugi put kad budemo kad budemo gledali vijesti iz svijeta u \u010dijem je fokusu posljednjih tjedana upravo odnos Saudijske Arabije i Turske, nemojmo prebaciti program ili tab, misle\u0107i da je rije\u010d tek o visokoj politici i borbama dr\u017eavnih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi. Sve te borbe se doga\u0111aju i na puno ni\u017eim razinama, odnosno u \u0161kolskim u\u010dionicama i bolnicama. Bosna i Hercegovina je tek jedan od tih terena i arena za isku\u0161avanje razli\u010ditih politika intervencija i nadmetanja globalnih hegemona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to je postratni euroatlanstki poku\u0161aj uspostave civilnog dru\u0161tva kao zamjene za socijalnu dr\u017eavu propao, Bosnu i Hercegovinu zahva\u0107a novi tip stranih intervencija. Ovaj su put posrijedi zemlje poput Turske i Saudijske Arabije, a njihove su metode prili\u010dno druga\u010dije. \u010cesto se u analizama politi\u010dkog, socijalnog i ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini za sve neda\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":25955,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-25951","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25951"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25951\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25974,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25951\/revisions\/25974"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25955"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25951"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=25951"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=25951"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=25951"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=25951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}